Litiju koja će na Spasovdan, krsnu slavu Beograda, biti održana centralnim gradskim ulicama, prvi put predvodiće patrijarh Porfirije, koji će koračati pod autentičnim "nebom" - ceremonijalnim crkvenim baldahinom koji je pripadao patrijarhu Josifu Rajačiću. Mnoge poznate ličnosti pozvale su vernike da se pridruže Spasovdanskoj litiji, što je na svom Instagramu objavio i vladika Stefan Šarić
09.06.2021
09:03
Ovaj praznik je slava grada Beograda, a u mnogim mestima u Srbiji je i zavetina - praznik celog naselja. Vaznesenje Gospodnje veliki je i značajan praznik, jedan od glavnih kod Srba, koji su nekada slavili i muslimani i katolici.
Na Spasovdan se ne radi nikakav težak posao, pošto je veliki praznik koji, prema verovanju, može da spasi kuću od nevolje, a decu od bolesti.
Poštovan je veoma i u predhrišćanskom vremenu, a tradicionalno je izuzetno cenjen i poštovan u doba cara Dušana. Smatra se da nije slučajno što je čuveni Dušanov zakonik obnarodovan 1349. na Spasovdan, a na isti praznik i dopunjen 1354. godine.
Spasovdan pada uvek u četvrtak i to šesti po Vaskrsu. Crkva ga praznuje kao Vaznesenje Gospodnje, jedan od 12 velikih praznika i osam Hristovih praznika.
Prema narodnom predanju, tog dana se spasio Bog od rđavih ljudi i otišao - vazneo se - na nebo, a ostala je i priča da je Bog pobegao na nebo od zlih i nevaljalih ljudi
Od davnina je Spasovdan, kao duboko ukorenjena svetkovina u narodu, prolećni praznik stočara i zemljoradnika. Smatra se veoma srećnim varovnim danom kada sve valja započinjati i zato se zove još Spasovlje.
Beograd danas obeležava svoju slavu Spasovdan
Današnjom liturgijom u Vaznesenjskoj crkvi i litijom centralnim gradskim ulicama Grad Beograd će obeležiti svoju slavu Vaznesenje gospodnje - Spasovdan.
Ovogodišnji domaćin slave je gradonačelnik Zoran Radojičić, a kako je najavljeno, danas u devet sati počinje liturgija u Vaznesenjskoj crkvi koju će služiti patrijarh Porfirije.
Uz oglašavanje zvona u svim gradskim crkvama večeras u 19 sati će početi litija koju će predvoditi patrijarh, a u kojoj će učestvovati predstavnici Grada Beograda, sveštenici, članovi beogradskih crkvenih horova, predstavnici različitih gradskih službi i građani.
Litija će biti formirana ispred Vaznesenjske crkve u Ulici admirala Geprata, odakle će se kolona kretati ulicama Kneza Miloša i Kralja Milana preko Trga Slavija i dalje Bulevarom oslobođenja do Hrama Svetog Save na Vračaru, gde će biti služen moleban za Beograd i njegove stanovnike.
Od kad je despot Stefan Lazarević 1403. godine dao Beogradu status prestonice u čast obnove i napretka Beograd je kao svoju slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan.
Stara zavetna slava simbolično ukazuje na uzdizanje - vaznesenje grada iz pepela i neuništivu nadu i veru u budućnost.
Praznik Vaznesenja Gospodnjeg ili kako je u narodu uobičajeno Spasovdan jedan je od deset praznika posvećenih Hristu, spada u pokretne praznike i uvek pada u četvrtak, 40 dana posle Vaskrsa, a deset dana pre Duhova.
Pre zore, na Spasovdan Krstonoše pohode zapise - osveštana stabla, najčešće hrastove ili neke voćke, mahom divlje kruške. Noseći barjake i krst, narod stiže pod stablo zapisa, kiteći ga vencima cveća i darujući raznim đakonijama.
Te litije se priređuju radi napretka useva (letine), kiše i boljeg berićeta. Krstonoše idu u krug oko zapisa, moleći se i pevajući, dok pop činodejstvuje, a ranije je ponegde bio običaj da sveštenik u provrćeno stablo stavlja zapis da "čuva selo od crva".
Takvih osveštanih dubova ima u mnogim krajevima, ponajviše u Šumadiji i Vasojevićima. Smatraju se svetim stablima, koja je grehota dirati, a kamo li seći.
Zapisano je da je jednom domaćinu kraj Topole, koji je odsekao zapis na svojoj njivi u nameri da ga iseče za kapiju, grom udario u dvorište gde je ležao posečeni zapis, baš kada je ženio sina, i rasterao svatove.
Na Spasovdan se ne radi da grom ne bije i, kako veruju u leskovačkom kraju, ne dođe na čoveka "lošotinja" i da insekti ne opustoše njive. Posebno je bio raširen običaj da se na Spasovdan po njivama, zabranima, torovima, košnicama, baštama pobadaju krstovi od leskvine (zakršćavanje letine), ako to nije učinjeno na Đurđevdan.
Pobadan je i leskov štap i rasecan na vrhu, u visini grudi, a u rasek je stavljen kraći prut i tako pravljen krst kojim može da se vidi sa svih strana.
U nekim krajevima bio je običaj da se od osušenog svinjskog brava sačuva vilica i na Spasovdan pojede, da im "sva svinja ubuduće bude slatkorana", odnosno da im prija sve ono što "po gori popasu i iz korita poloču".
Kosti od oglodane vilice se ne razdvajaju, nego se sa sve zubima okače u pčelinjaku, da bi pčele u rojevima napredovale.
"Koliko sela toliko i adeta." Tako se u nekim krajevima rano išlo u jagode i na Spasovdan se izjutra ne jede ništa dok se ne okuse jagode. Negde je, pak, bio običaj da kad se prvi put od godišnjih plodova i namirnica okusi o Spasovdanu (mleko, meso, voće).
Ponegde se čak i verovalo da ne valja okusiti novo voće ako su nekom deca umirala, dok najpre ne razdele sirotinji od tog novog voća za dušu svoje dece, jer će, u protivnom, na onom svetu deca ostati bez tog obroka i grišće svoje prste umesto obroka, govoreći da su im ga roditelji pojeli.
Bio je i običaj da se na Spasovdan, pre sunca, kupa u reci ili moru i da se do ovog dana ne pije mleko od muže u toj godini, pa je ovo prvo kušanje mleka propraćeno nizom običaja radi povećanja mlečnosti i boljeg skorupa, uz prskanje mlekom i zalivanje vodom za vrat, da bi bilo mleka kao vode.
U nekim selima oko Požege na posudu s vodom, u kojoj su i mnoge razne trave, stavljana je debela cerova kora, koja se probuši i kroz nju procedi malo mleka, da se hvata kajmak debeo kao cerova kora.
Na Spasovdan, verovalo se u Šumadiji, u zoru se mogu videti vampiri.
Nekada se na ovaj važan datum obavezno se klalo jagnje, kao žrtva svecu, tj, u ovom slučaju samom Hristu.
Prema običajima, na današnji dan se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko godine.
Vernici su odlazili u crkvu na verski obred posvećen ovom prazniku. Posle izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gde ih je čekao bogato pripremljen ručak. Oni koji nisu išli u goste, okupljali su se na prostoru ispred crkve i tu nastavili slavlje. Ispred crkve su se pekli jaganjci, točilo piće, prodavao sladoled, kolači i bombone.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ognjen
pre 3 godine
Spasi nas Gospode od svih političkih partija , preletača , partijskih medija i novinara.
Sudi Gospode onima koji čine zlo u ime srpstva i Pravoslavlja, radi srebroljublja i njihove ogavne gordosti.
He he heee.Vaznelo se svetlo sveto i toplo Sunce na nebu.I to se kod Srba slavilo i tako poštovao Gospod BOG Stvoritelj.I ta Srbska vera je živa i dan danas ,jer je i sunce živo u svom kretanju iznad ravne zemlje.
Danas će oni paraziti iz partije i njihovi novinari dupelisci iz ANUSa (Aleksandrovog Novinarskog Udruženja Srbije) da uživaju kod ljigavog Vesića na gradskoj slavi.
Litiju koja će na Spasovdan, krsnu slavu Beograda, biti održana centralnim gradskim ulicama, prvi put predvodiće patrijarh Porfirije, koji će koračati pod autentičnim "nebom" - ceremonijalnim crkvenim baldahinom koji je pripadao patrijarhu Josifu Rajačiću. Mnoge poznate ličnosti pozvale su vernike da se pridruže Spasovdanskoj litiji, što je na svom Instagramu objavio i vladika Stefan Šarić
Ruska imovina zaplenjena od strane Zapada je verovatno izgubljena zauvek. Američki zakon sada daje predsedniku ovlašćenje da konfiskuje deo ili svu rusku suverenu imovinu, što je ranije mogao samo da zamrzne.
Novinar i publicista Siniša Ljepojević i Igor Ivanović, pisac i publicista, bili su gosti "Info večeri" Informer televizije. Njih dvojica su komentarisali svojevrsnu smenu epoha u svetu, odnosno činjenicu da Zapad više nije dominantan faktor na planeti.
Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini ušla je u 860. dan. O situaciji na frontu, ali i o drugim aktuelnim svetskim temama, među kojima je su i parlamentarni izbori u Francuskoj, za Informer TV su govorili naučni savetnik profesor dr Dragan Petrović i Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja u emisiji "Rat uživo".
Da li se Belorusija sprema za rat? Kome odgovara sukob ove države sa Zapadom? Odgovore na ova pitanja su za Informer davali analitičar Boško Vasiljević i nekadašnji dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžija tokom gostovanja u "Info danu".
Advokat i poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović bio je gost "Info dana" Informer TV. On je govorio o napadima opozicionih medija na njega, ali i o svojoj podršci eksploataciji litijuma u Srbiji.
Nekadašnji načelnik Odeljenja za krvne delikte MUP-a Srbije Žarko Popović Pop ocenio je danas povodom slučaja Danke Ilić da su materijalni dokazi izuzetno važni i da priznanje krivice bez dokaza ne znači ništa, kao i da će u ovom slučaju optužnica biti podignuta "na mišiće".
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal saslušan je M.D. iz Novog Pazara, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela.
Osim žene iz Aleksinačkog Bujmira kojoj je svinja nanela brojne ujede i prelome, zabeležen je još jedan napad svinje u aleksinačkom kraju, a ovoga puta je povređen muškarac iz sela Bovan.
Reprezentacija Turske poslednji je učesnik četvrtfinala Evropskog prvenstva, pošto je u izuzetno uzbudljivom meču u Lajpcigu savladala favorizovanu Austriju sa 2:1! Apsolutni heroj je štoper Merih Demiral, koji je bio dvostruki strelac!
Najbolji teniser svih vremena Novak Đoković (37) u utorak popodne uspešno je započeo takmičenje na trećem grend slemu u sezoni, Vimbldonu, a tokom večeri oglasio se na društvenim mrežama i poslao jaku poruku svojim navijačima!
Srpski teniser Novak Đoković uspešno je počeo pohod na titulu na Vimbldonu i na startu deklasirao Čeha Vita Koprivu sa 3:0 u setovima, a umesto da u dan kasnije odmori i pripremi se za sledećeg rivala on će izaći na još jedan megdan i to Niku Kirjosu.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković rutinski je izborio plasman u drugo kolo Vimbldona, pošto je u tri seta (6:1, 6:2, 6:2) savladao češkog igrača Vita Koprivu posle dva sata igre!
Udar Oružanih snaga Rusije na aerodrom Mirgorod, u Poltavskoj oblasti Ukrajine, koji je rezultirao uništenjem pet lovaca Su-27, doveo je do gubitaka koje ukrajinska strana ne može sebi da priušti, piše Forbs.
U Šapcu su formirani timovi za preliminarnu procenu štete posle nevremena koje je sinoć zahvatilo 13 naselja u ovom kraju. Oni će danas obići ova mesta i utvrditi razmere nepogoda.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.