Rusija neće podržati Donalda Trampa, nego Kamalu Haris, i to sa punim pravom, izjavio je Aleksandar Dugin, istaknuti ruski filozof i geopolitičar, u svojoj najnovijoj analizi o izborima u SAD 2024. godine.
Podsetimo, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je ironično da "podržava" kandidatkinju demokrata Kamalu Haris za američke predsedničke izbore u novembru.
Dugin tvrdi da će se Tramp, ako pobedi, ponašati drugačije nego tokom prvog mandata, s obzirom na to da je svestan da više neće imati drugu priliku da sprovede svoje ideje.
Za njega, Trampova retorika nije samo populistička borba, već nacionalna misija koja je u suprotnosti sa globalističkom agendom.
Dugin prepoznaje u Trampu potencijal za ono što on naziva „vrtoglavo hegelijansko pitanje ustavne monarhije“, naglašavajući da bi proglašenje monarhije moglo biti način na koji bi Tramp ponovo „učinio Ameriku velikom“.
Što se tiče odnosa sa Rusijom, Dugin predviđa da bi Tramp mogao ukinuti sankcije i pokušati da pridobije Rusiju kao saveznika u globalnoj utakmici protiv Kine.
Ipak, Dugin ističe da Rusija neće podržati Trampa, jer smatra da je Kamala Haris bolja opcija za Rusiju. Njegov rezon je jednostavan - Haris će, prema Duginovim procenama, „sigurno uništiti Ameriku“, što je, kako on vidi, dugoročno korisnije za Rusiju.
Duginovo mišljenje o Trampu nije novo. Još ranije je pisao o njemu kao o figuri koja unosi pometnju u globalni poredak, ali koja se, sa stanovišta ruskih interesa, ponaša nepredvidivo.
Dugin je u više navrata isticao Trampa kao protivnika globalističkog projekta, ali i kao nekoga ko može da destabilizuje zapadnu hegemoniju. Međutim, u ovom tekstu, čini se da Dugin dolazi do zaključka da Harisova predstavlja sigurniju opciju za postizanje dugoročnog cilja slabljenja američke moći.
Dugin se osvrće i na unutrašnju politiku SAD, tvrdeći da će Tramp, ako dođe na vlast, preduzeti radikalne poteze – od eliminacije LGBT+ zajednice do izgradnje „najvišeg zida“ na granici sa Latinskom Amerikom.
Ove ideje su deo Trampove šire vizije za povratak tradicionalnih američkih vrednosti, koje Dugin vidi kao potencijalni preokret za Sjedinjene Američke Države.
Foto: EPA/Reuters
Međutim, Duginov stav prema Harisovoj nije motivisan simpatijama prema njenim politikama. Naprotiv, on je svestan da njena pobeda može izazvati unutrašnju nestabilnost i dalju polarizaciju u Americi, što bi Rusiji omogućilo da lakše manipuliše međunarodnim odnosima.
Kao što Dugin ironično navodi, Rusija je zadovoljna sa oba kandidata - sa Trampom, koji bi mogao uspostaviti tradicionalnu američku monarhiju, ili sa Harisovom, koja bi, prema njegovim procenama, ubrzala propadanje Amerike.
Ova analiza se uklapa u širu Duginovu geopolitičku misao koja se zasniva na evroazijskom pristupu i kritici zapadnog globalizma. On je ranije pisao o važnosti multipolarnog sveta, gde bi se velike sile, poput Rusije, Kine i Indije, suprotstavile zapadnom liberalizmu i neoliberalizmu.
Dugin vidi slabljenje SAD kao ključni korak u stvaranju tog novog poretka, i upravo zato se zalaže za strpljenje i neintervenciju Rusije u američke izbore. Zaključujući svoju analizu, Dugin se pita zašto bi Rusija uopšte intervenisala u američke izbore kada obe opcije - i Tramp i Haris - dugoročno gledano, mogu raditi u korist Rusije.
Tramp, sa svojom borbom protiv globalizma i povratkom ka tradicionalnim vrednostima, ili Haris, sa unutrašnjim haosom koji bi, prema Duginovim rečima, neizbežno donela, predstavljaju mogućnosti koje Dugin i drugi ruski geopolitički mislioci vide kao korisne za Rusiju u narednim godinama.
Duginova vizija je, u suštini, vizija sveta u kojem Amerika više ne zauzima dominantno mesto, a Rusija igra ključnu ulogu u oblikovanju novog globalnog poretka.
Priprema mirovnog plana za Ukrajinu od strane nemačkog kancelara Olafa Šolca pokazuje da će Berlin samo ograničeno podržati Kijev tokom mirovnih pregovora, smatra poslanik Vrhovne rade Ukrajine Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju.
Ruski marinci prešli su u kontranapad u Kurskoj oblasti, zarobivši grupu ukrajinskih jurišnika koja se povlačila iz okruženja, izjavio je predstavnik ruskih bezbednosnih snaga za RIA Novosti.
Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da njegova administracija "trenutno rešava" pitanje da li će SAD ukinuti ograničenja na upotrebu oružja dugog dometa Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Odluka o napadima na Rusiju raketama velikog dometa „atakams“ je već doneta, a sada se to pitanje formalizuje kroz medijsku kampanju, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruske snage započele značajnu protuofanzivu na ukrajinske trupe koje su prošlog meseca probile svoj put na zapad Rusije i zauzele deo teritorije, objavili su proruski vojni blogeri.
Izgleda da se bezbrižan, miran život u Abhaziji suočava sa zanimljivim promenama. Ovo je bilo primetno već neko vreme, ali je zvanično potvrđeno tek 4. septembra.
Ukrajina, izgubivši sukob sa Ruskom Federacijom, može da promeni kurs samo izazivanjem eskalacije uz učešće NATO-a, piše kolumnista Domeniko Galo za italijanski "Fato kvotidijano", dodajući da se taj scenario mora izbeći.
Zarobljeni obaveštajac Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Mihail Škoda, koji je prvi ušao u Kursku oblast tokom napada OSU na ovaj region, otkrio je za RIA Novosti plan ovog napada: ukrajinske snage su planirale da se na oklopnim vozilima probiju što dalje, bez ulaska u borbe.
Sve veće interesovanje SAD za Tihookeanski region i njihove konkurencije sa Kinom značajno umanjuju spremnost Vašingtona da nastavi da deluje kao „bezbednosni štit“ za Evropu, navodi se u izveštaju o konkurentnosti EU koji je pripremio bivši premijer Italije Mario Dragi za Evropsku komisiju.
U Oružanim snagama Ukrajine primetno je dezerterstvo i otkazivanje poslušnosti, koji su posebno rasprostranjeni među regrutima, piše portal „Si-En-En“, citirajući ukrajinske vojnike.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Priprema mirovnog plana za Ukrajinu od strane nemačkog kancelara Olafa Šolca pokazuje da će Berlin samo ograničeno podržati Kijev tokom mirovnih pregovora, smatra poslanik Vrhovne rade Ukrajine Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, uključio se iz studija Kolegijum na Informer TV i tom prilikom govorio o strašnom blokaderskom napadu na našu redakciju.
Blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojio je na parlamentarnim izborima održanim u utorak 57 mandata, prema 47 koliko je pripalo anti-Netanjahuovom bloku, nakon što su prebrojani glasovi iz 41,9 odsto glasačkih kutija.
Blokaderski napadači, učesnici jezivog upada u zgradu Informer televizije, javno se oglašavaju i razotkrivaju laži režimskih medija da je napad bio unapred insceniran.
Vlada Republike Srbije u tehničkom mandatu oglasila se večeras zvaničnim saopštenjem na svom Instagram nalogu i uputila važnu poruku celokupnoj javnosti povodom najnovijih dešavanja i pokušaja vaninstitucionalnog delovanja.
Blokaderski zahtevi za ostavke i pritisci na institucije sve više liče na revolucionarni ultimatum u kojem se sve meri štopericom i postavljaju se nekakvi uslovi.
Iz najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer TV, ispao je Marko Škara iz Plavog tima, nakon dramatične borbe u četvrtoj eliminaciji, u kojoj su se do samog kraja smenjivali poeni, a neizvesnost dostigla vrhunac.
Kapiten Crvenog tima Nikola Lakić porazgovarao je sa voditeljem Aleksom Erskim o borbi njergove ekipe na poligonu i rekao da je siguran da če baš oni odneti pobedu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici juče su proslavili Svetu Petku, jedan od najpoštovanijih praznika za koji se vezuju brojna verovanja i običaji.
Još jedan osumnjičeni za dva ubistva koja su se dogodila tokom protekle nedelje u skopskom naselju Đorče Petrov uhapšen je u utorak uveče, nezvanično su objavili brojni portali, a preneo Sloboden pečat.
Poznati beogradski restoran na Vračaru noćas je bio meta organizovanog napada, kada su trojica nepoznatih muškaraca podmetnula požar u ugostiteljskom objektu.
Susret sa italijanskim piscem Luiđijem Gvarnijerijem održaće se u četvrtak, 29. oktobra 2026. godine u 17.00 časova na štandu Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga (Hala 4, štand br. 4002).
Holivudska zvezda Džulija Roberts danas slavi 59. rođendan, a njen brat Erik Roberts pre nekoliko godina boravio je u Srbiji zbog snimanja serije "Južni vetar"
Američki glumac Noa Vajli (55), dobitnik nagrade Emi i zvezda medicinske TV drame "The Pitt'', proglašen je danas za ovogodišnjeg "najseksipilnijeg muškarca na svetu" u izboru časopisa Pipl.
Broš, nekada omiljeni ukras naših baka, ponovo je u modi. Ovaj detalj osvežava jesenje kombinacije i običnoj garderobi daje elegantan, skupocen izgled.
Idilično englesko selo Biburi pretvorilo se u noćnu moru za 600 meštana jer ga vikendom preplavi 20.000 turista, zbog čega očajni stanovnici prodaju domove.
Mala rupica pored kamere na laptopu, ili nekoliko njih, nije greška u proizvodnji niti ukras. U zavisnosti od modela, iza njih se mogu nalaziti lampica, mikrofon ili dodatna kamera.
Muzičar Čedomir Radojčić, poznatiji kao Čeda Čvorak, govorio je o razlozima povlačenja iz grupnog rada, stanju na estradi i autorskim pravima, a posebno se osvrnuo na muškarce koji se postavljaju kao menadžeri svojih partnerki.
Pevačica Marina Tadić uložila je svu ušteđevinu u kuću na Avali zbog koje je, kako je sama priznala, bankrotirala, ali uprkos kreditu koji i dalje otplaćuje, ne žali zbog svoje poslovne odluke.
Vanja Gudelj, sestra fudbalera Nemanje Gudelja, proslavila je 24. rođendan, a poseban poklon koji je dobila od sina Anastasije Ražnatović privukao je veliku pažnju.
Pevačica Nadica Ademov otvoreno je govorila o privatnom životu, suprugu i koleginici koja je, kako je otkrila, pokušala da mu se približi i slala mu poruke.
Komentari