ZAŠTO SVE VIŠE POSTAJEMO KRATKOVIDI? Evo šta stručnjaci savetuju kako biste sačuvali svoj vid!
Podeli vest
Skoro godinu dana smo zbog pandemije osuđeni na razne mere. To uglavnom znači da smo češće kod kuće. I da češće gledamo u ekrane. Prve studije potvrđuju da raste broj kratkovidih. Jasno je šta se može preduzeti
Zbog lokdauna, onlajn-nastave i ograničenja kontakata svi u doba korone češće gledamo u monitore, tablete i telefone. Većina ljudi provodi vreme kod kuće i malo izlazi napolje.
U humanitarnoj akciji u Čačku prikupljen je novac za otplatu stambenog kredita pokojnog tamošnjeg lekara Slobodana Blagojevića koji je pre mesec dana umro od posledica infekcije korona virusom.
Najnovija istraživanja u Holandiji i Kini pokazuju da je zbog mera protiv koronavirusa kratkovidost porasla pre svega kod dece – taj fenomen nazivaju "karantinska kratkovidost".
Podaci o više od 120.000 dece u dobi od šest do 13 godina u Kini pokazali su da je prošle godine zabeležen drastičan rast slučajeva kratkovidosti.
Kod dece u dobi između šest i osam godina čak tri puta više nego u pretprošloj godini. U kineskoj studiji se navodi da se u toj starosnoj grupi vid u proseku pogoršao za - 0,3 dioptrije.
To drastično pogoršanje vida posebno zabrinjava jer se već u najranijoj dobi odlučuje hoće li neko biti kratkovid i morati da nosi naočare. Kratkovidost se većinom javlja u školskoj dobi i pogoršava se tokom života. Što se pre pojavi, to će biti izraženija.
Ako očna jabučica u dobi između šest i deset godina jako raste, to znači gubitak oštrine vida na daljinu. A jaka kratkovidost povećava i rizik od odvajanja mrežnjače, sive mrene kroz povišeni očni pritisak ili čak gubitka vida.
Prema Institutu "Brien Holden Vision", do polovine ovog veka biće kratkovidno oko pet milijardi ljudi. Kratkovidost je znatno porasla prvenstveno u industrijskim zemljama jer sve više gledamo u računare i telefone. Što je stepen obrazovanja veći, to je veći i rizik od kratkovidosti.
Natprosečno mnogo kratkovide dece ima u Aziji. Recimo, posle Drugog svetskog rata u Hongkongu, Tajvanu i Južnoj Koreji bilo je oko 20 do 30 odsto kratkovidih 20-godišnjaka, a danas ih je više od 80 odsto. No i u Evropi je oko polovine mladih kratkovido.
Roditelji bi trebalo da ograniče korišćenje digitalnih medija posebno kod male dece.
- Računar, mobilni ili tablet su potpuno neprikladni za decu do tri godine - kaže profesorka Betina Vabels iz Univerzitetske očne klinike u Bonu.
Deca do šest godina bi trebalo da koriste ove uređaje najviše pola sata dnevno, a tokom prva četiri razreda škole najviše sat.
Razmak i dnevno svetlo pomažu
Rizik se smanjuje ako se ne gleda predugo u neki predmet u neposrednoj blizini, bez obzira da li se radi o telfonu ili knjizi. Odlučujući su udaljenost i redovno skretanje pogleda i gledanje u daljinu.
Rizik se smanjuje redovnim boravkom napolju, jer dnevno svetlo usporava rast očne jabučice. U sobi je jačina svetla u proseku 300 do 500 luksa, a u prirodi na Suncu i do 100.000.
Istraživanja u Skandinaviji pokazuju da se kratkovidost pogoršava u godišnjim dobima s manje dnevnog svetla.
- Visoki udeo plavog svetla na ekranima sprečava izlučivanje hormona melatonina koji čoveka čini pospanim - kaže profesorka Nikol Eter, direktorka očne klinike u Univerzitetskoj poliklinici Minster. I ističe da je najbolje ne gledati u ekran barem dva sata pre spavanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U humanitarnoj akciji u Čačku prikupljen je novac za otplatu stambenog kredita pokojnog tamošnjeg lekara Slobodana Blagojevića koji je pre mesec dana umro od posledica infekcije korona virusom.
Ruska imovina zaplenjena od strane Zapada je verovatno izgubljena zauvek. Američki zakon sada daje predsedniku ovlašćenje da konfiskuje deo ili svu rusku suverenu imovinu, što je ranije mogao samo da zamrzne.
Novinar i publicista Siniša Ljepojević i Igor Ivanović, pisac i publicista, bili su gosti "Info večeri" Informer televizije. Njih dvojica su komentarisali svojevrsnu smenu epoha u svetu, odnosno činjenicu da Zapad više nije dominantan faktor na planeti.
Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini ušla je u 860. dan. O situaciji na frontu, ali i o drugim aktuelnim svetskim temama, među kojima je su i parlamentarni izbori u Francuskoj, za Informer TV su govorili naučni savetnik profesor dr Dragan Petrović i Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja u emisiji "Rat uživo".
Da li se Belorusija sprema za rat? Kome odgovara sukob ove države sa Zapadom? Odgovore na ova pitanja su za Informer davali analitičar Boško Vasiljević i nekadašnji dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžija tokom gostovanja u "Info danu".
Advokat i poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović bio je gost "Info dana" Informer TV. On je govorio o napadima opozicionih medija na njega, ali i o svojoj podršci eksploataciji litijuma u Srbiji.
Nekadašnji načelnik Odeljenja za krvne delikte MUP-a Srbije Žarko Popović Pop ocenio je danas povodom slučaja Danke Ilić da su materijalni dokazi izuzetno važni i da priznanje krivice bez dokaza ne znači ništa, kao i da će u ovom slučaju optužnica biti podignuta "na mišiće".
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal saslušan je M.D. iz Novog Pazara, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela.
Osim žene iz Aleksinačkog Bujmira kojoj je svinja nanela brojne ujede i prelome, zabeležen je još jedan napad svinje u aleksinačkom kraju, a ovoga puta je povređen muškarac iz sela Bovan.
Reprezentacija Turske poslednji je učesnik četvrtfinala Evropskog prvenstva, pošto je u izuzetno uzbudljivom meču u Lajpcigu savladala favorizovanu Austriju sa 2:1! Apsolutni heroj je štoper Merih Demiral, koji je bio dvostruki strelac!
Najbolji teniser svih vremena Novak Đoković (37) u utorak popodne uspešno je započeo takmičenje na trećem grend slemu u sezoni, Vimbldonu, a tokom večeri oglasio se na društvenim mrežama i poslao jaku poruku svojim navijačima!
Srpski teniser Novak Đoković uspešno je počeo pohod na titulu na Vimbldonu i na startu deklasirao Čeha Vita Koprivu sa 3:0 u setovima, a umesto da u dan kasnije odmori i pripremi se za sledećeg rivala on će izaći na još jedan megdan i to Niku Kirjosu.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković rutinski je izborio plasman u drugo kolo Vimbldona, pošto je u tri seta (6:1, 6:2, 6:2) savladao češkog igrača Vita Koprivu posle dva sata igre!
Udar Oružanih snaga Rusije na aerodrom Mirgorod, u Poltavskoj oblasti Ukrajine, koji je rezultirao uništenjem pet lovaca Su-27, doveo je do gubitaka koje ukrajinska strana ne može sebi da priušti, piše Forbs.
U Šapcu su formirani timovi za preliminarnu procenu štete posle nevremena koje je sinoć zahvatilo 13 naselja u ovom kraju. Oni će danas obići ova mesta i utvrditi razmere nepogoda.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.