Pregovori između ukrajinske i ruske delegacije u Istanbulu predstavljaju „kolosalno geopolitičko i vojno poniženje NATO-a“, ocenio je brazilski analitičar Pepe Eskobar u autorskom tekstu za nezavisnu platformu Strategic Culture.
- Sav lavež evropskih ratnohuškačkih čivava ne može da prikrije jednu osnovnu geopolitičku činjenicu – kolosalno poniženje NATO-a - poručio je Eskobar.
On ističe da su čak i istaknuti stratezi iz redova NATO-a, uključujući bivšeg komandanta britanske mornarice, komodora Stiva Džermija, bili prinuđeni da priznaju da „Rusija upravlja procesom“, dok evropski lideri „izgleda veruju da poraženi imaju pravo da diktiraju uslove prekida vatre ili kapitulacije“.
NATO bez kapaciteta, Evropa bez snage
Džermi je početkom nedelje, u analitičkom tekstu za organizaciju NATO Watch, ukazao na prazninu iza bombastičnih izjava i ultimatuma evropskih lidera. Prema njegovim rečima, Evropa je danas strateški i industrijski slaba, i ukoliko bi želela da dostigne kapacitete iz vremena Hladnog rata, zemlje bi morale da udvostruče budžet za odbranu – što, kako navodi, nije realno izvodljivo.
Rusija predložila direktne pregovore bez uslova, dogovorena razmena 1.000 za 1.000
Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin prošle nedelje pozvao je Ukrajinu da obnovi direktne mirovne pregovore bez prethodnih uslova. On je naglasio da ne isključuje mogućnost postizanja stvarnog prekida vatre, pod uslovom da ga Kijev u potpunosti poštuje.
U petak su u Istanbulu održani direktni pregovori dve strane, koji su trajali gotovo dva sata. Kako je saopštio Vladimir Medinski, pomoćnik ruskog predsednika i šef ruske delegacije, postignut je dogovor o velikoj razmeni zarobljenika – po 1.000 sa svake strane.
Medinski je dodao da su Moskva i Kijev predstavili svoje predloge o budućem prekidu vatre. Ukrajinska delegacija je tom prilikom zatražila održavanje direktnog susreta predsednika dve države, što je ruska strana uzela k znanju. Medinski je potvrdio da je Rusija spremna da nastavi pregovore.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin izdao je niz ključnih naloga u vezi sa razvojem ruskog Arktika, kao rezultat radne posete Murmansku krajem marta. Odluke su danas zvanično objavljene na sajtu Kremlja.
Sjedinjene Američke Države očekuju da Rusija uskoro predstavi formalan dokument sa svojim zahtevima za prekid vatre u Ukrajini, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio u intervjuu za televiziju CBS, nakon razgovora sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejem Lavrovom.
Slovački premijer Robert Fico izjavio je da bi podržao održavanje referenduma o ukidanju sankcija Rusiji, ukoliko bi do njega došlo, ocenjujući da je Moskva već prevazišla posledice ograničenja i da Zapad ne pokazuje iskrenu želju za mirovnim rešenjem rata u Ukrajini.
Tokom noći između 17. i 18. maja, ruske snage izvele su jedan od najmasovnijih vazdušnih napada dronovima na Ukrajinu do sada, lansiravši ukupno 273 bespilotne letelice, uključujući udarne dronove tipa „Šahed“ i druge bespilotne sisteme.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Letonija se praktično pretvorila u saučesnika ukrajinskih napada dronovima na Rusiju, jer ne sprečava bespilotne letelice koje iz ukrajinskog pravca idu ka ruskoj teritoriji, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Najveća opasnost za NATO nije spoljni neprijatelj, već unutrašnje raspadanje transatlantskog saveza, poručio je poljski premijer Donald Tusk, upozoravajući da zapadne države moraju hitno da zaustave trend slabljenja jedinstva unutar alijanse.
Zemlje Evropske unije i NATO-a pokušavaju da u Baltičkom moru isprobaju mehanizme kontrole i blokiranja međunarodne plovidbe, kako bi ih kasnije koristile protiv država koje Zapad smatra „nepoželjnim“, izjavio je ruski diplomata Artjom Bulatov.
Zapadne zemlje mogle bi da pokušaju da preko evropskog kontingenta od oko 10.000 ljudi uspostave vojno prisustvo u Ukrajini, počevši od Odese i crnomorskog pravca, ocenio je vojni stručnjak i penzionisani pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Prema pisanju britanskog lista The Sun, sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu poslao je ozbiljno upozorenje državama za koje Moskva veruje da imaju ulogu u napadima na rusku teritoriju.
Rusija je poslednjim porukama svog državnog vrha jasno stavila do znanja da više ne želi da prelazi preko poteza koje smatra direktnom pretnjom po svoju bezbednost, a u Moskvi sve otvorenije poručuju da bi dalja eskalacija u blizini ruskih granica mogla da izazove konkretan odgovor.
Ruske snage izvele su snažan raketni udar na objekat u selu Prikolotne u Harkovskoj oblasti, a prema tvrdnjama proruskih izvora, meta je bio važan punkt ukrajinske vojske u kojem su se nalazili i strani vojni stručnjaci.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin izdao je niz ključnih naloga u vezi sa razvojem ruskog Arktika, kao rezultat radne posete Murmansku krajem marta. Odluke su danas zvanično objavljene na sajtu Kremlja.
Blokaderska banda umislila je da ima pravo da deli pravdu, a najbolji dokaz za to je današnji haos ispred Pravnog fakulteta - za taj događaj su direktno odgovorni zlikovci blokaderi, ali oni za sve pokušavaju da okrive građane koji su bili blokirani.
Zastrašujuća scena odvila se danas ispred Pravnog fakulteta u srcu Beograda, gde se u Bulevaru kralja Aleksandra okupila šačica blokadera i ponovo maltretirala građane koji su učestvovali u saobraćaju, a rezultat toga je stravičan - jedan automobil pokosio je starijeg čoveka na pešačkom prelazu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se oglasilo danas povodom incidenata ispred Pravnog fakulteta sa apelom na uzdržanost od organizovanja i učešća u neprijavljenim javnim okupljanima.
Kao pravi krvoloci, predstavnici blokadera stajali sa strane i nemo posmatrali kako blokaderi tuku ljude. Pogledajte ko je sve prisustvovao skandaloznom incidentu ispred Pravnog fakulteta.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
Novo istraživanje otkriva najjeftinije gradove za vikend! Severna Makedonija i Srbija su u vrhu liste, dok je jedna zemlja čak četiri puta skuplja od ostalih.
Vladimir iz Srbije, tvrdi da je u Severnoj Makedoniji dobio saobraćajnu kaznu u iznosu od 50 evra, za dva kilometara prekoračenja brzine. Kako navodi, svaki drugi automobil iz Srbije na granici je platio kaznu.
U nastavku akcije rasvetljavanja okolnosti pod kojima je nestao A.N. 12. maja 2026. godine, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminaliteta i Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP RS uhapsili su i D.V, suprugu osumnjičenog S.V.
Istraga misterioznog nestanka A.N, koji je poslednji put viđen 12. maja u jednom restoranu na Senjaku, dobila je novi dramatičan obrt. Nakon što su ranije danas uhapšeni S.V. i M.S. zbog sumnje da su umešani u pokušaj teškog ubistva, policija je večeras stavila lisice i vlasniku lokala N.L. (50).
Američke vlasti ponudile su nagradu od čak 25.000 dolara za informacije koje bi mogle da dovedu do pronalaska tela Ane Marije Henao Knežović, Amerikanke poreklom iz Kolumbije, koja je nestala u Madridu pod misterioznim okolnostima.
Policija u Zrenjaninu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je dvadesetčetvorogodišnjeg D. D. iz Zrenjanina, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Javnost nagađa šta se zapravo krije iza skandala u predsedničkom avionu, kada je Brižit Makron pred kamerama ošamarila svog supruga Emanuela Makrona. Nova knjiga o njima otkriva da je prva dama burno reagovala nakon što je ugledala poruku koju je Makron dobio od poznate glumice.
Ako telefon odjednom počne da radi sporo, mnogi pomišljaju da je vreme za novi. Međutim, u pitanju je uključena opcija za uštedu baterije. Ona može da ograniči performanse uređaja, pa telefon deluje znatno sporije nego inače.
Iako krastavac deluje kao biljka koja se jednostavno uzgaja, ukoliko dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini mogu značajno da usporе njegov razvoj i umanje prinos.
Večeras se održava drugo polufinale Evrovizije, a šou u Beču započeo je performansom voditeljskog para koji se nasceni pojavio u nesvakidašnjem izdanju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar