Rusija neće podržati Donalda Trampa, nego Kamalu Haris, i to sa punim pravom, izjavio je Aleksandar Dugin, istaknuti ruski filozof i geopolitičar, u svojoj najnovijoj analizi o izborima u SAD 2024. godine.
Podsetimo, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je ironično da "podržava" kandidatkinju demokrata Kamalu Haris za američke predsedničke izbore u novembru.
Dugin tvrdi da će se Tramp, ako pobedi, ponašati drugačije nego tokom prvog mandata, s obzirom na to da je svestan da više neće imati drugu priliku da sprovede svoje ideje.
Za njega, Trampova retorika nije samo populistička borba, već nacionalna misija koja je u suprotnosti sa globalističkom agendom.
Dugin prepoznaje u Trampu potencijal za ono što on naziva „vrtoglavo hegelijansko pitanje ustavne monarhije“, naglašavajući da bi proglašenje monarhije moglo biti način na koji bi Tramp ponovo „učinio Ameriku velikom“.
Što se tiče odnosa sa Rusijom, Dugin predviđa da bi Tramp mogao ukinuti sankcije i pokušati da pridobije Rusiju kao saveznika u globalnoj utakmici protiv Kine.
Ipak, Dugin ističe da Rusija neće podržati Trampa, jer smatra da je Kamala Haris bolja opcija za Rusiju. Njegov rezon je jednostavan - Haris će, prema Duginovim procenama, „sigurno uništiti Ameriku“, što je, kako on vidi, dugoročno korisnije za Rusiju.
Duginovo mišljenje o Trampu nije novo. Još ranije je pisao o njemu kao o figuri koja unosi pometnju u globalni poredak, ali koja se, sa stanovišta ruskih interesa, ponaša nepredvidivo.
Dugin je u više navrata isticao Trampa kao protivnika globalističkog projekta, ali i kao nekoga ko može da destabilizuje zapadnu hegemoniju. Međutim, u ovom tekstu, čini se da Dugin dolazi do zaključka da Harisova predstavlja sigurniju opciju za postizanje dugoročnog cilja slabljenja američke moći.
Dugin se osvrće i na unutrašnju politiku SAD, tvrdeći da će Tramp, ako dođe na vlast, preduzeti radikalne poteze – od eliminacije LGBT+ zajednice do izgradnje „najvišeg zida“ na granici sa Latinskom Amerikom.
Ove ideje su deo Trampove šire vizije za povratak tradicionalnih američkih vrednosti, koje Dugin vidi kao potencijalni preokret za Sjedinjene Američke Države.
Foto: EPA/Reuters
Međutim, Duginov stav prema Harisovoj nije motivisan simpatijama prema njenim politikama. Naprotiv, on je svestan da njena pobeda može izazvati unutrašnju nestabilnost i dalju polarizaciju u Americi, što bi Rusiji omogućilo da lakše manipuliše međunarodnim odnosima.
Kao što Dugin ironično navodi, Rusija je zadovoljna sa oba kandidata - sa Trampom, koji bi mogao uspostaviti tradicionalnu američku monarhiju, ili sa Harisovom, koja bi, prema njegovim procenama, ubrzala propadanje Amerike.
Ova analiza se uklapa u širu Duginovu geopolitičku misao koja se zasniva na evroazijskom pristupu i kritici zapadnog globalizma. On je ranije pisao o važnosti multipolarnog sveta, gde bi se velike sile, poput Rusije, Kine i Indije, suprotstavile zapadnom liberalizmu i neoliberalizmu.
Dugin vidi slabljenje SAD kao ključni korak u stvaranju tog novog poretka, i upravo zato se zalaže za strpljenje i neintervenciju Rusije u američke izbore. Zaključujući svoju analizu, Dugin se pita zašto bi Rusija uopšte intervenisala u američke izbore kada obe opcije - i Tramp i Haris - dugoročno gledano, mogu raditi u korist Rusije.
Tramp, sa svojom borbom protiv globalizma i povratkom ka tradicionalnim vrednostima, ili Haris, sa unutrašnjim haosom koji bi, prema Duginovim rečima, neizbežno donela, predstavljaju mogućnosti koje Dugin i drugi ruski geopolitički mislioci vide kao korisne za Rusiju u narednim godinama.
Duginova vizija je, u suštini, vizija sveta u kojem Amerika više ne zauzima dominantno mesto, a Rusija igra ključnu ulogu u oblikovanju novog globalnog poretka.
Priprema mirovnog plana za Ukrajinu od strane nemačkog kancelara Olafa Šolca pokazuje da će Berlin samo ograničeno podržati Kijev tokom mirovnih pregovora, smatra poslanik Vrhovne rade Ukrajine Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju.
Ruski marinci prešli su u kontranapad u Kurskoj oblasti, zarobivši grupu ukrajinskih jurišnika koja se povlačila iz okruženja, izjavio je predstavnik ruskih bezbednosnih snaga za RIA Novosti.
Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da njegova administracija "trenutno rešava" pitanje da li će SAD ukinuti ograničenja na upotrebu oružja dugog dometa Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Odluka o napadima na Rusiju raketama velikog dometa „atakams“ je već doneta, a sada se to pitanje formalizuje kroz medijsku kampanju, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruske snage započele značajnu protuofanzivu na ukrajinske trupe koje su prošlog meseca probile svoj put na zapad Rusije i zauzele deo teritorije, objavili su proruski vojni blogeri.
Izgleda da se bezbrižan, miran život u Abhaziji suočava sa zanimljivim promenama. Ovo je bilo primetno već neko vreme, ali je zvanično potvrđeno tek 4. septembra.
Ukrajina, izgubivši sukob sa Ruskom Federacijom, može da promeni kurs samo izazivanjem eskalacije uz učešće NATO-a, piše kolumnista Domeniko Galo za italijanski "Fato kvotidijano", dodajući da se taj scenario mora izbeći.
Zarobljeni obaveštajac Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Mihail Škoda, koji je prvi ušao u Kursku oblast tokom napada OSU na ovaj region, otkrio je za RIA Novosti plan ovog napada: ukrajinske snage su planirale da se na oklopnim vozilima probiju što dalje, bez ulaska u borbe.
Sve veće interesovanje SAD za Tihookeanski region i njihove konkurencije sa Kinom značajno umanjuju spremnost Vašingtona da nastavi da deluje kao „bezbednosni štit“ za Evropu, navodi se u izveštaju o konkurentnosti EU koji je pripremio bivši premijer Italije Mario Dragi za Evropsku komisiju.
U Oružanim snagama Ukrajine primetno je dezerterstvo i otkazivanje poslušnosti, koji su posebno rasprostranjeni među regrutima, piše portal „Si-En-En“, citirajući ukrajinske vojnike.
Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Ruske snage izvele su tokom noći novi talas udara na ciljeve širom Ukrajine, a eksplozije i požari zabeleženi su u Dnjepropetrovsku, Harkovu, Černigovu i Zaporožju, dok je vazdušna uzbuna proglašavana u nizu regiona.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Priprema mirovnog plana za Ukrajinu od strane nemačkog kancelara Olafa Šolca pokazuje da će Berlin samo ograničeno podržati Kijev tokom mirovnih pregovora, smatra poslanik Vrhovne rade Ukrajine Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukan Helez, poznat po nizu skandaloznih izjava u proteklom periodu na račun Srbije, predsednika Aleksandra Vučića i našeg naroda, ali i izmišljanju najstrašnijih laži o šefu naše države, objavio je novu monstruoznu poruku na društvenoj mreži Fejsbuk, kojom je otvoreno pozvao na uništavanje Republike Srpke.
Vest o smrti generala Ratka Mladića u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu podsetila je celokupnu javnost u Srbiji na sramno i ponižavajuće ponašanje bivšeg režima predvođenog Borisom Tadićem, koji je 2011. godine slavio što je teško bolesnog srpskog oficira izručio strancima.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukan Helez, poznat po nizu skandaloznih izjava u proteklom periodu na račun Srbije, predsednika Aleksandra Vučića i našeg naroda, ali i izmišljanju najstrašnijih laži o šefu naše države, objavio je novu monstruoznu poruku na društvenoj mreži Fejsbuk, kojom je otvoreno pozvao na uništavanje Republike Srpke.
Jeziv snimak pojavio se na društvenoj mreži TikTok i ubrzo postao viralan na svim drugim platformama, pre svega što, iako je zastrašujuć, na najbolji mogući način prikazuje ko su oni koji se raduju zbog smrti generala Ratka Mladića.
Pripadnici ustaških snaga su na jučerašnji dan 1995. godine počinili zločin nad sedam srpskih civila u selu Gošići kod Knina, izjavio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta i dodao da je taj zločin i nakon 31 godinu ostao nekažnjen.
U iskrenom intervjuu za Informer, Dušica Topić govorila je o iskustvu u rijalitiju "Exatlon", sportu, životnim lekcijama, ali i novim planovima koji su pred njom.
Učesnica prve sezone Exatlona Srbija najvećeg sportskog takmičenja, Sanja Kalinović, progovorila je o ulasku Mensura Ajdarpašića u drugu sezonu i otkrila šta misli o njegovim šansama na poligonima.
U minjaku i sportskom izdanju, Dušica Topić je saznala informaciju da Exatlon traje 3 meseca koja ju je očigledno zatekla, a njen izraz lica sve je rekao.
Mišićavi sportista i profesor fizičkog vaspitanja Mensur Ajdarpašić otkrio je šta publika može da očekuje od njega pred start druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija.
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Štab za vanredne situacije Opštine Bela Crkva saopštio je danas da je požar na području Deliblatske peščare, na delu teritorije opštine Bela Crkva, i dalje aktivan, ali da je situacija na terenu trenutno mirna i stabilna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će fabrika humanoidnih robota u Šapcu doneti nova radna mesta i doprineti razvoju domaće proizvodnje, navodeći da je cilj da se roboti proizvode u Srbiji i potom izvoze na strana tržišta.
Nakon vesti da se među stotinama turista nestalih u bujičnim poplavama u Nepalu nalazi i državljanka Srbije Enisa Leković, otkriveno je da je ona iz Novog Pazara.
U KBC-u Split preminuo je muškarac rođen 1947. godine, koji je teško povređen u katastrofalnom požaru na području Omiša, saopštili su iz bolnice. Reč je o drugoj smrtnoj žrtvi požara koji je 13. avgusta izbio u Lokvi Rogoznici i proširio se sve do Omiša.
Glumac Boris Isaković je 2020. godine bez srama i stida prihvatio ulogu Ratka Mladića u filmu "Quo vadis Aida?" ("Kuda ideš, Aida?") u kojem je naš general predstavljen kao negativac i zločinac.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, u javnosti su ponovo oživele brojne reakcije, sećanja i ranije izjave poznatih ličnosti o njegovoj ulozi u ratnim dešavanjima devedesetih godina.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Majkl Filips (38) iz Severne Karoline odlučio je da potraži medicinsko rešenje za problem sa malim penisom koji mu je, kako kaže, godinama otežavao svakodnevni život i intimne odnose.
Starleta Stanija Dobrojević poručila je da će tužiti Radomira Takija Marinkovića, oca rijaliti učesnice Maje Marinković, zbog tvrdnji da su bili intimni.
Voditeljka Jovana Jeremić i njen partner, bokser Miloš Stojanović Tigar, objavili su zajedničke fotografije na kojima razmenjuju nežnosti i ne skrivaju emocije.
Starleta Stanija Dobrojević ponovo je dospela u centar pažnje nakon što je, kako se može videti na video-zapisu koji kruži društvenim mrežama, krišom snimljenatokom pauze emisije "Narod pita".
Pevačice koje su odlučile da svoje bivše partnere prijave i pravdu potraže pred nadležnim organima su, između ostalih, Ana Sević, Goca Tržan, Maja Nikolić i Emina Jahović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.