Bojana Vučić, koja je sa samo 13 godina preživela zločinačku akciju "Oluja", danas je bila gost Dejane Kljajić u emisiji "Info dan".
- Svaki avgust je jako težak. Teško je svih ovih 30 godina, jer sa "Olujom" se ustaje i leže - rekla je Bojana Vučić iz Vojnića i dodala da je to ono što u ljudima iz Republike Srpske Krajine ostaje čitavog života.
Bojana je navela da je osim smrti, najteže je doživeti egzodus, a posledice istog ostaju i to iz misli ne možete da sklonite.
- Avgust je posebno težak, jer je to kao da vam neko malo zaraslu ranu ponovo otvara. Mi smo, pre "Oluje" već pet godina bili u ratnim okolnostima i privikli smo se. Stalno se pucalo. Tog 4. avgusta je krenulo intenzivno, kao nikada do tada. Moja kuća se nalazila pored bolnice, koja je bila meta i tu je najviše granata palo - priseća se Bojana.
Objašnjava da je na svaki minut po jedna granata padala, te da je ona, kao trinaestogodišnjakinja bila zbunjena, nije znala šta se dešava, ni kada će prestati.
- U jednom trenutku je prestalo, a onda su počeli da dovoze sve više ranjenika u bolnicu sa ratišta, bolnica se uskomešala, ni oni nisu znali šta se dešava - nastavlja svoju priču.
Foto: Zoran Sinko
Bojana Vučić i Dejana Kljajić
Dan kasnije, napadi su trajali, a Bojana je sa najbližima tek 6. krenula negde, na neko vreme. Mislili su da će se negde skloniti, pa kasnije vratiti kući.
- Krenuli smo kud i svi ostali, nismo znali kud idemo. Petrova gora nam je bila blizu Vojnića. To je šuma gde su se sklanjali i za vreme Drugog svetskog rata. Umesto tamo, krenuli smo ka Baniji, Glini, Žirovcu... - kaže sagovornica Informera.
Napadi su trajali danima, pa smo imali spremnu torbu sa najosnovnijim stvarima: dokumenta, vrednosti i malo slika, ono što staje u jedan auto.
Kako je Bojana kao mala svirala harmoniku, majka je našla još malo prostora i ponela njen instrument.
- Kad smo krenuli bili, smo bombardovani kod gline. Puno ljudi je izginulo, a i dan danas vode se kao nestali - kaže Bojana.
Nakon 30 godina, Bojana se seća teške scene čiji je svedok bila u izbegličkoj koloni. Objašnjava kako je gledala stariji bračni par, koji je krenuo na put bez prevoznog sredstva. Žena je od velikog stresa, vrućine i umora preminula, a suprug ju je nosio na rukama.
- Ljudi su na tom putu ostajali bez goriva. Niko nije imao spremne zalihe, kola su se kvarila, deca rađala i umirala. Ni za njih nije bilo ni vode, ni mleka. Kod Žirovca, čovek je išao i muzao kravu, kako bi dete nahranio.
Foto: Zoran Sinko
Bojana Vučić
Put bez povratka trajao je oko deset dana, a Bojana kaže da je iz ove perspektive teško odrediti vreme. U koloni je bila sa bakom i dekom, otac je ostao na ratištu, a majka vozila očeve roditelje. U jednom trenutku su se razdvojili i danima nisu znali ništa jedni o drugima.
Na granici sa Srbijom, sačekali su ih rođaci iz Beograda i garantovali za njih, kako bi napustili izbegličku kolonu.
- Dođete kao neko ko je iz srednje građanske porodice, ne oskudevate, imate dovoljno, a dođete kao beskućnik, čekate da vam daju da se presvučete. Nosila sam strinine stvari da bih išla u školi. Druga sredina, drugi ljudi, koji ne mogu da shvate da ste imali život, već vas posmatraju kao beskućnika koji je tu došao - priča nam ona i dodaje:
- Imam dinarsku inat, kao svi mi, i nisam poklekla. Rekla sam da ću biti najbolja verzija sebe. Učila sam i ostvarila uspehe, pa nisam imala problema kasnije. Kad pogledate kolonu i beznadežna, polu mrtva lica, a nakon 30 godina shvatite da svi oni sada imaju svoje kuće, da su im deca završila fakultete... Oni su građani ove države koji punp doprinose i tome možete da se divite - govori Bojana Vučić i poručuje da su Srbi iz Republike Srpske Krajine, kao beskućnici došli u zemlju raorenu sankcijama i uprkos tome, uspeli da od nule izgrade živote.
Tokom etničkog čišćenja Srba iz Republike Srpske Krajine i ustaško zločinačke akcije "Oluja" 4. avgusta 1995. godine, Jovo Vučenović, poreklom iz sela Koljane, u izbegličkoj koloni je došao u Srbiju, u naselje Busije.
Novinarka Vesna Marković, 4. avgusta 1995. godine proterana je iz svog doma usled etničkog čišćenja Srba koje su sprovele hrvatske snage, a danas podseća da ovaj datum nikako ne sme biti zaboravljen.
Najveći egzodus civila u Evropi nakon Drugog svetskog rata, "Oluju", naša novinarka Dejana Kljajić osetila je sa samo tri godine i za Informer se priseća kako je taj 4. avgust izgledao u domu Kljajića u Kninu.
U Sremskim Karlovcima danas se obeležava Dan sećanja na stradale i prognane u hrvatskoj oružanoj akciji "Oluja", gde su se javno obratila deca iz izbegličke kolone.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom etničkog čišćenja Srba iz Republike Srpske Krajine i ustaško zločinačke akcije "Oluja" 4. avgusta 1995. godine, Jovo Vučenović, poreklom iz sela Koljane, u izbegličkoj koloni je došao u Srbiju, u naselje Busije.
Džihadisti iz Sarajeva spalili su zastavu Republike Srpske postavljenu na jarbolu uz entitetsku liniju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u blizini Darive.
Bogat dečiji program, rekordna zastava, primeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvezda. To je samo deo onoga što će građani imati prilike da vide sutra, 27. juna, na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je V. J. zbog pretnji predsedniku Aleksandru Vučiću i glavnom javnom tužiocu VJT.
Dok naša Vlada sa ponosom podržava ispunjenje poslednje želje srpskog heroja, Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana i jedan od podržavalaca uličnih blokada, sramno je napao lik i delo Blagoja Jovovića.
Samozvana organizacija „Alternativa Crna Gora“, predvođena Veskom Pejakom, pokrenula je sramnu hajku protiv vlasnika i glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića!
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Maloletni M.M. koji je kao 13-godišnjak ubio školskog druga Andreja Simića (13) u porodičnoj kući u Niškoj Banji, biće saslušan danas u Višem sudu u Nišu na suđenju svojim roditeljima M. M. i M. M. M. optuženim za teško delo protiv opšte sigurnosti i zlostavljanje maloletnika.
Najnoviji detalji iz istrage ubistva Darka Veskovića u Kumodražu ukazuju na sumnju da je zločin bio unapred i detaljno osmišljen, a da je napadač iskoristio javni oglas za posao pica-majstora kako bi prišao žrtvi.
Pripadnici policije u Novom Pazaru, po nalogu nadležnog tužilaštva, podneće krivičnu prijavu protiv N. I. (42) iz Novog Pazara zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave.
Vlasti Krima i grada Sevastopolja odlučile su danas da proglase regionalno vanredno stanje radi rešavanja ekonomskih problema, saopštio je guverner Krima Sergej Aksjonov.
Kamion sa prikolicom koji je prevozio više od 400 košnica prevrnuo se u Teksasu i ispustio milione pčela u naseljeno područje, zbog čega su hitne službe zatvorile puteve i naredile stanovnicima da ostanu u kućama.
Pakleni toplotni talas odneo je stotine života širom Evrope, dok temperature u pojedinim zemljama prelaze 40 stepeni. Najteže je pogođena Španija, gde vlasti više od 200 smrtnih slučajeva povezuju sa ekstremnom vrućinom.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Čuveni kolač "slatki greh", koji se pravi od keksa, vanila krema i čokolade, gotov je za svega 20 minuta i idealan je izbor kada želite osvežavajući desert bez uključivanja rerne.
Specijalnim nultim danom sinoć je svečano otvoreno ovogodišnje izdanje festivala Belgrade Music Week, a čast da započnu najveći muzički događaj leta, i to višečasovnim koncertnim spektaklom, pripala je neprikosnovenom tandemu - Jali Bratu i Bubi Corelliju.
Večeras će Tašmajdan biti epicentar najvećeg muzičkog događaja godine. Sve je spremno za Južni Vetar festival, spektakl koji će na jednom mestu okupiti legende najpopularnijeg muzičkog pokreta u istoriji domaće muzike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.