Kada se pre nekoliko godina prvi put pojavila vest da ruska državna kompanija za nuklearnu energiju radi na plutajućoj nuklearnoj elektrani, neki su to shvatili kao šalu. Drugi su to ismevali kao najgoru ideju ikada
Ali ispostavilo se da to ipak nije bila tako čudna ideja. "Akademik Lomonosov" je počeo sa radom 2019. godine. Izgleda kao ono što je trebalo da bude - izvor pouzdane energije u regionu čija je klima toliko oštra da bi izgradnja bilo koje druge vrste sistema napajanja predstavljala izazov.
"Akademik Lomonosov" nalazi se u blizini grada Peveka na Čukotki. Čukotka je autonomna oblast u severnom delu Dalekog istoka Rusije. Puna je zlata, bakra i litijuma, između ostalih metala.
"Fajnenšel tajms" je ranije ove nedelje pisao kako Rusija podgreva svoje arktičke ambicije nuklearnom energijom. A ambicije uključuju potpuno iskorištavanje prednosti otvaranja Severnog morskog puta zahvaljujući promenljivoj klimi, kao i njegovom metalnom i rudnom bogatstvu.
Uzmimo bakar, na primer. Potražnja za bakrom će porasti u narednim godinama ako se energetska tranzicija nastavi na trenutnom nivou. Metal je podrazumevani izbor za električne instalacije zahvaljujući svojoj vrhunskoj provodljivosti i takođe se koristi u značajnim količinama u proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, uključujući vetroturbine i solarne instalacije.
Takođe se dosta koristi u električnim vozilima - ako prosečan motor sa unutrašnjim sagorevanjem sadrži oko 20 kilograma bakra, prosečan električni automobil sadrži čak četiri puta više. Stoga nije ni čudo što će potražnja za bakrom samo radi punjenja električnih vozila, porasti za neverovatnih 1.000% između 2020. i 2030. godine.
Možda je slučaj da dok su svi previše zauzeti posmatranjem cena prirodnog gasa u Evropi i pitajući se šta će Moskva dalje da radi, Moskva se zapravo fokusira na metale i minerale, od kojih su neki, uzgred, nazvani „naftom sutrašnjice".
Prema članku "Fajnešenel tajmsa", Čukotka je bogata rezervama litijuma. Koliko je bogata teško je odrediti, ali bi to moglo biti dovoljno da se vredi razvijati. Rusija takođe ima nalazišta litijuma u "istočnom Sibiru i Jakutiji, takođe na Dalekom istoku i planira da postane izvor 3,5% svetskog litijuma do 2025. godine.
Čini se da je Arktik moderna verzija pećine sa blagom u Ali Babi i četrdeset razbojnika. Na Arktiku ima svega što se tiče prirodnih resursa, ali surova klima i nedostatak čak i osnovne infrastrukture u većini ometali su razvoj ovih resursa. Takođe nije bilo velike potrebe za njima u ekonomiji zasnovanoj na fosilnim gorivima.
Sada, sa očekivanim porastom potražnje za većinom osnovnih metala i određenih minerala koji se smatraju ključnim za energetsku tranziciju, kao što je kobalt, na primer, ili grupa koja je poznata kao retki metali, izgleda da postoji jaka motivacija, barem u Rusiji, koja ima veći deo Arktika, da bi napredovala u razvoju resursa u negostoljubivom severnom regionu.
"Rosatom", kompanija koja stoji iza "Akademika Lomonosova", planira da izgradi još pet plutajućih nuklearnih elektrana, sve za snabdevanje rudarskih projekata. Kremlj je preferirao nuklearnu opciju u odnosu na "Novatekovu" ideju za plutajuće elektrane na gas. Pet plutajućih elektrana koštaće 2,2 milijarde dolara.
Plutajuće elektrane su prvi korak koji treba učiniti na putu ka razvoju ruskog metalnog i rudnog bogatstva na Arktiku. Bez struje, zadatak izgradnje puteva i druge vitalne infrastrukture za rudarski projekat je mnogo izazovniji. Sa strujom je prvi veliki problem rešen.
- Rusija treba da se širi preko Arktika, jer ovde ima svoje glavne mineralne resurse - rekao je predsednik Vladimir Putin još 2017. godine i od tada se uverio da je napredak postignut.
- Svetska ekonomija je usmerena na postepeni prelazak na niskougljeničnu energiju, a to je već nova realnost - rekao je premijer Rusije Mihail Mišustin ranije ove godine.
- Neophodno je pripremiti se za postepeno smanjenje upotrebe tradicionalnih goriva: nafte, gasa i uglja. Neophodno je poboljšati energetsku efikasnost, razviti alternativnu energiju, izgraditi odgovarajuću infrastrukturu - rekao je Mišustin.
Drugim rečima, Rusija počinje da se priprema za svet posle fosilnih goriva, ili bar za svet kome je potrebno manje ugljovodonika koji su ga hranili već skoro 200 godina. Ovaj svet će zameniti ugljovodonike metalima i mineralima. Na sreću po Rusiju, ima dosta i ugljovodonika i metala i minerala. Nažalost, za one koji nemaju mnogo metala i mineralnih resursa, mogli bi se ponovo naći zavisni od uvoza iz zemlje koja sada drži snabdevanje gasom u svojim rukama.
Sjedinjene Američke Države donele su odluku da koriste strateške rezerve nafte radi snižavanja cena u koordinaciji sa drugim glavnim zemljama - potrošačima energije, uključujući Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, saopštila je Bela kuća
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države donele su odluku da koriste strateške rezerve nafte radi snižavanja cena u koordinaciji sa drugim glavnim zemljama - potrošačima energije, uključujući Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, saopštila je Bela kuća
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
U antisrpskoj emisiji "Utisak nedelje" sinoć su blokaderi brutalno ponižavali opoziciju tako da je voditeljka pomenute emisije Olja Bećković morala da ih brani.
U emisiji koju vodi blokaderski novinar Aleksandar Dikić, gostovala je okorela opozicionarka Biljana Stojković i izjavila da, kada je reč o Kosovu i Metohiji, Ustav Srbije treba menjati.
Blokaderi su ponovo uhvaćeni u lažima i muljačinama, potvrđujući još jednom obrazac ponašanja koji javnost sve češće prepoznaje. Ništa novo, ništa iznenađujuće, još jedna afera dodatno je ogolila njihove metode i način delovanja.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Granica konzumiranja elektronskih cigareta i vejpova se spušta – čak i deca od 11 godina konzumiraju ovakve cigarete. Posledice su višestruke, po pluća, ali i centralni nervni sistem.
Građevinski radnik Branko D, koji već 25 godina živi i radi u Beču, ostao je bez posla i bez gotovo 13.000 evra zarađenog novca nakon nesreće na gradilištu i otkaza koji je usledio uprkos njegovoj povredi.
Kristijan Aleksić (50), koji se sumnjiči da je u subotu uveče u Drnišu ubio 19-godišnjeg mladića Luku M. na terasi porodične kuće, uhapšen je tokom noći. Kako navode hrvatski mediji, Aleksić se skrivao u žbunju kod lokalne pečenjare.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Iz kompanije "Anthropic", poznate po razvoju AI modela "Claude", stižu najave o novoj generaciji veštačke inteligencije koja neće samo odgovarati na zahteve korisnika, već će pokušavati da predvidi njihove potrebe i navike.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar