Posle skoro tri godine teških borbi, ruski rat protiv Ukrajine pokazuje znake ubrzanja ka onome što bi moglo da bude njegov konačni čin. Tokom leta i jeseni 2024. godine, situacija na bojnom polju se značajno pogoršala za Kijev pošto je Rusija počela da osvaja teritoriju bržim tempom.
Pobeda Donalda Trampa na predsedničkim izborima u SAD testira sposobnost Ukrajine da obuzda napredovanje Rusije. Istovremeno, budući predsednik SAD tvrdi da može brzo da okonča rat posle svoje inauguracije 20. januara.
Pošto je Zapad uspeo da podrži Ukrajinu tek toliko da preživi, ali ne i da pobedi, mnogi Ukrajinci, od zvaničnika preko vojnika do civila, tiho su izrazili nadu da bi Tramp mogao biti strožiji prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu u nastojanju da zaustavi napredak Rusije , piše kijevski Independent.
Ali Vašington nije direktna zaraćena strana u ovom ratu, koji je počeo pokušajem Rusije da osvoji Kijev i od tada se nastavlja dokazima da se Putinovi maksimalistički ciljevi nisu promenili.
Uznemirene sveopštom invazijom, evropske nacije su u međuvremenu shvatile hitnu potrebu da povećaju proizvodnju odbrane u svetlu Trampovog povratka, koji je otvoreno doveo u pitanje poštovanje člana 5 Severnoatlantskog ugovora.
Uprkos glasnim izjavama evropskih lidera o preuzimanju veće odgovornosti za bezbednost kontinenta, pitanje da li ovi planovi uključuju smele korake za obezbeđivanje budućnosti Ukrajine obično ostaje bez odgovora.
Izuzimajući događaje zasnovane više na željama nego na stvarnosti, kao što su velike ukrajinske kontraofanzive ili kolaps ruske ekonomije, na vidiku su realne krajnje tačke ruskog rata protiv Ukrajine. Mogući scenariji za kraj rata svode se na četiri opcije.
Scenario 1: Mir sa zamrzavanjem
ratišta i bezbedna Ukrajina
Najpozitivniji scenario za okončanje rata za Kijev: postizanje mira izgrađenog na čvrstim garancijama protiv ponovne invazije, čak i uz privremene teritorijalne gubitke.
U svom Planu pobede, predstavljenom svetskim liderima u oktobru, Zelenski je govorio o pozivu u NATO i stacioniranju dalekometnog oružja u Ukrajini. Gotovo je izvesno da će evropske nacije morati da prednjače, verovatno slanjem neborbenih trupa na teren na sopstvenu inicijativu i integracijom slobodne Ukrajine u evropsku bezbednosnu arhitekturu.
Glavno pitanje je zašto bi Rusija pristala da stane na ratište pod takvim uslovima.
Scenario 2: Prekid vatre i zamrzavanje
ratišta, bez bezbedne Ukrajine
Foto: Tanjug/AP/Reuters
Drugi scenario uključuje prekid aktivnih neprijateljstava bez ozbiljnih odredbi koje pružaju solidno odvraćanje od još jedne ruske invazije na Ukrajinu. Ovo bi bio rezultat napora podeljenog Zapada koji želi da se borbe okončaju bez gubljenja previše obraza, pod uslovom da se Kremlj složi.
Varijante ovog mirovnog plana mogle bi da imaju sličnosti sa sporazumima iz Minska, sa nenaoružanim međunarodnim posmatračima i pravilima o teškom naoružanju, a takođe bi mogle da uključuju napuštanje NATO težnji Ukrajine da se spase obraz Kremlja u kratkom roku.
Nasuprot tome, sa tvrdolinijaškim stavovima Zelenskog i Putina i zabrinutošću da bi potpisivanje bilo kakvog mirovnog sporazuma pokazalo slabost, scenario 2 ne bi mogao ići dalje od klimavog prekida vatre. Na kraju, očekuje se još jedna invazija; Kijev i Evropa će morati da požure sa pripremama.
Scenario 3: Očajni i ugroženi mir
Ukrajina je u sve lošijoj poziciji na bojnom polju, sa nedovoljnom čvrstom podrškom SAD i Evrope da bi se obezbedilo barem zamrzavanje linija fronta. U očajničkom pokušaju da spreči potpuni poraz, Kijev traži mir.
Držeći svu moć, Moskva može da nametne skoro sve uslove koje smatra prikladnim da zaustavi svoje napredovanje na bojnom polju. To bi moglo uključivati ograničenja veličine vojske i naoružanja, uvođenje ruskog jezika kao zvaničnog jezika ili druge ustavne promene koje imaju za cilj da trajno podrive ukrajinski suverenitet i demokratiju.
Ako Moskva odluči da nastavi, mogla bi da zahteva kapitulaciju u vidu priznanja i predaje preostale teritorije pod ukrajinskom kontrolom u četiri regiona koje je anektirala Rusija, uključujući Zaporožje i Herson. Takvi teritorijalni ustupci su potpuno nezamislivi za Ukrajinu, ali bi mogli da nastanu ako bukvalno ne postoji druga čvrsta prepreka ili poluga koja bi sprečila Rusiju da zauzme onoliki deo Ukrajine koliko želi.
Scenario 4: Nema mira, Rusija ne staje
Foto: Shutterstock,Reuters
Ni SAD ni Evropa ne mogu da nađu ubedljiv odgovor na pitanje zašto bi Rusija stala. Pomoć je nedovoljna da zaustavi Moskvu na bojnom polju, a kriza ljudstva otvara velike rupe u odbrani Ukrajine koje ruske snage nastavljaju da eksploatišu.
Trampova administracija Putinu predstavlja razne mirovne planove, koristeći i šargarepu i štap, ali Moskva jednostavno bira da nastavi. Evropa ne uspeva da smisli hrabriji odgovor van granica sporazuma Tramp-Putin-Zelenski. Kijev ili odbija da zatraži mir koji bi mogao da dovede do scenarija 3 ili pokušava da to uradi, ali ga Moskva odbija. Potencijal za otvaranje novih frontova duž severne granice.
Novi milionski talas izbeglica kreće ka Evropi. Kijev postaje slab i nestabilan na ivici vojnog poraza. Krajnji ishod rata zavisi od maksimalnih teritorijalnih ciljeva Rusije u Ukrajini.
Šta uopšte znači okončanje rata?
I uoči američkih izbora i posle njih, većina medijskih izveštaja se borila da definiše kraj rata. Često se u diskusijama o različitim hipotetičkim mirovnim planovima koristi nejasna retorika u smislu zamrzavanja sukoba u kontekstu toga da li je Zelenski spreman da preduzme težak korak „ustupanja teritorije".
U septembru je Trampov potpredsednik Džej Di Vens predložio zamrzavanje sukoba, nakon čega bi usledilo stvaranje utvrđene demilitarizovane zone i proglašenje neutralnosti Ukrajine. Kijev se protivio zamrzavanju sukoba; Osim nepravde ostavljanja miliona Ukrajinaca pod okupacijom, mir bez čvrstih bezbednosnih garancija znači, po rečima Zelenskog, da će „naša deca ili naši unuci morati da se bore".
Najvažnije pitanje - pod kojim okolnostima bi se Moskva osećala spremnom da zaustavi napredovanje i zauzme veći deo teritorije koju smatra svojom - često se zanemaruje. Upitan o mirovnim pregovorima, Putin je rekao da svaki dogovor mora biti zasnovan na „realnosti na bojnom polju", dok je 20. novembra portparol Kremlja isključio potpuno zamrzavanje sukoba.
Tramp se suočava sa zastrašujućim zadatkom
Foto: Reuters
Do sada se čini da su pozicije Kijeva i Moskve nepomirljive, a zadatak pred Trampom da to promeni je zastrašujući. Vizije realnog završetka rata moraju se baviti ne samo velikim sukobima nacionalnih interesa, već i vrlo ličnim proračunima svakog aktera.
Kao lider nezavisne Ukrajine, predsednik Zelenski zadržava pravo da nastavi borbu. Za Kijev je odgovor na pitanje zašto bi Rusija stala uvek bio jednostavan. Moskvu treba silom zaustaviti, a zatim pokazati da će se svaki novi pokušaj potčinjavanja Ukrajine završiti samo krvavom katastrofom za Kremlj.
Moćnog svetskog vladara na Istoku čeka katastrofalan period, on i njegov narod suočiće se sa velikim mukama, prognozirali su astrolozi Peđa Petrović i Biljana Maklenov u emisiji Ljubice Arsenović "Astro Zapisi" na Informer TV.
Ukrajinski vojnici koji se bore u Kurskoj oblasti upozoravaju da su severnokorejski vojnici mnogo opasniji i sposobniji protivnik od plaćenika grupe Vagner, koji su ranije učestvovali u borbama u Ukrajini.
Ministar spoljnih poslova Jermenije Ararat Mirzojan i američki državni sekretar Entoni Blinken potpisaće danas u Vašingtonu sporazum o strateškom partnerstvu između Jermenije i Sjedinjenih Američkih Država, saopštila je portparolka jermenskog Ministarstva spoljnih poslova Ani Badaljan.
Evropski saveznici Ukrajine sa opreznim optimizmom procenjuju da novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp neće prisiliti Kijev na preuranjene pregovore sa Rusijom, prenosi Blumberg.
Evropska unija suočava se sa ozbiljnom finansijskom dilemom: Ukrajini za nastavak rata u 2027. godini nedostaje najmanje 70 milijardi evra, ali bi eventualno odustajanje od finansiranja Kijeva moglo da proizvede daleko veće troškove za evropske države.
Ruske jedinice sa Dalekog istoka probile su snažno utvrđene ukrajinske položaje u Zaporoškoj oblasti i zauzele selo Voskresenka, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruska vojska je 15. novembra izvela novi napad na Odesu i okolinu, tokom kojeg je oštećena civilna infrastruktura, a izbio je i veliki požar na području automobilskog centra Mercedes-Benz.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Bivši američki predsednik Džozef Bajden oštro je kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u svojim novim memoarima, otkrivši da su njihovi odnosi tokom rata u Ukrajini često bili napeti, uprkos ogromnoj vojnoj i finansijskoj pomoći koju je Vašington pružao Kijevu.
Slovački premijer Robert Fico poručio je da njegova zemlja neće učestvovati u novom evropskom vojnom kreditu za Ukrajinu, ocenivši da se takvim finansiranjem samo produžava rat i povećava broj poginulih.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas ostala je bez uloge glavnog pregovarača sa Rusijom, nakon što su evropski lideri odlučili da buduće mirovne razgovore o Ukrajini vode predstavnici pet najuticajnijih evropskih država i institucija Evropske unije.
Francuski predsednik Emanuel Makron optužio je Marin le Pen da radi protiv interesa Francuske zbog njenog protivljenja daljoj finansijskoj pomoći Ukrajini, upozorivši da bi njen dolazak na vlast 2027. godine mogao da dovede do izolacije Pariza među evropskim saveznicima.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi u svakom trenutku da povuče svoju delegaciju iz mirovnih pregovora sa Rusijom i tako prekine diplomatski proces, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moćnog svetskog vladara na Istoku čeka katastrofalan period, on i njegov narod suočiće se sa velikim mukama, prognozirali su astrolozi Peđa Petrović i Biljana Maklenov u emisiji Ljubice Arsenović "Astro Zapisi" na Informer TV.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.