VESIĆ PROTIV ĐILASA - PRAVDA JE POBEDILA! Pročitajte novi autorski tekst Nebojše Bakareca!
Podeli vest
Pravosuđe u Srbiji je nezavisno. O tome svedoče masovne tužbe (preko sto!) koje je podneo tajkun Dragan Đilas. Do sada je Đilas uglavnom dobijao na sudu one koje je tužio. Konačno je pre neki dan jedna sutkinja smogla hrabrosti da izbegne pravna prenemaganja koja ubijaju pravdu, i presudi vodeći računa o širem kontekstu, a to je da niko, pa ni Đilas ne može da zatire pravo na javnu reč i otkrivanje mahinacija, podnošenjem stotina tužbi, protiv novinara, i drugih kritičara. Takođe, sutkinja je ispravno procenila da javne ličnosti moraju da trpe kritiku O čemu se radi, objašnjava politički analitičar i član UO Fondacije SNS Nebojša Bakarec
Danas sam dobio tužbu Mlađana Đorđevića. Nije ni prva, ni poslednja, ali je svakako najzanimljivija, objavio je na svom Fejsbuk profilu zamenik gradonačelnika Beograda i član Predsedništva Srpske napredne stranke Goran Vesić
14.02.2020
09:58
O čemu se radi, objašnjava u autorskom tekstupolitički analitičar i član UO Fondacije SNS Nebojša Bakarec.
- Prvi osnovni sud u Beogradu odbio je tužbe za klevetu Dragana Đilasa protiv grada Beograda i Gorana Vesića (Odrednica 1). Sud je prvi put prozreo Đilasove providne namere uperene protiv pravosuđa i demokratije u Srbiji. Presudu je donela sutkinja Nada Đorđević. Značajno je to što je ova sutkinja donela presudu protiv zloupotrebe pravnog sistema. Ovoj čestitoj ženi treba čestitati na hrabrosti da se zameri osvetoljubivom tajkunu Draganu Đilasu.
Đilas je tužio Grad Beograd i Gorana Vesića zbog toga što je Vesić 10. januara 2019. godine na svojoj zvaničnoj Fejsbuk stranici objavio reagovanje u kome je Đilasa nazvao „najvećim lopovom u srpskoj politici, nesposobnim lopovom i bednikom“. Sud je odbacio Đilasov zahtev za naknadu štete. Sud je takođe odbacio zahtev Dragana Đilasa da obaveže Vesića da ne sme više javno da ga naziva „lopovom, pljačkašem, bednikom, tajkunom, prevarantom i čovekom koji otima pare od naroda“. Oba ova Đilasova zahteva odbačena su kao neosnovana.
Ovo je prvostepena presuda na koju Đilas ima pravo da uloži žalbu.Treba čestitati i sjajnom Goranu Vesiću na oslobađajućoj presudi, po tužbi tajkuna koji je urnisao Beograd i Srbiju. Čestitam Goranu Vesiću na hrabrosti da Đilasovo zlo nazove pravim imenom. I sam sam tužen od strane Đilasa, zbog istine koju sam zneo o njemu. O svemu tome pisao sam više puta (Odrednice 2 do 10). Pravda je spora ali dostižna.
Masovne Đilasove tužbe
Svoju impotenciju i neuspešnost u politici, oligarh Đilas pokušava da nadomesti desetinama miliona evra koje je stekao, sumnja se, na nepošten način, i masovnim tužbama (od 2017. do danas) protiv uglednih medija i pojedinaca koji razobličuju njegove mahinacije. Nikad ne smemo zaboraviti da postoji osnovana sumnja da se Đilas nezakonito obogatio vršeći tri državne funkcije (2004.-2013). Njegove kompanije su, dok se on bavio politikom, ostvarile poslovni prihod od neverovatnih 619 miliona evra, i neto dobit od fantastičnih 105 miliona evra! On sam je imovinskoj bazi „Krik“, prijavio imovinu vrednu 24,3 miliona evra.
Oligarh Dragan Đilas je u novembru 2017. godine tužio i autora ovog teksta, zbog izjave za list „Alo“, koja glasi: „Pljačkajući Beograd i Srbiju, stekli su milione evra. Bivši predsednik DS-a Đilas „stekao” je stotine miliona evra. Kako? Đilasov gradski menadžer Bijelić optužen je da je oštetio Beograd za šest miliona evra. Još 43 Đilasova funkcionera su hapšena, u osam afera. Đilas je doveo Beograd do bankrotstva, zaduživši grad, preduzeća i gradske opštine za 1,1 milijardu evra!“. Tužba je podneta zbog “uvrede i povrede ugleda i časti“. Spor je u toku. Čeka se presuda.
Kroz svojih više od sto tužbi, Đilas je do sada tužio: medije – RTS, Pink, Informer, Alo i Srpski telegraf , političke stranke – SNS i SPS, između ostalih, i pojedince - Aleksandra Vulina, Gorana Vesića, Milenka Jovanova, Sinišu Malog, Željka Mitrovića, Dragana J. Vučićevića, Aleksandra Ignjatovića, Nenada Lj. Stefanovića i autora ovog teksta. Mnoga pravna i fizička lica Đilas je tužio više puta. Međutim, Đilas je otišao i korak dalje. On je Višem javnom tužilaštvu u Beogradu podneo i krivičnu prijavu protiv novinara Dragana J. Vučićevića i Aleksandra Ignjatovića (Odrednica 11). Osim što guši javnu reč, on bi i da osuđuje novinare na zatvorske kazne. Tajkun Đilas pokušava da zastraši medije i pojedince, i odvrati ih od kritika uperenih protiv njega.
Ovakvo ponašanje je prepoznato pred Evropskim sudom za ljudska prava u kome se masovno podnošenje tužbi protiv medija i političkih neistomišljenika smatra zloupotrebom prava i opstrukcijom demokratije. U SAD je ovaj fenomen sistemski prepoznat kao „SLAPP“ (Strategic Lawsuit Against Public Participation) – Strateške tužbe protiv učešća javnosti, a termin je ujedno i akronim engleske reči „šamar“ (slapp) (Odrednice 12 i 13). Taj termin je skovalo i definisalo dvoje uglednih profesora pravnog fakulteta Univerziteta u Denveru, davne 1980. godine. U SAD su u 30 saveznih država usvojeni Anti „SLAPP“ zakoni, kojima se sprečava zloupotreba pravnog sistema u cilju gušenja slobode izražavanja u medijima. Cilj „SLAPP“ tužbi je gušenje slobode govora i ograničavanje kritike javnosti, a tužbe su usmerene protiv uticajnih medija, pojedinca ili institucija. Podnosioci „SLAPP“ tužbi žele da cenzurišu i uguše kritike i zastraše tužene, i opterete ih beskonačnim parnicama, čiji troškovi prevazilaze čak i mogućnosti pojedinih medija. „SLAPP“ tužilac ne planira da dobije parnicu, već svoj cilj postiže ako tuženi odustane od daljih kritika ili istraživanja.
Pravni troškovi za procese, koji mogu trajati godinama, pojedine medije, blogere i autore kritičkih tekstova, mogu materijalno toliko iscrpeti da prosto odustanu od kritika i istraživanja. Po pravilu „SLAPP“ tužitelji se ne zaustavljaju samo na jednoj parnici, nego u želji da ućutkaju pojedince i medije, nagomilavaju parnice dok god medij ili pojedinac ne odustane od kritike. „SLAPP“ tužbe posledično utiču na celokupnu medijsku i javnu sferu, šireći strah od beskonačnih finansijski iscrpljujućih sudskih parnica i značajno utiču na gušenje slobode izražavanja. „SLAPP“ tužbe su zapravo zloupotreba pravnog sistema. Najzastupljeniji oblik SLAPP tužbe su tužbe za klevetu, i povredu ugleda i časti. „Šamar“ („SLAPP“ ) tužbe su odavno prisutne i u Srbiji, ali na njih domaće zakonodavstvo nema adekvatan odgovor, jer nisu sistemski prepoznate i pretočene u odgovarajuću zakonsku regulativu, te tužitelji najčešće postižu svoje ciljeve, odnosno uspevaju „SLAPP“ tužbama da utiču na kritičko mišljenje i istraživačko novinarstvo (Odrednica 14).
Autor ovog teksta se ponosi činjenicom da ga je tužio Dragan Đilas. Dok se Đilas enormno bogatio od 2004. do 2013., i drao kožu s leđa građanima, vaš autor je donirao kožu izgoreloj deci, i 2005. i 2006.,godine. Posebno filozofsko i moralno pitanje je kako neko ko nema nikakav ugled, niti poseduje čast, može bilo koga da tuži za „povredu ugleda i časti“?
O Đilasovom masovnom udaru na medije i slobodu govora, novinarska udruženja ćute već tri godine. Zbog čega ćute? Oligarh Đilas kontroliše, ne samo mnoge medije, već i mnoga medijska udruženja. Veliki Fjodor Mihajlovič Dostojevski je rekao „Tiranija je navika koja prelazi u potrebu“ - zaključuje Bakarec.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Danas sam dobio tužbu Mlađana Đorđevića. Nije ni prva, ni poslednja, ali je svakako najzanimljivija, objavio je na svom Fejsbuk profilu zamenik gradonačelnika Beograda i član Predsedništva Srpske napredne stranke Goran Vesić
Zvanična predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova upozorila je Vašington, London i Brisel da su bilo kakvi agresivni postupci protiv Krima osuđeni na propast i da će, u slučaju napada, uslediti odmazda.
Advokatica Zora Dobričanin, koja zastupa porodice žrtava masakra u OŠ Vladislav Ribnikar čija se godišnjica obeležava na današnji dan, poručila je gostujući na Informer televiziji da ne odustaje od svoje teze po kojoj je zločin u Ribnikaru teroristički akt.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Gost "Glavnog dnevnika" Informer TV bio je član Glavnog odbora Srpske napredne stranke Đorđe Dabić. On je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, novoj Vladi Srbije, planovima za budućnost...
Stevan Ignjatović, pilot u penziji i Ljubinko Đurković, pukovnik, gostovali su u emisiji "Rat uživo" Informer TV i tom prilikom komentarisali rat u Ukrajini. Govorili su o trenutnoj situaciji na frontu, ali i o pravoj pozadini ovog sukoba.
General Milorad Stupar bio je gost emisije "Rat uživo" na Informer TV i govorio o Vojsci Srbije tokom vremena kad je Zdravko Ponoš bio načelnik Generalštaba.
Bojan Dimitrijević, istoričar sa Instituta za savremenu istoriju, bio je gost "Info dana" Informer televizije. On je analizirao takozvani "genocid" u Srebrenici.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Oko 14 časova voz koji saobraća na relaciji Čačak – Kraljevo udario je ženu koja je prelazila železničku prugu nanevši joj teške telesne povrede. Nezgoda se dolazila na železničkom prelazu u Baluzi.
U prostorijama Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, u prisustvu branioca, dana 03. 05. 2024. godine saslušan je K.N. (40), zbog postojanja osnova sumnje da je pokušao da izvršio krivično delo Razbojništvo.
Košarkaši Monaka ostali su u borbi za plasman na fajnal for, pošto su u četvrtoj utakmici plej-ofa Evrolige savladali Fenerbahče u Istanbulu rezultatom 65:62! Time su puleni Saše Obradovića izjednačili u seriji na 2:2, pa će odluka o putniku u Berlin biti doneta u majstorici, u kojoj će Monako biti domaćin!
Supruzi trenera podgoričke Budućnosti Ivana Brnovića, nepoznato lice uputilo je jezive pretnje! Naime, njoj je sa skrivenog broja saopšteno da je njihova maloletna ćerka oteta i da će biti bačena u potok ukoliko ne donese 20.000 evra!
Nekadašnji kapiten Šahtjora i reprezentacije Hrvatske, Darijo Srna (42), objavio je na svom Instagram profilu poruku posvećenu Igoru Duljaju (44), koji je nedavno smenjen sa mesta šefa stručnog štaba Partizana.
Vatrogasci su prekinuli gašenje požara u Berlinu u fabrici Diehl, delu koncerna koji proizvodi sisteme protivvazdušne odbrane za Ukrajinu, zbog pretnje da će voda zagađena hemikalijama ući u kanalizaciju, prenosi nemački list Bild, pozivajući se na portparola vatrogasne službe Adrijana Vencela.
U masivnim poplavama izazvanim obilnim kišama u južnoj brazilskoj državi Rio Grande do Sul poginulo je 37 ljudi, dok se 74 osobe vode kao nestale. Reč je o rekordnoj poplavi kakva u Brazilu nije viđena 80 godina.
Ruska vojska pobeđuje u ukrajinskom konfliktu, snage Kijeva su demoralizovane, a Zapad je preslab, navodi se u članku švajcarskog lista „Noje curher cajtung“.
Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je danas države da pristanu na sporazum kako bi pomogle u borbi protiv budućih pandemija dok se pregovori približavaju krajnjem roku ovog meseca.
Predsednik Komisije Javne komore Ruske Federacije za pitanja suvereniteta Vladimir Rogov rekao je da je svest francuskog predsednika Emanuela Makrona zahvaćena „virusom Zelenskog”, čiji su simptomi mizantropija i agresivno ponašanje prema Rusiji.
Dame koje žele da izgledaju fit u kupaćem kostimu uveliko su počele redovno da treniraju, ali pored odlaska u teretanu svetski nutricionisti i fitnes instruktori kažu da treba povesti računa i o ishrani.
Domaćice širom Srbije tradicionalno farbaju vaskršnja jaja na Veliki petak. Prema narodnom verovanju, prvo jaje koje se farba za Vaskrs trebalo bi da bude crvene boje takozvana čuvarkuća, veruje se da čuvarkuća štiti domaćinstvo tokom cele godine, te da simbolizuje Isusovu krv i radost.
Prošlogodišnji srpski predstavnik na "Evroviziji" Luke Black, odnosno Luka Ivanović, svojevremeno je objavio snimak u kom je otkrio svoju seksulanu orijentaciju.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.