OVAKO JE NASTALA PRVA RUSKA IKONA! Andreju se u snu javila BOGORODICA sa jasnom porukom!
Podeli vest
Sveta ikona Presvete Bogorodice Bogoljubske nastala je u najzanimljivijoj epohi ruske istorije.
Veliki knez Andrej Bogoljubski bio je sin osnivača Moskve Jurija Dolgorukog, ali radoznali um, posvećenost duhovnosti i naukama, nasledio je od poznatog dede Vladimira Monomaha, pra-pra unuka vizantijskog cara Konstantina Monomaha.
Jedna duša mi je pričala da je sanjala ikonu Majke Božje na putu ka ulazu u manastir, kada je čula reči: "Ja ovde čuvam." Dešavalo se da ljudi dok prilaze dvorištu manastira osećaju mnoge milosti i miris tamjana, a da niko nije kadio. Može biti i da sami anđeli kade. Ko bi drugi?
20.07.2020
07:50
Mladi Andrej bio je obuzet idejom o stvaranju ruske pravoslavne države, na teritorijama tadašnjih kneževina po vizantijskom modelu i odmah po punoletstvu krenuo je u Carigrad, pa na hodočašće u Jerusalim,.
Vešt, hrabar, smiren, obučen u svim vojnim veštinama, Andrej je u prvim redovima učestvovao u pohodima oca.
Jurij Dolgoruki stolovao je u Kijevu, a kada je došlo vreme da zameni oca, svi su očekivali da će Andrej doći u Kijev. Prolazilo je vreme, a on se nije pojavljivao, već je kovao nove planove, koji su bili vezani za novu prestonicu, koja će biti udaljena od prvih linija neprijatelja, a biti toliko značajna i uređena da će zaseniti Kijev i druge gradove.
Umesto Kijeva, počeo je izgradnju Vladimira.
Doneo je odluku koja će imati sudbinski značaj za razvoj i stvaranje Rusije na sadašnjem prostoru. Oblast koju su Kijevljani zvali Zalesje, iza šuma i daleko od granica iz kojih su dolazile horde i pljačkaši, bila je samim položajem zaštićena. Počela je izgradnja Vladimira kao novog centra Rusije.
Zapisana je njegova naredba da sve što ima u Kijevu ovde mora biti veće i lepše. Počela su da niču mnoga velelepna zdanja: dvorci, hramovi, kule, utvrđenja.
Tako su kijevski bedemi dugi četiri, a vladimirski - sedam kilometara, Zlatna kapija na ulazu morala je biti veća i lepša, a hramovi od belog kamena obrađenog na vladimirski način, među kojima je biser stare ruske arhitekture Crkva Uspenja Presvete Bogorodice.
Krajem 1170. godine ujedinio je sve ruske zemlje, a posle četiri godine ubijen je u noći 30. juna. Ruska pravoslavna crkva kanonizovala ga je 1702. godine. NJegove svete mošti nalaze se u Andrejevskoj Uspenjskoj crkvi u Vladimiru.
Na nekoliko kilometara od Vladimira, skoro kao njegovo predgrađe, nalazi se selo svetskog značaja, imenom Bogoljubovo. Nije utvrđeno da li je sveti veliki knez dobio ime po njemu, ili selo po knezu, ili po ikoni Presvete Bogorodice Bogoljubske.
Sveti Andrej Bogoljubski
Odlučivši da umesto u Kijev krene u Vladimir i od njega stvori novu prestonicu knez Andrej krenuo je sa svitom i poneo iz višgorodske crkve najveću svetinju ikonu Majke Božije. Bila je to čuvena ikona Presvete Bogorodice, slikana rukom Svetoga Luke, koja je stigla iz Carigrada. U blizini Vladimira, pored reke Kljazme, konji su se zaustavili i knez je naredio da se na tom mestu prenoći.
U snu mu se javila Bogorodica i tako je nastala prva ruska ikona!
U snu, javila mu se Presvete Bogorodica sa porukom da na tom mestu sagradi hram, a da ikonu Bogorodice koju nosi sa sobom odnese u Vladimir. Ruskim slikarima je naredio da oslikaju novu ikonu sa likom Presvete Bogorodice kako ju je video u snu. Tako je nastala prva ruska ikona. Bogorodica stoji sa pogledom uperenim prema nebu i obraća se molbom svome Sinu da zaštiti Rusku zemlju i ruski narod.
Manastir je pod zaštitom UNESKO
Manastir Rođenja Presvete Bogorodice ubrzo je podignut na mestu Javljanja, a tokom vremena oko njega je stvoreno naselje koje je dobilo ime Bogoljubovo. Najstarija zdanja su pod zaštitom UNESKO, među kojima i ona koja su bila deo rezidencije velikog kneza Andreja Jurjeviča Bogoljubovskog.
Sjaj i duh minulih vremena zrače iz ove svetinje koja predstavlja jedan od bisera čuvenog "Zlatnog prstena Rusije" , koji obuhvata najstarije gradove Rusije, muzeje na otvorenom, koji čuvaju zdanja od dvanaestog do osamnaestog veka, manastire, crkve, tvrđave...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedna duša mi je pričala da je sanjala ikonu Majke Božje na putu ka ulazu u manastir, kada je čula reči: "Ja ovde čuvam." Dešavalo se da ljudi dok prilaze dvorištu manastira osećaju mnoge milosti i miris tamjana, a da niko nije kadio. Može biti i da sami anđeli kade. Ko bi drugi?
Levičarski radikali zapalili su letnjikovac na placu koji pripada direktoru odbrambenog koncerna „Rajnmetal“ Arminu Papergeru i povezali napad sa time što ova kompanije isporučuje oružje Ukrajini, objavio je list Bild.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ Milenko Jovanov reagovao je na izlaganje narodnog poslanika Demokratske stranke Nebojše Novakovića, i rekao da je uveren da je Novaković lično bio veoma pogođen onim delom ekspozea u kojem je mandatar Miloš Vučević govorio o otklonu od jugoslovenstva i jugonostalgije, što ga je navelo da prilično jadno reaguje i pokuša lično da diskredituje Vučevića.
U pokušaju da pred grčkim i srpskim narodom i širom evropskom javnošću drsko prikrije inkriminišuće činjenice o eklatantnim prekršajima režima premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija, izvestilac Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE) za prijem tzv. Kosova Dora Bakojani je preduzela još jedan sramotan korak, izjavio je danas ambasador Srbije u SAD Marko Đurić.
Predsednik i šef poslaničke grupe Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma čestitao je premijeru Milošu Vučeviću na podnesenom ekspozeu koji je bio takav da se svaki građanin Srbije prepoznao.
U parku pobede u Moskvi otvorena izložba oružja zaplenjenog oružja. Iz ugla zapadnih medija, Rusi ismevaju NATO. Za to vreme, rat u Ukrajini intenzivno se vodi bez nade za skorašnji mir. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Putem vajber uključenja, uživo u program uključio se i novnar i ratni reporter Danijel Simić koji je govorio o tome kako trenutno izgleda front kod Časovog Jara.
Svakog maja se setimo Tita. Neki se sete 1. maja, neki 4. maja, a neki 25. maja. Gosti "Info dana" Titov unuk Joška Broz i istoričar Nebojša Dimitrijević govorili su o tome ko je zapravo bio Josip Broz Tito. Šta je veća misterija: njegov identitet ili istorijska uloga.
Da li ste založili vatru u čast radničkih prava ili za neke vladare iz senke? Na temu Prvog maja u "Info danu" govorio je profesor Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Joksim Dragomirović, pradeda Danke Ilić (2) oglasio se rekavši da su u prethodnom periodu bili uznemireni, a da su sada više zbunjeni, te da je "moguće da se telo Danke ilić nikad ne pronađe".
Specijalista Opšte hirurgije u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici Nikola R. saslušan je danas u Višem tužilaštvu i njemu je zbog sumnje da je počinio krivično delo teško delo protiv zdravlja ljudi, određen kućni pritvor uz elektronski nadzor, pišu portali.
Mandatar za sastav Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je danas da će nova vlada kada je reč o sportu nastaviti kontinuitet prepoznavanja tog važnog segmenta za zdravlje nacije i da će kroz program Skok u budućnost izvršiti značajna ulaganja u sport, kao i da je predviđeno da nagrada za svaku zlatnu olimpijsku medalju u Parizu bude 200.000 evra.
Pomenom u Imoli danas je obeležena 30. godišnjica smrti trostrukog svetskog šampiona Formule 1 Ajrtona Sene, na stazi na kojoj je poginuo, tokom trke za Veliku nagradu San Marina.
Zapadne zemlje će uskoro postaviti pitanje legitimnosti statusa Vladimira Zelenskog, rekao je bivši poslanik Vrhovne rade Ukrajine Igor Mosijčuk u intervjuu za Ioutube kanal „Apasov“.
Nema jake Evrope bez nacija, poručila je predsednica poslaničke grupe francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen u svom govoru povodom Prvomajskih praznika.
Skoro svako ko kupi sladoled i uspe da ga ne pojede odjednom, kanticu ili kutiju će u zamrzivač odložiti uspravno, onako kako je i stajala u prodavnici.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.