Kada se generali NATO-a su dobili na desetine fotografija koje su snimili američki špijunski sateliti, ostali su u šoku. Na njima se, između ostalog, nalazila čudna letelica koja je bukvalno lebdela iznad vode. Stručnjaci u Pentagonu su nazvali objekat "Kaspijsko čudovište".
Kako prenosi televizija "Zvezda", na snimcima je bio prikazan probni let sovjetskog eksperimentalnog ekranoplana, koji je poslužio kao osnova za proizvodnju ekranoplana-raketonosca "Lunj", koji je spušten na vodu 1987. godine.
- Šokiralo ih je to što se pojavio novi model oružja, na kome su jasno bili uočljivi elementi udarnog, odnosno raketnog oružja - ističe vojni stručnjak Konstantin Sivkov.
Teški ekranoplan, koji je mogao da leti iznad vode na visini od svega nekoliko metara brzinom 500 kilometara na čas, a koji je bio istovremeno neprimetan za protivničke radare, bio je naoružan sa šest lansirnih sistema za supersonične rakete "Moskit". Na Zapadu su te rakete prozvali "Opekotina od Sunca".
- Raketa 'Moskit', koja je lansirana sa broda, imala je domet od oko 100-120 kilometara prilikom leta na malim visinama. Što je najvažnije, na toj visini je mogla da dostigne brzinu skoro kao i supersonična raketa. Leteći na visini od samo 10-12 metara iznad vodene površine i uz takvu brzinu, raketa je bila apsolutno neuhvatljiva za američka PVO sredstva - objašnjava Sivkov.
Udarni ekranoplan predstavljao je veliku pretnju za neprijatelja. Rakete "Moskit", koje je lansirao u oblaku vodene prašine, kretale su se cik-cak putanjom do određenog cilja. Bilo ih je skoro nemoguće videti. Kada bi se približila brodu, raketa bi se podigla na visinu od nekoliko metara nanoseći snažan udarac brodu.
Glavna eksplozija unutar broda nije ostavljala nikakvu šansu za preživljavanje.
Naučnici su tek kasnije modernizovali ekranoplan. Pojavila se "mlađa" verzija letelice - ekranolet "Orlenok". Mogao je da se kreće u dva režima - kao avion ili kao ekranoplan.
"Lunj" i "Orlenok" trebalo je da uđu u sastav naoružanja Crnomorske flote SSSR-a. Osnovni zadaci novih mašina bili su pronalaženje i uništavanje podmornica i brodova protivnika.
Ekranoleti su uvršteni u naoružanje Ratne mornarice SSSR-a 1979. godine. To je bila jedina u svetu borbena mašina serijske proizvodnje te vrste.
"Orlenok" je mogao da preveze do 200 pripadnika desantnih jedinica sa punom opremom ili dva oklopna guseničara. Leteo je brzinom i do 400 kilometara na sat, a mogao je da pređe rastojanje do 1.500 kilometara.
Na kraju je ukupno proizvedeno pet ekranoleta, koji su činili 11. vazduhoplovnu grupu, pod upravom Glavnog štaba pomorske avijacije. Međutim, projekat nije u potpunosti realizovan.
Danas, jedini preostali ekranoplan "Lunj" nalazi se van upotrebe u pristaništu u Dagestanu, na Kaspijskom moru.
Iako ekranoplani liče na avione - oni to nisu. Reč je o vozilima koji mogu da se vinu u vazduh svega nekoliko metara iznad površine vode, a koriste efekat tla, odnosno silu zemljine teže i funkcionišu na principu sabijanja vazduha između krila ekranoplana i vodene površine.
Ruski ministar spoljnih poslova dao je oštru izjavu u kojoj je direktno optužio Sjedinjene Države za pokušaj narušavanja mirovnog procesa u Donbasu i ovoga puta nije ironično koristio poznati izraz „naši zapadni partneri"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ministar spoljnih poslova dao je oštru izjavu u kojoj je direktno optužio Sjedinjene Države za pokušaj narušavanja mirovnog procesa u Donbasu i ovoga puta nije ironično koristio poznati izraz „naši zapadni partneri"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Međunarodna asocijacija za vazdušni saobraćaj (IATA) upozorila je danas da globalne avio-kompanije u 2026. godini očekuje dramatičan pad profita za čak 50 odsto.
U programu blokaderske N1 došlo je do neočekivanog obrta. Tajkun i okoreli opozicionar Dragan Đilas javno je priznao da je nebitan i da se jedino ceni predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nedim Sejdinović, blokaderski propagandista i pajtos Dinka Gruhonjića, čoveka koji podržava udar na našu zemlju, podržao je blokadersku profesorku Mariju Vasić, koja je nedavno najstrašnije izvređala vernike, koji su čekali u redu kako bi celivali Pojas Presvete Bogorodice.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostiće danas predsednika Republike Angole Žoaa Manuela Gonsalveša Lorensa, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji od 8. do 10. juna.
Novinar RTRS Jasenko Todorović je vodio emisiju "Drugi ugao" u kojoj je, prema prijavi, negiran" genocid" u Srebrenici, što je bilo dovoljno da medijski radnik bude saslušan.
Lider radikala Vojislav Šešelj izneo je kontroverzne tvrdnje o Cetinju, pozivajući se na navodno svedočenje Jova Kapičića, nekadašnjeg Titovog generala i prvog komandanta Golog otoka.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ulični prodavci koji u većim gradovima prodaju knjige na improvizovanim štandovima, na prvi pogled izgledaju kao da zarađuju skromno, ali istina je često drugačija.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
U banjalučkom naselju Lauš uhapšen je muškarac zbog sumnje na nasilje u porodici, nakon što su građani prijavili uznemirujući incident u kojem je vezao svog sina za banderu.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.