Kada se pre nekoliko godina prvi put pojavila vest da ruska državna kompanija za nuklearnu energiju radi na plutajućoj nuklearnoj elektrani, neki su to shvatili kao šalu. Drugi su to ismevali kao najgoru ideju ikada
Ali ispostavilo se da to ipak nije bila tako čudna ideja. "Akademik Lomonosov" je počeo sa radom 2019. godine. Izgleda kao ono što je trebalo da bude - izvor pouzdane energije u regionu čija je klima toliko oštra da bi izgradnja bilo koje druge vrste sistema napajanja predstavljala izazov.
"Akademik Lomonosov" nalazi se u blizini grada Peveka na Čukotki. Čukotka je autonomna oblast u severnom delu Dalekog istoka Rusije. Puna je zlata, bakra i litijuma, između ostalih metala.
"Fajnenšel tajms" je ranije ove nedelje pisao kako Rusija podgreva svoje arktičke ambicije nuklearnom energijom. A ambicije uključuju potpuno iskorištavanje prednosti otvaranja Severnog morskog puta zahvaljujući promenljivoj klimi, kao i njegovom metalnom i rudnom bogatstvu.
Uzmimo bakar, na primer. Potražnja za bakrom će porasti u narednim godinama ako se energetska tranzicija nastavi na trenutnom nivou. Metal je podrazumevani izbor za električne instalacije zahvaljujući svojoj vrhunskoj provodljivosti i takođe se koristi u značajnim količinama u proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, uključujući vetroturbine i solarne instalacije.
Takođe se dosta koristi u električnim vozilima - ako prosečan motor sa unutrašnjim sagorevanjem sadrži oko 20 kilograma bakra, prosečan električni automobil sadrži čak četiri puta više. Stoga nije ni čudo što će potražnja za bakrom samo radi punjenja električnih vozila, porasti za neverovatnih 1.000% između 2020. i 2030. godine.
Možda je slučaj da dok su svi previše zauzeti posmatranjem cena prirodnog gasa u Evropi i pitajući se šta će Moskva dalje da radi, Moskva se zapravo fokusira na metale i minerale, od kojih su neki, uzgred, nazvani „naftom sutrašnjice".
Prema članku "Fajnešenel tajmsa", Čukotka je bogata rezervama litijuma. Koliko je bogata teško je odrediti, ali bi to moglo biti dovoljno da se vredi razvijati. Rusija takođe ima nalazišta litijuma u "istočnom Sibiru i Jakutiji, takođe na Dalekom istoku i planira da postane izvor 3,5% svetskog litijuma do 2025. godine.
Čini se da je Arktik moderna verzija pećine sa blagom u Ali Babi i četrdeset razbojnika. Na Arktiku ima svega što se tiče prirodnih resursa, ali surova klima i nedostatak čak i osnovne infrastrukture u većini ometali su razvoj ovih resursa. Takođe nije bilo velike potrebe za njima u ekonomiji zasnovanoj na fosilnim gorivima.
Sada, sa očekivanim porastom potražnje za većinom osnovnih metala i određenih minerala koji se smatraju ključnim za energetsku tranziciju, kao što je kobalt, na primer, ili grupa koja je poznata kao retki metali, izgleda da postoji jaka motivacija, barem u Rusiji, koja ima veći deo Arktika, da bi napredovala u razvoju resursa u negostoljubivom severnom regionu.
"Rosatom", kompanija koja stoji iza "Akademika Lomonosova", planira da izgradi još pet plutajućih nuklearnih elektrana, sve za snabdevanje rudarskih projekata. Kremlj je preferirao nuklearnu opciju u odnosu na "Novatekovu" ideju za plutajuće elektrane na gas. Pet plutajućih elektrana koštaće 2,2 milijarde dolara.
Plutajuće elektrane su prvi korak koji treba učiniti na putu ka razvoju ruskog metalnog i rudnog bogatstva na Arktiku. Bez struje, zadatak izgradnje puteva i druge vitalne infrastrukture za rudarski projekat je mnogo izazovniji. Sa strujom je prvi veliki problem rešen.
- Rusija treba da se širi preko Arktika, jer ovde ima svoje glavne mineralne resurse - rekao je predsednik Vladimir Putin još 2017. godine i od tada se uverio da je napredak postignut.
- Svetska ekonomija je usmerena na postepeni prelazak na niskougljeničnu energiju, a to je već nova realnost - rekao je premijer Rusije Mihail Mišustin ranije ove godine.
- Neophodno je pripremiti se za postepeno smanjenje upotrebe tradicionalnih goriva: nafte, gasa i uglja. Neophodno je poboljšati energetsku efikasnost, razviti alternativnu energiju, izgraditi odgovarajuću infrastrukturu - rekao je Mišustin.
Drugim rečima, Rusija počinje da se priprema za svet posle fosilnih goriva, ili bar za svet kome je potrebno manje ugljovodonika koji su ga hranili već skoro 200 godina. Ovaj svet će zameniti ugljovodonike metalima i mineralima. Na sreću po Rusiju, ima dosta i ugljovodonika i metala i minerala. Nažalost, za one koji nemaju mnogo metala i mineralnih resursa, mogli bi se ponovo naći zavisni od uvoza iz zemlje koja sada drži snabdevanje gasom u svojim rukama.
Sjedinjene Američke Države donele su odluku da koriste strateške rezerve nafte radi snižavanja cena u koordinaciji sa drugim glavnim zemljama - potrošačima energije, uključujući Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, saopštila je Bela kuća
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države donele su odluku da koriste strateške rezerve nafte radi snižavanja cena u koordinaciji sa drugim glavnim zemljama - potrošačima energije, uključujući Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, saopštila je Bela kuća
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.