Rusija je pojačala upotrebu novih mlaznih verzija udarnih dronova „Geranj“, koje lete znatno brže, na većim visinama i mogu da menjaju putanju tokom napada.
Prema analizi Forbsa, modernizovani „Geranji“ razvijaju brzinu od 300 do 500 kilometara na sat, čime ukrajinskoj protivvazdušnoj odbrani (PVO) ostavljaju mnogo manje vremena za otkrivanje i obaranje.
Najveći problem za Kijev nije samo veća brzina. Za razliku od prvih verzija, koje su uglavnom letele unapred programiranom putanjom, pojedine nove letelice mogu da budu daljinski vođene, zaobiđu primećenu pretnju, promene pravac i izvedu manevar pre završnog udara.
Mobilne grupe više ne stižu da ih presretnu
Raniji „Geranj-2“, pokretan klipnim motorom i elisom, bio je sporiji i često je obaran mitraljezima sa mobilnih vatrenih položaja ili jeftinim ukrajinskim dronovima-presretačima. Takav sistem odbrane sada nailazi na ozbiljan problem jer pojedini ukrajinski presretači dostižu oko 300 kilometara na sat, dok nove ruske letelice mogu da budu znatno brže.
Portparol ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva Jurij Ignat rekao je da Rusija mlazne dronove koristi gotovo neprekidno i da se protiv nekih od njih više ne može računati na mobilne grupe i postojeće presretače.
Zbog toga ukrajinska PVO mora da koristi rakete, uključujući znatno skuplju municiju namenjenu obaranju aviona i krstarećih projektila. Time Moskva ne pokušava samo da probije odbranu već i da je finansijski iscrpi: relativno jeftiniji dron primorava Ukrajinu da troši ograničene zalihe raketa.
„Geranj-4“ menja pravac pri brzini do 500 kilometara na sat
Glavna novina je mlazni „Geranj-4“, napravljen tako da izdrži veća opterećenja i nagle manevre. Prema podacima Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine, letelica u manevru leti između 300 i 400 kilometara na sat, dok najveća brzina može da dostigne 500 kilometara na sat.
Dron može da se podigne do približno 5.000 metara, što ga izbacuje iz dometa lakog pešadijskog naoružanja i većeg dela mobilnih vatrenih grupa. Navodni borbeni domet iznosi do 450 kilometara, a letelica može da ponese eksplozivno-fragmentacionu ili termobaričnu bojevu glavu mase 50 kilograma, kao i težu termobaričnu verziju od 90 kilograma.
Ukrajinska obaveštajna služba tvrdi da su u pronađenim primercima otkrivena dva tipa kineskih turbomlaznih motora, dok su elektronski i upravljački sistemi slični opremi ugrađenoj u dronove proizvedene u ruskom kompleksu Alabuga.
Operater više nije samo posmatrač
Daljinsko upravljanje predstavlja jednu od najvažnijih promena u ruskoj taktici. Kamera i komunikacioni modem omogućavaju operateru da tokom leta dobija sliku, koriguje putanju, reaguje na pojavu ukrajinskog presretača i usmeri dron prema alternativnom prilazu cilju.
To znači da unapred određena ruta više nije jedina mogućnost. Ukoliko se na pravcu pojavi PVO ili presretač, operater može da naredi manevar, promeni visinu ili uvede letelicu u završni napad iz drugog ugla.
Analitičari Forbsa navode da nove verzije mogu da menjaju putanju, izvode izbegavajuće manevre i reaguju na pretnje, što ih čini znatno nepredvidljivijim od prvih „Geranja“.
Visoko iznad mitraljeza, zatim obrušavanje na cilj
Ruske snage su menjale i način izvođenja samih udara. Dronovi se podižu na visine od nekoliko kilometara, gde su vidljivi radarima, ali ostaju van efikasnog dometa mitraljeza i lakog naoružanja. Tek kada priđu ciljnom području, spuštaju se ili se naglo obrušavaju prema objektu.
Takav profil leta sužava vreme za poslednju reakciju ukrajinske odbrane. Mobilna grupa može da vidi dron na radaru ili dobije upozorenje o njegovom približavanju, ali možda neće imati oružje koje može da ga dostigne pre nego što počne završni napad.
Istovremena promena ruta dodatno otežava raspoređivanje presretača. Ukrajinska odbrana više ne može sa sigurnošću da računa da će letelica nastaviti istim koridorom kojim je prvobitno krenula.
Novi „Geranji“ sve bliži krstarećim raketama
Granica između udarnog drona i krstareće rakete postaje sve tanja. Mlazni pogon, brzina od nekoliko stotina kilometara na sat, velika bojeva glava i mogućnost promene putanje daju novim „Geranjima“ sposobnosti koje njihove prve verzije nisu imale.
Najveća letelica iz te porodice, „Geranj-5“, prema ukrajinskim podacima može da razvije oko 600 kilometara na sat, ponese bojevu glavu od 90 kilograma i pogodi cilj udaljen gotovo 1.000 kilometara. Za razliku od karakterističnog trouglastog oblika „Geranja-2“, novi model više podseća na klasičnu krstareću raketu.
Rusija je istovremeno počela da prilagođava lansirne položaje novim letelicama. Satelitski snimci baze Cimbulova u Orlovskoj oblasti pokazali su produžene lansirne šine namenjene većim mlaznim dronovima, dok je slična infrastruktura proširena i na prostoru nekadašnjeg aerodroma u Donjecku.
Cilj je da Ukrajina troši najskuplje rakete
Modernizovani „Geranji“ nisu neoborivi, ali menjaju računicu vazdušne odbrane. Spori dron koji može da bude uništen mitraljezom, lakim topom ili jeftinim presretačem predstavlja jedan problem. Letelica koja leti 500 kilometara na sat, menja pravac i ostaje na velikoj visini zahteva potpuno drugačiji odgovor.
Ukrajina zato mora da bira između propuštanja drona prema cilju i upotrebe rakete koja može da košta višestruko više od same letelice. Kada se mlazne verzije pomešaju sa velikim brojem starijih „Geranja“ i mamaca, PVO mora da prati svaki objekat i proceni koji nosi bojevu glavu, koji je samo lažna meta, a koji zahteva hitno lansiranje rakete.
U tome je suština nove ruske taktike: nije dovoljno samo poslati više dronova. Moskva ih sada ubrzava, podiže iznad dometa mobilnih grupa, daje im mogućnost manevrisanja i tera ukrajinsku odbranu da protiv njih koristi najvredniju municiju koju ima.
Sjedinjene Američke Države povući će sve preostale vojnike iz Iraka do 30. septembra, potvrdili su predsednik SAD Donald Tramp i novi irački premijer Ali el Zajdi posle sastanka u Beloj kući.
Predsednik Rusije Vladimir Putin nije odustao ni od jednog ključnog ratnog cilja i na pregovore pristaje samo ukoliko Ukrajina prihvati uslove koji bi je ostavili bez dela teritorije.
Ruske snage počele su da koriste FPV dronove kao skrivene akustične zasede – bespilotna letelica sleti van vidokruga vozača, „sluša“ okolinu preko mikrofona, a kada registruje zvuk vozila, poleće iz zaklona i kreće u napad ili operateru javlja da je meta stigla.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Kijev i okolinu tokom noći zahvatio je novi talas ruskih udara mlaznim bespilotnim letelicama, koje su primećene i iznad centralnih delova ukrajinske prestonice, dok su se tokom napada čule eksplozije, pojavili požari, a veliki broj građana sklonio se u stanice metroa.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države povući će sve preostale vojnike iz Iraka do 30. septembra, potvrdili su predsednik SAD Donald Tramp i novi irački premijer Ali el Zajdi posle sastanka u Beloj kući.
Vest da je general Ratko Mladić preminuo u pritvorskoj jedinici u Hagu, još jednom je pokazala kakvo je pravo lice blokadera koji po društvenim mrežama histerično slave njegovu smrt.
Dok celokupna srpska javnost sa tugom reaguje na vest o smrti generala Ratka Mladića u Haškom tribunalu, pripadnici ekstremističkih blokaderskih krugova ponovo su pokazali svoje pravo lice.
Prošlo je više od tri sata otkako je odjeknula vest da je u Haškom kazamatu preminuo general Ratko Mladić, a na zvaničnim profilima "studenata u blokadi" vlada jeziva tišina!
Nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić preminuo je u pritvorskoj bolnici u Hagu u 83. godini, a društvene mreže preplavili su isečci njegovih intervjua u kojem je govorio o stradanju našeg naroda i svom besmislu koji rat nosi.
Nakon što je danas u Haškom kazamatu, posle duge i teške bolesti, preminuo general Ratko Mladić, sramna opoziciona politička scena još jednom je pokazala svoje pravo lice!
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, od septembra ulazi u "Exatlon Srbija", gde će morati da pokaže koliko su mu fizička spremnost, disciplina i izdržljivost na zavidnom nivou., a ovo je njegov profil
Nemanja Radovanović, nekadašnji takmičar "Exatlona", otvoreno je govorio o iskustvu u sportskom rijalitiju, teškim poligonima, povredama, ali i odnosu sa Sanjom, za koju kaže da je postala njegov veliki prijatelj.
Mensur Ajdarpašić, jedan od najprepoznatljivijih bivših učesnika "Zadruge", od septembra će se oprobati u potpuno drugačijoj ulozi – kao takmičar najpoznatijeg sportskog rijalitija "Exatlona".
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović pozirala je na Cirkus poligonu u nesvakidašnjem izdanju, privukavši pažnju upečatljivom šminkom i atraktivnim stajlingom.
Ratko Mladić, koji je danas preminuo u Hagu, bivši je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini, kojeg je Haški tribunal osudio na doživotnu kaznu zatvora.
Novinarka Olivera Miletović gostovala je u Info jutru i tom prilikom govorila o napadima na predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i otkrila detalj iz prošlosti dok su se ona i lider države privatno družili.
Televizijska produkcija dobija novu adresu za velike priče, aktuelne teme i atraktivan program od 1. septembra. U Novom Sadu je otvoren novi studio za emisije, osmišljen tako da spoji savremeni dizajn, najnoviju tehnologiju i uslove koji odgovaraju najvišim produkcijskim standardima.
Stefan Ivanović, majstor roštilja iz leskovačke "Kolibe" proglašen je za sveukupnog pobednika 33. Takmičenja majstora roštilja "Miodrag Gligorijević – Dragi Bure" koje je održano u okviru 36. Roštiljijade.
U podnožju Tornika danas je izbio šumski požar, uzrok je nepoznat, a u plamenu se našla borova šuma i suva trava. Vatrgosci su stigli u pomoć meštanima.
Zajedničkom i precizno koordinisanom akcijom Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK), Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i više specijalizovanih jedinica MUP-a, razbijena je "INF Grupa" najaktivnija i najopasnija hakerska organizacija koja je do sada delovala na prostoru Balkana.
Radnici putarskog preduzeća iz Subotice M.K. (36) i B.A. (62) poginuli su jutros oko 7 sati na magistralnom putu između Kljajićeva i Sivca, gde su obavljali putarske radove, kada je na njih naleteo vozač kamiona (30).
Osnovno javno tužilaštvo u Somboru saopštilo je da je određeno zadržavanje do 48 sati S. Đ. (30) osumnjičenom da je jutros na putu Kljajićevo - Sivac, teretnim vozilom udario dvojicu radnika puta, koji su preminuli na licu mesta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i Policijske uprave u Novom Pazaru, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsili su tri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršenjem krivičnih dela poreska utaja i poreska prevara u vezi sa porezom na dodatnu vrednost oštetili budžet Republike Srbije za više od 38,9 miliona dinara.
Holivudski glumac Žan-Klod Van Dam, gost Međunarodnog filmskog festivala u Nišu, sastao se juče sa gradonačelnikom Niša Dragoslavom Pavlovićem, a u Gradskoj kući susreo se i sa mladim karatistima Karate kluba "Niš".
Nacionalni festival filma i televizije - NAFFIT 2026 biće održan od 3. do 6. septembra na Zlatiboru, uz četiri dana projekcija, razgovora, susreta i festivalskih programa posvećenih domaćoj kinematografiji, televiziji i stvaraocima koji su obeležili srpsku audiovizuelnu scenu.
Srpska književnost ima dugu tradiciju humora, satire i komedije, a pojedina dela uspela su da nadžive vreme i ostanu jednako zanimljiva i današnjim čitaocima.
Ako mislite da znate koje je najekskluzivnije mesto u Italiji, možda ćete se iznenaditi. Nije reč o luksuznom restoranu, baru ili klubu, već o čitavom ostrvu Monte Kristu. Ovo izolovano mesto toliko je zaštićeno da je pristup posetiocima strogo ograničen.
Zapušen odvod i neprijatan miris mogu biti posledica nagomilane masnoće. Pre nego što pozovete vodoinstalatera, isprobajte jednostavan kućni trik sa sastojcima koje gotovo sigurno već imate.
Na Jutjub kanalu "Informer portal" večeras od 20 časova očekuje vas nova, dugo iščekivana epizoda emisije "Demanti", a ovoga puta gost je denser Dr Iggy!
Frontmen grupe "Leksington" Bojan Vasković svojevremeno je govorio o dramatičnom periodu kada je zajedno sa majkom i sestrom bio uhapšen pod sumnjom da su pomagali u skrivanju srpskog heroja Ratka Mladića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.