Kada se pre nekoliko godina prvi put pojavila vest da ruska državna kompanija za nuklearnu energiju radi na plutajućoj nuklearnoj elektrani, neki su to shvatili kao šalu. Drugi su to ismevali kao najgoru ideju ikada
Ali ispostavilo se da to ipak nije bila tako čudna ideja. "Akademik Lomonosov" je počeo sa radom 2019. godine. Izgleda kao ono što je trebalo da bude - izvor pouzdane energije u regionu čija je klima toliko oštra da bi izgradnja bilo koje druge vrste sistema napajanja predstavljala izazov.
"Akademik Lomonosov" nalazi se u blizini grada Peveka na Čukotki. Čukotka je autonomna oblast u severnom delu Dalekog istoka Rusije. Puna je zlata, bakra i litijuma, između ostalih metala.
"Fajnenšel tajms" je ranije ove nedelje pisao kako Rusija podgreva svoje arktičke ambicije nuklearnom energijom. A ambicije uključuju potpuno iskorištavanje prednosti otvaranja Severnog morskog puta zahvaljujući promenljivoj klimi, kao i njegovom metalnom i rudnom bogatstvu.
Uzmimo bakar, na primer. Potražnja za bakrom će porasti u narednim godinama ako se energetska tranzicija nastavi na trenutnom nivou. Metal je podrazumevani izbor za električne instalacije zahvaljujući svojoj vrhunskoj provodljivosti i takođe se koristi u značajnim količinama u proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, uključujući vetroturbine i solarne instalacije.
Takođe se dosta koristi u električnim vozilima - ako prosečan motor sa unutrašnjim sagorevanjem sadrži oko 20 kilograma bakra, prosečan električni automobil sadrži čak četiri puta više. Stoga nije ni čudo što će potražnja za bakrom samo radi punjenja električnih vozila, porasti za neverovatnih 1.000% između 2020. i 2030. godine.
Možda je slučaj da dok su svi previše zauzeti posmatranjem cena prirodnog gasa u Evropi i pitajući se šta će Moskva dalje da radi, Moskva se zapravo fokusira na metale i minerale, od kojih su neki, uzgred, nazvani „naftom sutrašnjice".
Prema članku "Fajnešenel tajmsa", Čukotka je bogata rezervama litijuma. Koliko je bogata teško je odrediti, ali bi to moglo biti dovoljno da se vredi razvijati. Rusija takođe ima nalazišta litijuma u "istočnom Sibiru i Jakutiji, takođe na Dalekom istoku i planira da postane izvor 3,5% svetskog litijuma do 2025. godine.
Čini se da je Arktik moderna verzija pećine sa blagom u Ali Babi i četrdeset razbojnika. Na Arktiku ima svega što se tiče prirodnih resursa, ali surova klima i nedostatak čak i osnovne infrastrukture u većini ometali su razvoj ovih resursa. Takođe nije bilo velike potrebe za njima u ekonomiji zasnovanoj na fosilnim gorivima.
Sada, sa očekivanim porastom potražnje za većinom osnovnih metala i određenih minerala koji se smatraju ključnim za energetsku tranziciju, kao što je kobalt, na primer, ili grupa koja je poznata kao retki metali, izgleda da postoji jaka motivacija, barem u Rusiji, koja ima veći deo Arktika, da bi napredovala u razvoju resursa u negostoljubivom severnom regionu.
"Rosatom", kompanija koja stoji iza "Akademika Lomonosova", planira da izgradi još pet plutajućih nuklearnih elektrana, sve za snabdevanje rudarskih projekata. Kremlj je preferirao nuklearnu opciju u odnosu na "Novatekovu" ideju za plutajuće elektrane na gas. Pet plutajućih elektrana koštaće 2,2 milijarde dolara.
Plutajuće elektrane su prvi korak koji treba učiniti na putu ka razvoju ruskog metalnog i rudnog bogatstva na Arktiku. Bez struje, zadatak izgradnje puteva i druge vitalne infrastrukture za rudarski projekat je mnogo izazovniji. Sa strujom je prvi veliki problem rešen.
- Rusija treba da se širi preko Arktika, jer ovde ima svoje glavne mineralne resurse - rekao je predsednik Vladimir Putin još 2017. godine i od tada se uverio da je napredak postignut.
- Svetska ekonomija je usmerena na postepeni prelazak na niskougljeničnu energiju, a to je već nova realnost - rekao je premijer Rusije Mihail Mišustin ranije ove godine.
- Neophodno je pripremiti se za postepeno smanjenje upotrebe tradicionalnih goriva: nafte, gasa i uglja. Neophodno je poboljšati energetsku efikasnost, razviti alternativnu energiju, izgraditi odgovarajuću infrastrukturu - rekao je Mišustin.
Drugim rečima, Rusija počinje da se priprema za svet posle fosilnih goriva, ili bar za svet kome je potrebno manje ugljovodonika koji su ga hranili već skoro 200 godina. Ovaj svet će zameniti ugljovodonike metalima i mineralima. Na sreću po Rusiju, ima dosta i ugljovodonika i metala i minerala. Nažalost, za one koji nemaju mnogo metala i mineralnih resursa, mogli bi se ponovo naći zavisni od uvoza iz zemlje koja sada drži snabdevanje gasom u svojim rukama.
Sjedinjene Američke Države donele su odluku da koriste strateške rezerve nafte radi snižavanja cena u koordinaciji sa drugim glavnim zemljama - potrošačima energije, uključujući Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, saopštila je Bela kuća
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države donele su odluku da koriste strateške rezerve nafte radi snižavanja cena u koordinaciji sa drugim glavnim zemljama - potrošačima energije, uključujući Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, saopštila je Bela kuća
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Urednica televizije Nova S Mirjana Nikolić, koja je poznata po podržavanju Studentske liste, ukazala je na problem u načinu na koji se njihovi predstavnici obraćaju građanima.
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Profesor dr Stojan Radenović, jedan od međunarodno prepoznatih srpskih matematičara, čovek sa bogatom naučnom i univerzitetskom karijerom, danas predsedava Narodnoj skupštini Republike Srbije kao najstariji poslanik u njenom 15. sazivu.
Izraz "dovoljan razlog", koji se povremeno može čuti u javnim nastupima lidera opozicije Aleksandra Vučića, nije samo jedna od formulacija kojima se političari služe kako bi objasnili svoje odluke ili postupke. Reč je o pojmu koji ima duboko filozofsko značenje i koji potiče iz misli jednog od najznačajnijih evropskih filozofa – Gotfrida Vilhelma Lajbnica.
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, prate brojne nedoumice kada je reč o običajima. Jedno od najčešćih pitanja jeste da li se za Svetog arhangela Mihaila priprema slavsko žito, a odgovor na njega svojevremeno je dao i patrijarh Pavle.
Vlasinski planinski mrmoljak (Mesotriton similis) je novootkrivena i najređa vrsta planinskog mrmoljka u Evropi, formalno opisana u naučnom časopisu Zootaxa.
U Višem sudu u Negotinu danas bi trebalo da počne glavni pretres protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženi za krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu, devojčice Danke Ilić.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Holivudska glumica En Hatavej (44) postala je majka treći put, a sada je otkriveno i kog je pola njeno najmlađe dete. Glumica i njen suprug Adam Šulman (45) dobili su devojčicu, nakon što su prethodno dobili dva sina.
Sa dolaskom hladnijih dana rastu i šanse za respiratorne infekcije. Međutim, glavni problem često nisu sami virusi, već skrivene greške u našim svakodnevnim navikama koje oslabljuju otpornost organizma.
Argajl rombovi vratili su se na modnu scenu u nikad opuštenijem, modernijem izdanju. Od škotskih klanova do devedesetih, ovaj večiti klasik ove sezone doživljava veliku modnu reviziju i postaje omiljeni komad za hladne dane.
U Srbiji je zavladala zabrinutost zbog virusa koji, prema navodima o kojima se poslednjih dana govori, može da izazove gubitak glasa, što je posebno uznemirilo one kojima je glas osnovno sredstvo za rad - pevače.
Atina Tošić ćerka pevačice Jelene Karleuše podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu fotografije iz luksuznog šopinga u Austriji, a njen modni izbor odmah je privukao pažnju.
Pevačica Nada Obrić juče je imala poseban razlog za slavlje, budući da je povodom izlaska vinil kompilacije sa svojim najvećim hitovima okupila brojne prijatelje, kolege i predstavnike medija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.