• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Prva TV

15.08.2024

10:26

Naš lekar upozorava: Vrućine lako mogu da budu smrtonosne

Shuterstock

Društvo

Naš lekar upozorava: Vrućine lako mogu da budu smrtonosne

Podeli vest

Profesor dr Branko Đurović, neurohirurg i subspecijalista kliničke neurofiziologije, govorio je da uzroke sunčanice i lošeg stanja organizma treba tražiti u povećanju moždane zapremine, do koje dolazi prilikom preteranog izlaganja suncu

Dr Branko Đurović objasnio je da postoje dva načina na koje se telo štiti od pregrevanja.

- Prvi se odnosi da prilagođavanje kardiovaskularnog sistema i povećanim znojenjem. Povećana cirkulacija krvi u kožnom pokrivaču istovremeno indukuje i povećan stepen znojenja. Ako u sledećoj fazi ni to ne uzrokuje spuštanje telesne temperature, srce počinje pojačano da radi, ubrizgava krv u vaskularno korito i povećana količina krvi dolazi u mozak. Širi moždane krvne sudove što dovodi do povećanja zapremine moždanog tkiva - objašnjava dr Đurović.

Ističe da mozak ne može da se širi, jer se nalazi u lobanjskoj šupljini i sve kliničke manifestacije sunčanice su proizvod povećanja moždane zapremine, kaže dr Đurović.

- U tom slučaju imamo simptomatologiju kao da je u pitanju teška povreda mozga. Sve ono: glavobolja, nagon za povraćanjem, slabljenje vida, sve je to vezano za povećanu moždanu zapreminu. Teži stepen odnosi se na toplotni udar - kaže dr Đurović.

Kako objašnjava, da bi čovek imao toplotni udar uopšte ne mora da bude pod direktnim dejstvom sunčeve toplote.

- To se najčešće dešava kod osoba koje su u zatvorenim prostorijama, u pekarama, pored visokih peći, u automobilu gde nema klima uređaj. Imamo spoljašnju povećanu temperaturu, veoma često i povećan stepen vlažnosti, tako da taj povećan stepen vlažnosti inhibira znojenje i onda nam izbacuje taj mehanizam adaptacije koji nam služi za spuštanje telesne temperature. Kod ovog toplotnog udara dolazi do otkazivanja jednog moždanog centra u središnjem delu mozga, hipotalamusu, što dovodi do intenzivnijih tegoba u odnosu na sunčanicu - kaže dr Đurović.

On je govorio i o dve stvari koje mnogi često rade, a koje nikako ne treba - hladimo se ledom i pijemo vodu bez soli.

Led nikako ne stavljajte na telo

- Prilikom toplotnog udara vrlo brzo može doći do gubitka svesti i ako se ne preduzmu intenzivne mere reanimacija, takav organizam može doći u životnu opasnost i to visokog stepena - kaže dr Đurović.

U tom slučaju neophodno je da se osobe koje su doživele toplotni udar izvade iz zatvorenog prostora, a zatim joj, ukoliko je osoba svesna, dati tečnosti i pokušati sa rashlađivanjem.

- Grešimo kada stavljamo led na pojedine delove tela. To nije dobro, jer kada stavimo led na jedan deo kože, ispod te kože dolazi do skupljanja krvnih sudova i mi izbacujemo mogućnost znojenja. Poenta je da takvoj osobi pokušamo da spustimo telesnu temperaturu ne sa ledenom vodom, već sa mlakom vodom - kaže dr Đurović.

Još jedna greška koju pravimo prilikom vrućina

Još jednu grešku pravimo prilikom vrućina, ističe dr Đurović.

- Prilikom dehidratacije dolazi do gubitka vitalnih elemenata poput natrijuma i kalijuma. Na primer oni koji rade napolju ili provode vreme napolju ponesu flašu vode i piju. Međutim, kada se završi ta dnevna aktivnost veoma često imaju grčeve, jer prilikom preteranog znojenja oni uzimaju samo vodu, ali ne uzimaju određene minerale poput natrijuma i magnezijuma. Zato je bitno da u primera radi, litar vode stavimo dva grama soli. U toku dana potrebno je uzimati i magnezijum. Najbolji savet je da građanstvo izbegava bilo kakve aktivnosti tokom dana - kaže dr Đurović.

Kako biste sebi olakšali vrele letnje dane dobro je i da uzimate manje i češće obroke, navodi dr Đurović.

Do nesvestice može doći do usled nedostatka određenih minerala poput kalijuma, magnezijuma i natrijuma. Kako savetuje dr Đurović najbolje je sve minerale nadoknađivati putem hrane.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

TV

Američkim okupatorima Albanci služe kao besni kerovi upereni protiv Srba! Evo zašto je opasno otvaranje mosta na Ibru! (VIDEO)
Live TV

Američkim okupatorima Albanci služe kao besni kerovi upereni protiv Srba! Evo zašto je opasno otvaranje mosta na Ibru! (VIDEO)

U emsiji "Info dan" gostovali su Ana Đorđević, borac za prava Srba na KiM i Ljubomir Marić, bivši narodni poslanik. Oni su govorili o značaju mosta na Ibru i zbog čega je za Srbe toliko važno da most ostane zatvoren. Uživo u program javio se i dopisnik Informera Lazar Stević koji je govorio o tome kakva je trenutna situacija na mostu na Ibru.

14.08.2024

15:36

Hronika

JOŠ Hronika VESTI

Sport

Planeta

Zabava

Vodič kroz humani biznis po receptu Tejlor Svift
Kultura

Vodič kroz humani biznis po receptu Tejlor Svift

Muzičke biografije često su zanimljive i čitaocima koji nisu „muzički fanovi“, jer su važan izvor razumevanja društvenih trendova niza decenija, pa i vekova. Ali, zahvaljujući biografiji novinarke Kerolajn Salivan Tejlor: Iz ere u eru, koju je nedavno objavilo Vulkan izdavaštvo, za ovaj žanr mogli bi ozbiljno da se zainteresuju i marketinški stručnjaci, biznismeni i svi oni kojima su važne teme finansija i investicija.

14.08.2024

11:42

Magazin

JOŠ Magazin VESTI

Džet set

Srbija