Rusija je pojačala upotrebu novih mlaznih verzija udarnih dronova „Geranj“, koje lete znatno brže, na većim visinama i mogu da menjaju putanju tokom napada.
Prema analizi Forbsa, modernizovani „Geranji“ razvijaju brzinu od 300 do 500 kilometara na sat, čime ukrajinskoj protivvazdušnoj odbrani (PVO) ostavljaju mnogo manje vremena za otkrivanje i obaranje.
Najveći problem za Kijev nije samo veća brzina. Za razliku od prvih verzija, koje su uglavnom letele unapred programiranom putanjom, pojedine nove letelice mogu da budu daljinski vođene, zaobiđu primećenu pretnju, promene pravac i izvedu manevar pre završnog udara.
Mobilne grupe više ne stižu da ih presretnu
Raniji „Geranj-2“, pokretan klipnim motorom i elisom, bio je sporiji i često je obaran mitraljezima sa mobilnih vatrenih položaja ili jeftinim ukrajinskim dronovima-presretačima. Takav sistem odbrane sada nailazi na ozbiljan problem jer pojedini ukrajinski presretači dostižu oko 300 kilometara na sat, dok nove ruske letelice mogu da budu znatno brže.
Portparol ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva Jurij Ignat rekao je da Rusija mlazne dronove koristi gotovo neprekidno i da se protiv nekih od njih više ne može računati na mobilne grupe i postojeće presretače.
Zbog toga ukrajinska PVO mora da koristi rakete, uključujući znatno skuplju municiju namenjenu obaranju aviona i krstarećih projektila. Time Moskva ne pokušava samo da probije odbranu već i da je finansijski iscrpi: relativno jeftiniji dron primorava Ukrajinu da troši ograničene zalihe raketa.
„Geranj-4“ menja pravac pri brzini do 500 kilometara na sat
Glavna novina je mlazni „Geranj-4“, napravljen tako da izdrži veća opterećenja i nagle manevre. Prema podacima Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine, letelica u manevru leti između 300 i 400 kilometara na sat, dok najveća brzina može da dostigne 500 kilometara na sat.
Dron može da se podigne do približno 5.000 metara, što ga izbacuje iz dometa lakog pešadijskog naoružanja i većeg dela mobilnih vatrenih grupa. Navodni borbeni domet iznosi do 450 kilometara, a letelica može da ponese eksplozivno-fragmentacionu ili termobaričnu bojevu glavu mase 50 kilograma, kao i težu termobaričnu verziju od 90 kilograma.
Ukrajinska obaveštajna služba tvrdi da su u pronađenim primercima otkrivena dva tipa kineskih turbomlaznih motora, dok su elektronski i upravljački sistemi slični opremi ugrađenoj u dronove proizvedene u ruskom kompleksu Alabuga.
Operater više nije samo posmatrač
Daljinsko upravljanje predstavlja jednu od najvažnijih promena u ruskoj taktici. Kamera i komunikacioni modem omogućavaju operateru da tokom leta dobija sliku, koriguje putanju, reaguje na pojavu ukrajinskog presretača i usmeri dron prema alternativnom prilazu cilju.
To znači da unapred određena ruta više nije jedina mogućnost. Ukoliko se na pravcu pojavi PVO ili presretač, operater može da naredi manevar, promeni visinu ili uvede letelicu u završni napad iz drugog ugla.
Analitičari Forbsa navode da nove verzije mogu da menjaju putanju, izvode izbegavajuće manevre i reaguju na pretnje, što ih čini znatno nepredvidljivijim od prvih „Geranja“.
Visoko iznad mitraljeza, zatim obrušavanje na cilj
Ruske snage su menjale i način izvođenja samih udara. Dronovi se podižu na visine od nekoliko kilometara, gde su vidljivi radarima, ali ostaju van efikasnog dometa mitraljeza i lakog naoružanja. Tek kada priđu ciljnom području, spuštaju se ili se naglo obrušavaju prema objektu.
Takav profil leta sužava vreme za poslednju reakciju ukrajinske odbrane. Mobilna grupa može da vidi dron na radaru ili dobije upozorenje o njegovom približavanju, ali možda neće imati oružje koje može da ga dostigne pre nego što počne završni napad.
Istovremena promena ruta dodatno otežava raspoređivanje presretača. Ukrajinska odbrana više ne može sa sigurnošću da računa da će letelica nastaviti istim koridorom kojim je prvobitno krenula.
Novi „Geranji“ sve bliži krstarećim raketama
Granica između udarnog drona i krstareće rakete postaje sve tanja. Mlazni pogon, brzina od nekoliko stotina kilometara na sat, velika bojeva glava i mogućnost promene putanje daju novim „Geranjima“ sposobnosti koje njihove prve verzije nisu imale.
Najveća letelica iz te porodice, „Geranj-5“, prema ukrajinskim podacima može da razvije oko 600 kilometara na sat, ponese bojevu glavu od 90 kilograma i pogodi cilj udaljen gotovo 1.000 kilometara. Za razliku od karakterističnog trouglastog oblika „Geranja-2“, novi model više podseća na klasičnu krstareću raketu.
Rusija je istovremeno počela da prilagođava lansirne položaje novim letelicama. Satelitski snimci baze Cimbulova u Orlovskoj oblasti pokazali su produžene lansirne šine namenjene većim mlaznim dronovima, dok je slična infrastruktura proširena i na prostoru nekadašnjeg aerodroma u Donjecku.
Cilj je da Ukrajina troši najskuplje rakete
Modernizovani „Geranji“ nisu neoborivi, ali menjaju računicu vazdušne odbrane. Spori dron koji može da bude uništen mitraljezom, lakim topom ili jeftinim presretačem predstavlja jedan problem. Letelica koja leti 500 kilometara na sat, menja pravac i ostaje na velikoj visini zahteva potpuno drugačiji odgovor.
Ukrajina zato mora da bira između propuštanja drona prema cilju i upotrebe rakete koja može da košta višestruko više od same letelice. Kada se mlazne verzije pomešaju sa velikim brojem starijih „Geranja“ i mamaca, PVO mora da prati svaki objekat i proceni koji nosi bojevu glavu, koji je samo lažna meta, a koji zahteva hitno lansiranje rakete.
U tome je suština nove ruske taktike: nije dovoljno samo poslati više dronova. Moskva ih sada ubrzava, podiže iznad dometa mobilnih grupa, daje im mogućnost manevrisanja i tera ukrajinsku odbranu da protiv njih koristi najvredniju municiju koju ima.
Sjedinjene Američke Države povući će sve preostale vojnike iz Iraka do 30. septembra, potvrdili su predsednik SAD Donald Tramp i novi irački premijer Ali el Zajdi posle sastanka u Beloj kući.
Predsednik Rusije Vladimir Putin nije odustao ni od jednog ključnog ratnog cilja i na pregovore pristaje samo ukoliko Ukrajina prihvati uslove koji bi je ostavili bez dela teritorije.
Slavjansk jedan od ključnih ukrajinskih vojnih i logističkih centara u Donbasu suočava se sa sve intenzivnijim ruskim napadima dok se linija fronta približava ovom strateški važnom gradu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Ukrajina je odbijanjem da produži ugovor o tranzitu ruskog gasa u Evropu izgubila mogućnost da obezbedi milijardu dolara godišnje, novac kojim je mogla da privuče najmanje 100.000 dobrovoljaca u vojsku, izjavila je Julija Mendel, bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države povući će sve preostale vojnike iz Iraka do 30. septembra, potvrdili su predsednik SAD Donald Tramp i novi irački premijer Ali el Zajdi posle sastanka u Beloj kući.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Umalo je došlo do krovprolića danas oko 14.30 časova ispred zgrade REM-a i to u trenucima dok se čeka zasedanje i odluka u vezi sa Informer televizijom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Beogradu, PS Stari grad, uhapsili su šesnaestogodišnjaka koji je danas nožem napao građane ispred prostorija Regulatornog tela za elektronske medije (REM) na Trgu Nikole Pašića, u trenutku dok je u prostorijama ove institucije trajalo suđenje Informeru.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Kapiten Crvenog tima, Nikola Lakić, otkrio je da će tokom daljeg takmičenja minus pet poena dodeljivati takmičaru koji bude najgori te nedelje, a govorio je i o svom učešću u najpopularnijem sportskom rijalitiju.
Stručnjaci za sajber-bezbednost su upozorili na pokušaje krađe novca, podataka o platnim karticama i pristupnih podataka korisnika, preko lažnih internet prodavnica koje navodno nude ekskluzivne verznije popularne video-igre GTA6.
Na poznatoj američkoj platformi za aukcije "Bring a Trailer", pojavio se neverovatno očuvani "jugo gv" iz 1986. godine, a trenutna najviša ponuda za njega iznosi 10.000 dolara!
Porodična slava Đurđic u selu Varvarin pretvorila se u mesto stravičnog zločina kada je pre tačno 11 godina, 16. novembra 2015. godine, Nebojša Pavlović (61) nožem usmrtio svoju suprugu Milicu (60), ženu koja je godinama trpela porodično nasilje, o kojem je ostavila potresno pisano svedočanstvo, ne sluteći da će njene reči jednog dana biti čitane na njenoj sahrani.
Velika nesreća dogodila se večeras u širem centru Zagreba, kada je pod još nerazjašnjenim okolnostima, u Ulici Josipa Fona, kod Zapadne železničke stanice, teško povređen dečak (15).
Verovanje u crnu magiju, strah od kletvi i optužbe za vračanje u pojedinim slučajevima pretvorili su se u povod za brutalne zločine. Ljudi su proglašavani krivcima za tuđe bolesti, nesreće i smrti, a oni koji su poverovali u takve optužbe bili su spremni da zbog njih odu i korak dalje – do ubistva.
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u Bosni i Hercegovini uhapsili su 14. novembra M. O. iz Laktaša zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela "nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici" te "nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Samo nekoliko dana deli nas od izlaska igre GTA 6, a studio Rockstar privodi kraju poslednje pripreme pred zvaničnu premijeru. Uoči samog dana izlaska stiglo je i novo ažuriranje - drugo po redu otkako je igračima omogućeno unapred preuzimanje igre.
Džip u vlasništvu pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića zapaljen je tokom noći između nedelje i ponedeljka na Bežanijskoj kosi, ispred njihovog porodičnog doma.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Šaban Šaulić bio je uzor brojnim mladim pevačima, a među onima čiji je talenat posebno prepoznao bio je i Alen Hasanović, a legendarni pevač za njega je čak napisao pesmu, ali sudbina je sprečila njihov susret.
Pevačica Katarina Živković privukla je veliku pažnju svojim stajlingom na jednom nastupu u Beogradu, gde se pojavila u veoma zavodljivoj kombinaciji koja je istakla njenu figuru i ženstvenost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.