EU JE LUDA, AKO MISLI DA JE SRBIJA SIZIF KOJI ĆE BESKONAČNO DA GURA KAMEN! Ima Beograd kome da se okrene - TU SU RUSIJA, KINA, INDIJA...
Podeli vest
On je upitao zbog čega EU zagovara politiku koju poredi sa Sizifom koji je bio osuđen na neprekidno guranje ogromnog kamena uzbrdo i nikada nije stigao do vrha
Istraživač na Kembridž univerzitetu Timoti Les smatra da političari EU jednostavno ne znaju šta još da urade sa Balkanom.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su danas na Samitu u Briselu da će intenzivirati saradnju u brojnim globalnim pitanjima, među kojima je i zajednički angažman na Zapadnom Balkanu, a što uključuje i dijalog Beograda i Prištine
15.06.2021
20:25
- Šta znači kada EU u jednom trenutku prizna da njena politika prema Balkanu ne funkcioniše, a zatim počne da se ponovo zalaže za sprovođenje iste te politike? Da li je to znak optimizma ili očaja - upitao je Les u autorskom tekstu za beogradski Medija centar.
On je naveo da ovo pitanje postavlja zbog obnovljenog zalaganja političara širom Evrope da se još jednom pokuša proširenje EU.
Les je podsetio da je prošlog meseca Evropska komisija izdala novi strateški dokument u kojem se traži „povećano angažovanje" na Balkanu, te da je na zahtev Hrvatske, Savet Evrope održao vanrednu diskusiju u Briselu o načinu postupanja prema ovom regionu.
- Političari su takođe pokrenuli inicijativu za omogućavanje integracije Albanije i Sjeverne Makedonije. Njemački ministar inostranih poslova Hajko Mas posetio je obe države i zahtevao pokretanje pregovora o članstvu u junu. Portugalija kao predsedavajuća država EU objavila je predlog za rešavanje spora između Skoplja i Bugarske povodom pitanja da li su Makedonci zapravo Bugari. Evropski komesar za proširenje Oliver Varheji zahtevao je da se zahtevi Albanije i Severne Makedonije za članstvo u EU razdvoje kako bi bar jedna od njih mogla da nastavi pregovore. Austrija, Češka Republika i Slovenija izdale su izjavu kojom podržavaju zahtev Severne Makedonije za članstvo u EU, a holandska vlada se više ne protivi nastavku integracije Albanije - naveo je Les.
On je naglasio da je sve ovo dosledno zvaničnoj politici EU prema Balkanu tokom poslednjih dvadeset godina koja posmatra integraciju ovog regiona kao način za rešavanje otvorenih etničkih problema.
- Smatra se da nagrada u vidu konačnog članstva u EU podstiče pozitivan proces unutrašnjih reformi koje podrazumevaju demokratiju, vladavinu prava i dovoljan stepen napretka da bi se smirile skrivene etničke tenzije. Ukoliko problemi podeljenih nacija i dalje ostanu aktuelni, smatra se da bi članstvo trebalo da ih reši integrisanjem regiona u veći entitet bez unutrašnjih granica, u kome će Albanci, Hrvati i Srbi moći da ostvare svojevrsno nacionalno ujedinjenje - ocenio je Les.
Ipak, dodao je on, direktan pokretač ovog obnovljenog pokušaja integracije Balkana nije nada, već panika koju podstiče „slovenački non pejper".
- Posle objavljivanja tog dokumenta, političari u čitavoj EU su jedan za drugim osudili njegove osnovne ideje. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borel diskusiju o novim granicama opisao je kao 'opasnu i neprihvatljivu'. U Evropskom parlamentu, Viola Fon Kramon-Taubadel odbacila je 'ideje etničke podele i otcepljenja'. Miroslav Lajčak je izjavio da se promenama granica rizikuje 'rat u regionu'. Da bi se sve to sprečilo, političari su još jednom odlučili da obnove dugoročnu politiku EU o integraciji Balkana koji, po njihovom uverenju, može da spreči navodno zlo nacionalizma - istakao je Les.
Kao što je objašnjeno u strateškom dokumentu Komisije, dodao je on, ovo se može postići ako sve uključene strane budu pokazale veću političku volju.
- Članice EU moraju da imaju više entuzijazma za ideju o integraciji Balkana. Države regiona kao što je Srbija moraju da ulože veće napore u ispunjavanje uslova EU tako što će rešiti pitanje statusa Kosova, uspostaviti demokratiju i vladavinu prava i uskladiti svoju spoljnu politiku sa EU - naglasio je Les.
On je u tekstu za beogradski Medija centar naveo da je u svemu ovome čudno to što, i pored toga što ličnosti poput Borela insistiraju na novim pokušajima proširenja EU, njegov strateški dokument priznaje da data politika ne funkcioniše.
- Tačnije, u dokumentu se kaže da je proces proširenja blokiran 'složenim nizom uslova i procedura zbog kojih zapadni Balkan nikako da pobegne od svoje Sizifove sudbine'. Ovo je zaista tačno. Osam godina od pokretanja pregovora, najnaprednija država u regionu, Crna Gora, zatvorila je samo tri od ukupno 33 pregovaračka poglavlja EU, a posle nje sledi Srbija, sa dva od 35 poglavlja. Nasuprot tome, države Srednje Evrope započele su i završile proces za manje od četiri godine, od 1998. do 2002. godine. Štaviše, male su šanse da će ovaj zastoj biti prevaziđen. Region je paralisan nizom nerešenih nacionalnih problema koji sprečavaju njegovu integraciju u EU. BiH ne može da postane članica EU zbog toga što je proces integracije postao još jedno poprište u unutrašnjem političkom ratu u pogledu budućnosti - ili nepostojanja budućnosti ove zemlje - naveo je Les.
Prema njegovim rečima, Srbija ne može da dobije članstvo sve dok je u sukobu sa Briselom po pitanju spoljnih granica.
- EU kaže da Srbija isključuje Prištinu. Srbi se očigledno ne slažu i tvrde da je ovo na kraju važnije za njih nego ulazak u EU, te sklapaju savez sa nezapadnim silama kao što su Rusija i Kina. Priština se ne može nadati ulasku u EU zbog toga što je još nije priznalo pet članica EU - pojasnio je Les.
On je upitao zbog čega onda EU zagovara politiku koju poredi sa Sizifom koji je bio osuđen na neprekidno guranje ogromnog kamena uzbrdo i nikada nije stigao do vrha, te zašto EU udvostručuje politiku koja je, po njenom sopstvenom priznanju, nemoguća misija?
- Jedini prihvatljiv zaključak koji se može doneti jeste da političari EU jednostavno ne znaju šta još da urade sa Balkanom. Razlog za zastoj u integraciji su nerešeni problemi državnosti koji sprečavaju zemlje u regionu da ispune uslove za ulazak u EU. Međutim, kao što pokazuju reagovanja na slovenački 'non pejper', najglasnije se u EU čuju oni koji se aktivno protive rešavanju ovih problema menjanjem regionalnih granica - smatra Les.
U odsustvu navedenog, dodao je Les, oni ne mogu da učine ništa drugo do da pozivaju sve da pokažu više političke volje kako bi politika funkcionisala, te da će ako svako uloži više napora, kako tvrde, na kraju biti sve dobro.
- Drugačija vrsta organizacije EU mogla bi da ponudi alternativne opcije za ove dve koje su trenutno u okviru. Ako prepreku u integraciji predstavljaju razni uslovi EU za ulazak, EU bi mogla da ih ukine i da prizna region u njegovom neizmenjenom obliku, čime bi se problem prevazišao jednim potezom. Događaji se, međutim, odvijaju u suprotnom pravcu - ukazao je Les.
On je naveo da je po nalogu Francuske, EU pooštrila uslove za ulazak tako što je implementirala novu „metodologiju" proširenja koja postavlja visoke standarde za poštovanje „vladavine prava" - subjektivno definisane - i državama članicama dozvoljava da zaustave ili promene pravac procesa integracije ukoliko kandidati ne ispune te uslove.
Na ovaj način, istakao je on, Francuska može beskonačno da odgađa proširenje.
- Drugo, EU bi mogla da razvije svoj novi plan o regionalnom carinskom savezu i da podstakne lokalnu mini Šengen inicijativu kako bi uspostavila svojevrsni novi ekonomski ili politički entitet na Balkanu, čvrsto povezan sa EU. Ovo bi potencijalno moglo da umanji značaj spornih regionalnih granica i da omogući brži ekonomski razvoj.
Međutim, ovakva promena u strateškom pristupu je malo verovatna, imajući u vidu trenutno stanje u EU - organizacije koja je konstantno na silaznoj putanji, čije je članstvo sve podeljenije i sukobljenije kada treba da se saglasi o bilo kojem suštinskom pitanju. U takvim okolnostima je teško zamisliti da će se EU složiti o bilo čemu u vezi sa Balkanom - ocenio je Les.
To bi, kaže on, moglo da ukaže na postojanje samo jedne dostupne opcije.
- Ako je proširenje EU zaista Sizifov posao, kao što tvrdi Komisija, onda je taj proces osuđen na propast. Međutim, ako jedino to stoji na putu idejama sadržanim u slovenačkom 'non pejperu', kao što njegovi kritičari izgleda veruju, kada politika integracije napokon bude prestala da važi, promene granica biće jedino što preostaje - zaključio je Les.
Pokušaji SAD da ograniče prihode Rusije od isporuka energije svetskom tržištu ne daju rezultate zahvaljujući zemljama koje su spremne da izazovu napore Vašingtona, uključujući Kinu i Indiju, rekao je Hosein Askari, bivši član Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
02.03.2024
00:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Milan63
pre 2 godine
Pa, okrenimo se konačno Istoku, a ne varljivom i agresivnom Zapadu koji želi da nas do kraja ponizi i slomi. Istok nas nije napao, Zapad jeste. Sve je jasno.Odavno.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su danas na Samitu u Briselu da će intenzivirati saradnju u brojnim globalnim pitanjima, među kojima je i zajednički angažman na Zapadnom Balkanu, a što uključuje i dijalog Beograda i Prištine
Vašington je Kijevu dao jednostavan zadatak: da se bore do poslednjeg Ukrajinca. To će oni učiniti. Ovo genocid nad ukrajinskim narodom. Strašno je govoriti o tome kakvu će budućnost imati Ukrajina… A ono što ih je dovelo do ove tačke je ta želja za Evropom, u koju su bili namamljeni, kaže ruski analitičar Viktor Litovkin.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Gradska izborna komisija u Jagodini, na svojoj sednici koja je završena danas, proglasila je listu Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije i ova lista će se na lokalnim izborima koji će se održati 02. juna 2024. godine, naći na glasačkom listiću pod rednim brojem jedan!
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
O izborima u Indiji, ali i uticaju te zemlje na celu planetu, kao i o tome šta je ključ za savršeno svetsko društvo, govorio je u Info danu prof. dr Velimir Abramović, filozof.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Od četvrtka policija traga za Dejanom P. koji je osumnjičen da je upucao Maria Simovića (43). Oružani okršaj se odigrao u lokalu jedne firme u Preljini, uz Ibarsku magistrali.
Fudbaleri Crvene zvezde sutra (17.30, Arena 1 premijum) gostuju Vojvodini u meču 2. kola plej-ofa Superlige Srbije, a trener Beograđana Vladan Milojević izneo je utiske pred meč sa timom protiv kojeg će igrati i u finalu Kupa 23. maja u Loznici.
Jedan od najuglednijih trenera u istoriji NBA lige, Džordž Karl, našao se na udaru navijača Lejkersa, pošto je rekao da je za njega Nikola Jokić najbolji košarkaš svih vremena.
Košarkaši Denver Nagetsa našeg Nikole Jokića savladali su i u trećem meču plej-ofa NBA lige igrače Los Anđeles Lejkersa, a meč je obeležila i jedna nesvakidašnja situacija!
Vojni dopisnik Aleksandar Sladkov govorio je o novom paketu vojne pomoći Ukrajini, koji je prošle nedelje odobrio američki Kongres, ali i kako će Zapad koristiti Oružane snage Ukrajine nakon sukoba
U Grčkoj se od jula uvodi šestodnevna radna nedelja, a ova obaveza će se odnositi na državne službe, komunalna preduzeća, banke, privredna društva, organizacije i poljoprivredna gazdinstva koja su do sada praktikovala petodnevni nedeljni sistem rada.
Tokom karijere u Ministarstvu odbrane, Ivanov je nabavio kuću od 1.500 kvadratnih metara i raritetnu limuzinu sovjetske marke "ZIS", piše ruska agencija RIA Novosti pozivajući se na podatke iz antikorupcijske deklaracije za period od 2016. do 2019. godine.
Iako ima toliko novca da zaista može lepo i stilizovano da se oblači, Dženifer Lopez je ovaj put rešila da izađe u farmerkama, koje izgledaju kao da ih je našla u kanti za đubre.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Suprug poznate voditeljke preminuo je 8. maja pre dve godine, a njegovi roditelji odlučili su da danas obeleže dvogodišnjicu od njegove smrti i to bez bivše snaje.
Mnogi Beograđani su juče još oko podneva započeli svoje praznične odmore, sudeći po kolonama na ulicama kojima smo svedočili. Gužva na pojedinim tačkama Beograda i dalje ne jenjava.
Nekoliko dana pre nego što je Miloš Obrenović u Takovu sa narodnim prvacima podigao Drugi sprski ustanak, u gružanskom selu Konjuša, Milošev veliki prijatelj i najbliži saradnik, Sima Milosavljević Paštrmac zvani Amidža silno se naljutio...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.