SRPSKI NAUČNICI NA KORAK DO REVOLUCIONARNOG OTKRIĆA! Geni otkrivaju ko će imati teži oblik korone?
Podeli vest
Profesorka na Medicinskom fakultetu Tatjana Simić otkrila da su naučnici na korak da ispitaju da li se teška klinička slika pacijenata dovodi u vezu sa njihovom genetikom i koliko je udeo proteina koji u nedostatu nacije
Srpski naučnici na putu su da otkriju da li teže kliničke slike od pacijenata zaraženih koronom zavise najpre od njihove generike, kaže Tatjana Simić profesorka na Medicinskom fakultetu i vođa projekta u okviru Specijalnog programa istraživanja kovid 19. Ona je rekla da projekat na kojem radi treba da rasvetli na koji način različitosti u genima mogu uticati na ozbiljnost kliničke slike.
Virusolog i mikrobiolog dr Milanko Šekler komentarisao je trend koji se pojavio u Sloveniji da se građani namerno zaražavaju virusom korona da bi tako stekli imunitet i izbegli vakcinaciju
14.04.2021
17:39
Koronavirus prouzrokuje veliku produkciju slobodnih radikala koji su medijatori različitih oštećenja, navodi Simićeva. Kada se govori o varijaciji gena koji ispituju, kaže da postoji jedan značajan proizvod gena koji je antioksidantni protein, a koji polovina populacije nema.
Ono što znamo o koronavirusu je da nema pravila u kom će pravcu da se razvija bolest kod ljudi. Potpuno je individualno kakva će biti klinička slika. Ono na šta nauka traži odgovor je – kakva je povezanost genskih varijacija i virusa sa jedne strane i našeg organizma.
Varijacija gena i slobodni radikali
Redovna profesorka na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i dopisna članica SANU i vođa projekta u okviru Specijalnog programa istraživanja kovid-19 Tatjana Simić rekla je u Jutarnjem programu da je pandemija koranavirusa izazov ne samo za naučnike, već i za čitavo čovečanstvo.
– O varijacijama virusa smo slušali mnogo poslednjih dana, a ono što naš projekat treba da rasvetli na koji način različitosti u genima mogu uticati na ozbiljnost kliničke slike i eventualnu podložnost na infekciju – navela je Simićeva.
Prema njenim rečima, godinama se bavi onim o često slušamo često iz paramedicinske perspektive, a to su slobodni radikali, kao molekuli koji oštećuju naše proteine i na taj način izazivaju oksidativni stres.
– Pokazano je da koronavirus pored izuzetnog zapaljenja u našim zapaljenskim ćelijama prouzrokuje veliku produkciju slobodnih radikala i da su oni medijatori različitih oštećenja u različitim organima – navela je profesorka.
Foto: Reuters
Dodala je da se mehanizmi odbrane od osobe do osobe razlikuju iz razloga što su tokom evolucije nastale male varijacije u genima, tako da različite osobe imaju različit kapacitet za odbranu od slobodnih radikala koje je potrebno neutralisati.
Veruje se, kako kaže, da se sa olujom zapaljenskih molekula dešava i oluja slobodnih radikala.
– Naša grupa se godinama bavi pojačanom produkcijom slobodnih radikala i oksidativnim stresom, kod hroničnih nezaraznih oboljenja kao što su maligniteti i kardio-vaskularna oboljenja, samim tim je jasna povezanost tih bolesti sa dobijanjem teških formi koronavirusa – istakla je doktorka.
Kada se govori o varijaciji gena koji ispituju, kaže da postoji jedan značajan proizvod gena koji je antioksidantni protein, a koji polovina populacije nema i u tom smislu ako uporedimo te enzime koji su proizvodi gena koji se ispituju sa mirnodopskom vojskom, njihova količina je vrlo velika, iako nema mnogo slobodnih radikala kod zdravih osoba.
Navela je da su slobodni radikali tu ukoliko se izložimo visokim koncentracijama duvanskog dima, ali isto tako i ako se izložimo koronavirusnoj infekciji.
Foto: AP/Photo
O upotrebi vitamina
Skeptična je prema upotrebi antioksidativnih vitamina kada smo sasvim zdravi, kada imamo uravnoteženu ishranu. U takvim situacijama uzimanje antioksidativnih vitamina može biti i veoma opasno.
Međutim, dodaje da postoje u intenzivnoj nezi pacijenti koji imaju nemerljive količine vitamina Ce i zato je ovo prava situacija u kojoj je potrebna intervencija antioksidativnim vitaminima.
Simićeva je rekla da su u januaru krenuli da prikupljaju uzorke, projekat uključuje najmanje 300 bolesnika koji su preležali kovid i toliko kontrola, ispitivaće polimorfnu ekspresiju čak 13 gena sa 15 genskih varijanti.
– To će biti 10.000 analiza koje će biti uparene sa njihovom kliničkom slikom ne bi li prepoznali da li su određene genetske varijante predispozicija za teže kliničke slike – istakla je doktorka Simić.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Marijana Dukić Mijatović rekla je da Srbija ima vrsne naučnike koji mogu da pomognu na svetskom nivou u borbi protiv ove pandemije.
– Istraživanje se finansira preko Fonda za nauku. Što se tiče Kovid programa, u pitanju je dva miliona evra, iz zajma Svetske banke. U pitanju je 14 projekata, od kojih su 11 biomedicinskih nauka – rekla je državna sekretarka i dodala da je uključen 131 istraživač.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Virusolog i mikrobiolog dr Milanko Šekler komentarisao je trend koji se pojavio u Sloveniji da se građani namerno zaražavaju virusom korona da bi tako stekli imunitet i izbegli vakcinaciju
Kina može povratiti kontrolu nad Tajvanom primenom "karantina" bez ispaljenog metka, piše CNN pozivajući se na izveštaj vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Ukrajinski bataljon „Azov“ (teroristička organizacija zabranjena u RF) dobijao je pomoć iz Amerike još 2023. godine uprkos zabrani Vašingtona, saznaje list „Intersept“.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Novom Sadu sledeće nedelje održaće se pripremno ročište na suđenju Greogoru Nemetu (37) koji je optužen da je 26. decembra prošle godine sekirom izmasakrirao oca Mihalja (76) u porodičnoj kući u Temerinu.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Predsednik SAD Džozef Bajden osvrnuo se na svoj loš učinak u predsedničkoj debati, samo nekoliko sati nakon što je posustao na sceni u "meču" protiv bivšeg predsednika Donalda Trampa.
Dostignuća ruske vojske na bojištu prisiliće Ukrajinu da prihvati sve uslove Rusije za okončanje sukoba, piše komentator Aris Rusinos u članku za UnHerd.
Prestanak naftno-dolarskog sporazuma između SAD i Saudijske Arabije predstavlja osvetu princa Mohameda bin Salmana, kojeg je Džo Bajden svojevremeno nazvao "izopštenikom", izjavio je direktor odeljenja za spoljnu politiku turskog lista Sabah, Berdžan Tutar.
Ukrajinski bataljon „Azov“ (teroristička organizacija zabranjena u RF) dobijao je pomoć iz Amerike još 2023. godine uprkos zabrani Vašingtona, saznaje list „Intersept“.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Letnja sezona je u punom jeku, a sa njom dolazi i uživanje u sunčanju na plaži. Međutim, sunčevi zraci znaju da budu nemilosrdni, ostavljajući kožu osetljivom i podložnom opekotinama. Kozmetičarka Tamara Nikolć Agbaba otkrila je koja sve prirodna sredstva mogu da budu spas u takvim trenucima.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.