KADA SE STVARAJU ANTITELA PROTIV KORONE I KOLIKO ONA TRAJU? Odgovori na KLJUČNE DILEME oko vakcinacije!
Podeli vest
Profesor kliničke farmakologije Medicinskog fakulteta doktor Radan Stojanović i Marija Gnjatović iz Instituta za primenu nuklearne energije poručuju svima koju su primili prvu dozu vakcine da ne rade test na antitela pre primanja druge doze, odnosno da je najbolje da ga urade dve nedelje i kasnije od druge doze
Gnjatović navodi da je praćenje serološkog odgovora nakon prirodne infekcije pokazalo da svi ljudi koji su razvijali antitela iznad 50 jedinica ta antitela su stabilna i godinu dana posle akutne infekcije i dodaje da joj rezultati nakon vakcinacije daju uverenje da će to važiti i posle primanja vakcine, odnosno da će zaštita trajati i duže nego što su proizvođači vakcina najavili.
Građani Srbije primaju po izboru jednu tri vakcine - rusku "sputnjik V", američko-nemačku "Fajzer-Bajontek" i kinesku Pekinškog instituta, urađenu u saradnji sa "Sinofarmom"
25.01.2021
09:40
Koja vakcina kada stvara antitela
Ona još dodaje da se posle primanja Fajzerove vakcine brže stvaraju antitela, a da je za Sinofarm potrebno da prođe 40-ak dana posle druge doze.
Ukazala je i da je veoma važno kada počnu da se prate efekti vakcina, da se nivo antitela uvek meri istim testom, jer različiti testovi i različite laboratorije imaju i različite parametre i vrednosti.
- Preporuka je da se posle vakcine ne mere antitela da ljudi ne budu sluđeni i da ne bi donosili pogrešne zaključke… Treba biti pažljiv prilikom pokušaja da se uporedi efikasnost različitih vakcina. Na rezultat može uticati uzrast pacijenta, koliko je zdravstvenih radnika uključeno u ispitivanje jer su oni izloženiji virusu nego neki ljudi koji sede kod kuće i poštuju epidemiološke mere - kaže profesor Stojanović u Novom danu na TV N1.
On pojašnjava da se efikasnost vakcine može meriti putem imunološkog odgovora, gde "procenjujemo samo jednu komponentu imuniteta – humoralni imunitet, odnosno merimo količinu cirkulišućih antitela, ne merimo celularni imunitet, to se može meriti samo u naučne svrhe, trenutno nemamo tih komercijalnih testova".
"Hajde da ovo posmatramo kao rat"
- Hajde da posmatramo ovo kao rat. Imamo našu konjicu b limfocite koji su ključni za stvaranje antitela, pogotovu tih neutrališućih, i t limfocite koji su odgovorni za ubijanje ćelija zaraženih virusom. I sada, kako ide borba, mi gubimo našu vojsku, gubi i virus, i vremenom antitela mogu da se izgube. Kod pacijenata koji su preležali koronu, imamo rezultate da imamo stabilnu neku vrstu antitela do sedam-osam meseci posle infekcije. Očekujemo da to bude i posle vakcinacije, ako ne i duže - navodi Stojanović.
- Ali u toj borbi postoje vojnici, pešadija, koji pamte okršaj sa neprijateljem, to su tzv. memorijske ćelije i b i t limfociti. U slučaju da ostanemo bez dela konjice koja stvara antitela, nama ostaje naša pešadija koja pamti protivnika i prilikom ponovnog susreta sa njim je spremna da reaguje i stvara nova antitela koja će na uspešan način stupiti u borbu sa neprijateljem - još dodaje profesor.
Ali koliko ta memorija traje?
No, ukazuje da je pitanje koliko ta memorija može da potraje, navodeći da kada se radi o koronavirusu to nije još poznato, ali da za mers virus traje više godina.
Gnjatović navodi da se posle Fajzervakcine brže stvaraju antitela, jer se brzo sintetiše s protein, ključan za antitela, "ali to nije najvažnije, već koliko dugo će ostati u našoj cirkulaciji i koliko će nas štititi".
Kada se radi o kineskoj Sinofarmvakcini, podseća da je njen koncept drugačiji u odnosu na Fajzerovu i Sputnjik V vakcinu.
- Radi se o klasičnoj vakcini kroz koju se unosi kompletan proteinski materijal. Očekuje se da ona stvori i humoralni i celularni odgovor, ali kasnije nego Fajzer i Sputnjik koje nose izdvojen protein s ključan za stvaranje zaštitnih antitela. Očekuje se da 100 odsto vakcinisanih razvije antitela nekih 40-ak dana posle druge doze - navodi Gnjatović i dodaje da jedna doza vakcine nije dovoljna za stvaranje imunog odgovora.
Koje testove na antitela treba raditi
Na pitanje koje testove treba da rade oni koji hoće da provere nivo antitela, ona navodi da dve nedelje posle primanja druge doze vakcine i kasnije može da se proveri igg klasa antitela prema proteinu s ili kombinacija s i n proteina.
A, ako određena vakcina ne izazove imunitet, da li se treba prijaviti za vakcinu drugog proizvođača, profesor Stojanović kaže da "on lično ne bi".
Na pitanje da li je uvek nužna i druga doza Gnjatović navodi da druga doza služi da produži i ojača dejstvo vakcine.
- Prva doza kod svih osoba koje su stvorile antitela prilikom prirodne infekcije značajno podiže njihove vrednosti, navodi ona, dok profesor Stojanović ističe da oni koji su preležali kovid, i primili jednu dozu vakcine, sigurno nisu u prioritetnoj grupi za drugu dozu, odnosno poslednji su na toj listi, jer su sigurno na sasvim zadovoljavajućem nivou zaštite.
Vakcina nije lek
Upozorava i da vakcine nisu lek, da ne leče koronu, već su sredstvo koje će nam pomoći da se ne razbolimo.
Pominje da je bilo slučajeva u lekarskoj praksi da se ljudi nisu osećali dobro, "nešto ih je lomilo" i otišli su da prime vakcinu, nakon čega su se razboleli. Ukazuje da su oni očigledno primili vakcinu u vreme inkubacije, i da se nisu razboleli od same vakcine, podsećajući da kada prima bilo koju vakcinu čovek mora da bude zdrav.
A na pitanje koliko može da se "rastegne" razmak između dve doze vakcine, on navodi da se, u pokušaju da se prevaziđe problem nedostatka vakcina u svetu, razvijaju razne strategije. Najpre je, kako dodaje, bila strategija da se daje pola doze, što je odbačeno, potom da se mešaju različite vakcine, što je takođe odbačeno, a sada se razmatra povećavanje vremenskog razmaka između dve doze.
Kaže da, prema navodima proizvođača, vremenski razmak između dve doze Fajzerove vakcine može da se rastegne do šest nedelja, Sputnjikove do osam nedelja, a za kinesku vakcinu ne postoje podaci.
- Ono što unosi zabunu je nedostatak publikovanih rezultata, to ne znači da je kineska vakcina loša, ali mnogo bi bilo bolje da su naučnoj zajednici dostupni ti podaci, ukazuje profesor.
Šta je "Sputnjik light"?
Na pitanje šta je to "Sputnjik light", on kaže da je to "daj šta daš".
- Sputnjik light predstavlja pokušaj da vakcina bude dostupna širokoj populaciji, to je spasonosna varijanta da se što više ljudi vakciniše i da se stekne imunitet makar tri-četiri meseca posle primanja, da se spreče teški oblici bolesti i da se rastereti zdravstveni sistem - ocenjuje profesor Stojanović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Građani Srbije primaju po izboru jednu tri vakcine - rusku "sputnjik V", američko-nemačku "Fajzer-Bajontek" i kinesku Pekinškog instituta, urađenu u saradnji sa "Sinofarmom"
Vašington je Kijevu dao jednostavan zadatak: da se bore do poslednjeg Ukrajinca. To će oni učiniti. Ovo genocid nad ukrajinskim narodom. Strašno je govoriti o tome kakvu će budućnost imati Ukrajina… A ono što ih je dovelo do ove tačke je ta želja za Evropom, u koju su bili namamljeni, kaže ruski analitičar Viktor Litovkin.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Gradska izborna komisija u Jagodini, na svojoj sednici koja je završena danas, proglasila je listu Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije i ova lista će se na lokalnim izborima koji će se održati 02. juna 2024. godine, naći na glasačkom listiću pod rednim brojem jedan!
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
O izborima u Indiji, ali i uticaju te zemlje na celu planetu, kao i o tome šta je ključ za savršeno svetsko društvo, govorio je u Info danu prof. dr Velimir Abramović, filozof.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Od četvrtka policija traga za Dejanom P. koji je osumnjičen da je upucao Maria Simovića (43). Oružani okršaj se odigrao u lokalu jedne firme u Preljini, uz Ibarsku magistrali.
Jedan od najuglednijih trenera u istoriji NBA lige, Džordž Karl, našao se na udaru navijača Lejkersa, pošto je rekao da je za njega Nikola Jokić najbolji košarkaš svih vremena.
Košarkaši Denver Nagetsa našeg Nikole Jokića savladali su i u trećem meču plej-ofa NBA lige igrače Los Anđeles Lejkersa, a meč je obeležila i jedna nesvakidašnja situacija!
Košarkaši Budućnosti gostovaće Partizanu u Beogradskoj areni 30. aprila u okviru polufinala plej-ofa ABA lige, a bek Podgoričana Alerik Frimen (29) poručuje da na teren crno-belih dolaze po brejk.
Vojni dopisnik Aleksandar Sladkov govorio je o novom paketu vojne pomoći Ukrajini, koji je prošle nedelje odobrio američki Kongres, ali i kako će Zapad koristiti Oružane snage Ukrajine nakon sukoba
U Grčkoj se od jula uvodi šestodnevna radna nedelja, a ova obaveza će se odnositi na državne službe, komunalna preduzeća, banke, privredna društva, organizacije i poljoprivredna gazdinstva koja su do sada praktikovala petodnevni nedeljni sistem rada.
Tokom karijere u Ministarstvu odbrane, Ivanov je nabavio kuću od 1.500 kvadratnih metara i raritetnu limuzinu sovjetske marke "ZIS", piše ruska agencija RIA Novosti pozivajući se na podatke iz antikorupcijske deklaracije za period od 2016. do 2019. godine.
Iako ima toliko novca da zaista može lepo i stilizovano da se oblači, Dženifer Lopez je ovaj put rešila da izađe u farmerkama, koje izgledaju kao da ih je našla u kanti za đubre.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Suprug poznate voditeljke preminuo je 8. maja pre dve godine, a njegovi roditelji odlučili su da danas obeleže dvogodišnjicu od njegove smrti i to bez bivše snaje.
Mnogi Beograđani su juče još oko podneva započeli svoje praznične odmore, sudeći po kolonama na ulicama kojima smo svedočili. Gužva na pojedinim tačkama Beograda i dalje ne jenjava.
Nekoliko dana pre nego što je Miloš Obrenović u Takovu sa narodnim prvacima podigao Drugi sprski ustanak, u gružanskom selu Konjuša, Milošev veliki prijatelj i najbliži saradnik, Sima Milosavljević Paštrmac zvani Amidža silno se naljutio...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.