Iran je pokrenuo raketne i dronovske udare na američke vojne objekte u Bahreinu i Kuvajtu, posle američkog napada na ciljeve Korpusa čuvara islamske revolucije.
Prema izveštajima iz regiona, iranski odgovor bio je usmeren na američko vojno prisustvo na Bliskom istoku, pre svega na baze i objekte koje SAD koriste u zemljama Zaliva. Korpus čuvara islamske revolucije saopštio je da su napadi izvedeni kao odgovor na američke udare po iranskim vojnim kapacitetima.
Dronovi na bazu Šeik Isa u Bahreinu
Jedna od glavnih meta bila je vazdušna baza Šeik Isa u Bahreinu, koja se nalazi u srcu američke vojne infrastrukture u Zalivu. Prema prvim informacijama, baza je bila pod napadom bespilotnih letelica.
Bahrein je prijavio ulazak iranskih dronova u svoj vazdušni prostor i ocenio napad kao ozbiljnu pretnju bezbednosti. Vlasti u Manami osudile su upad dronova, dok su američki objekti u toj zemlji stavljeni pod pojačane mere zaštite.
Bahrein je za Vašington posebno važan jer se u toj zemlji nalazi ključna američka pomorska infrastruktura u Persijskom zalivu, zbog čega svaki napad na tu teritoriju odmah ima širi vojni i politički značaj.
Eksplozije i sirene u Kuvajtu
Istovremeno, eksplozije su odjeknule i u Kuvajtu, gde su se posle iranskih uzvratnih udara oglasile sirene za vazdušnu opasnost.
Kuvajt je godinama jedno od najvažnijih američkih uporišta u Zalivu. U toj zemlji se nalaze baze i logistički objekti koje SAD koriste za operacije u regionu, pa iranski napad na ciljeve u Kuvajtu predstavlja direktan udar na američku vojnu mrežu, a ne samo simboličnu poruku.
Prema izveštajima stranih medija, Iran je gađao američke vojne lokacije u Kuvajtu i Bahreinu nakon novih američkih udara na ciljeve u Iranu. Rojters je objavio da je došlo do raketnih i dronovskih napada na američke vojne objekte u te dve zemlje.
Bagdad pod tenzijom: pucnjava kod Zelene zone
Napetost se prelila i na Irak. U Zelenoj zoni Bagdada, gde se nalaze američka ambasada i vojni objekti SAD, čula se pucnjava, dok su iračke snage bezbednosti izašle na ulice.
Po prestonici su se kretali tenkovi „abrams“ i jedinice bezbednosti, što pokazuje da su iračke vlasti odmah prešle na režim krizne kontrole. Zelena zona je godinama najosetljiviji deo Bagdada, jer se u njoj nalaze diplomatska predstavništva, državne institucije i objekti povezani sa američkim prisustvom.
Američki udar pokrenuo iranski odgovor
Prethodno su SAD izvele udare na ciljeve u Iranu, uz obrazloženje da odgovaraju na iranske aktivnosti i napade u regionu. Američka Centralna komanda navela je da su mete bili vojni sistemi, objekti protivvazdušne odbrane, dronovska infrastruktura i kapaciteti povezani sa miniranjem i nadzorom u zoni Ormuskog moreuza.
Iran je zatim odgovorio napadima na američke položaje u Zalivu. Time je sukob ponovo prešao granicu posredničkih udara i ušao u direktno nadmetanje SAD i Irana.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Ruski ratni reporter Aleksandar Sladkov ocenio je da najnovije poruke Moskve o spremnosti za pregovore sa Kijevom mogu da znače pripremu nekog novog sporazuma, koji bi Rusiji i Ukrajini doneo pauzu od dve do tri godine, ali ne i trajno rešenje sukoba.
Profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške Glen Dizen tvrdi da je britanska vlada odobrila upotrebu krstarećih raketa storm šedou za ukrajinski napad na Voronjež, izveden 22. juna, u kojem je poginulo pet ljudi.
Iran je gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru tokom noći i jutra kao odgovor na novi talas američkih napada na Islamsku Republiku.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde poručio je SAD da "nisu naučile lekcije", nakon napada na američke vojne ciljeve u Bahreinu, Kuvajtu i Omanu.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Američka vojska izvela je vazdušne udare na više od 80 ciljeva u Iranu, nakon napada na trgovačke tankere koji su prolazili kroz Ormuski moreuz. Teheran je odmah uzvratio napadima na Bahrein i Kuvajt.
Iran je izveo novi talas raketnih i bespilotnih udara na Kuvajt, pogodivši važan objekat naftne industrije i Akademiju bezbednosti, dok je posle napada izbio veliki požar, a gust dim bio vidljiv i na satelitskim snimcima.
Iran će preći iz odbrane u fazu napada i „potpunog uništenja“ ukoliko Sjedinjene Američke Države nastave udare još dva ili tri dana, poručio je vojni savetnik iranskog vrhovnog vođe i nekadašnji komandant Korpusa čuvara Islamske revolucije Mohsen Rezai.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Za svega mesec dana, vlasti u Podgorici izvele su nezapamćeni udarac i brutalno zabili tri noža u leđa Srbiji i čitavom srpskom narodu! Najpre su sramno izmenili Ustav i ponovo odbili da srpskom jeziku daju status službenog, potom su bezobzirno blokirali inicijativu za povlačenje lažnog priznanja takozvanog Kosova, a kruna bezumlja usledila je kada su sa okorelim ustašama slavili zločinačku "Oluju" i etničko čišćenje Srba!
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je večeras predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je doputovao u svoju prvu zvaničnu posetu našoj zemlji otkako se nalazi na čelu ukrajinske države.
Da se opozicija i blokaderska "elita" u Srbiji više uopšte ne podnose, da im sve puca kao balon od sapunice i da su ušli u fazu potpunog raspada, iz dana u dan potvrđuju njihovi brutalni obračuni na društvenim mrežama!
Zbog snažnih erupcija vulkana na planini Etna na Siciliji, aerodrom u Kataniji bio je zatvoren u dva navrata, ali avioni "Er Srbije" su uspeli da prevezu 120 putnika u Srbiju!
Jelena Đokić, majka kojoj su među prvima isplaćena sredstva iz Alimentacionog fonda, ističe da nakon gotovo čitave decenije redovno dobija aleimentaciju, te da joj je to donelo osećaj sigurnosti i omogućilo da mirnije planira život svoje porodice.
Nemački ADAC zabeležio je 20 odsto više intervencija tokom letnjih vrućina, a najčešći uzrok kvarova na automobilima bio je akumulator sa čak 40 procenata.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Na području Beograda uhapšen je M. S. (30) u munjevitoj akciji koju su izveli specijalci Specijalne antiterorističke jedinice i UKP! Osumnjičeni je lociran u jednom objektu, posle čega je usledila operacija hapšenja.
Ljubisav Trifunoviću (83) iz svrljiškog sela Pirkovac, osuđen je danas na 14 godina zatvora, jer je 25. avgusta prošle godine ubio svog komšiju Jovana Mijajlovića (80).
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.