Kada se generali NATO-a su dobili na desetine fotografija koje su snimili američki špijunski sateliti, ostali su u šoku. Na njima se, između ostalog, nalazila čudna letelica koja je bukvalno lebdela iznad vode. Stručnjaci u Pentagonu su nazvali objekat "Kaspijsko čudovište".
Kako prenosi televizija "Zvezda", na snimcima je bio prikazan probni let sovjetskog eksperimentalnog ekranoplana, koji je poslužio kao osnova za proizvodnju ekranoplana-raketonosca "Lunj", koji je spušten na vodu 1987. godine.
- Šokiralo ih je to što se pojavio novi model oružja, na kome su jasno bili uočljivi elementi udarnog, odnosno raketnog oružja - ističe vojni stručnjak Konstantin Sivkov.
Teški ekranoplan, koji je mogao da leti iznad vode na visini od svega nekoliko metara brzinom 500 kilometara na čas, a koji je bio istovremeno neprimetan za protivničke radare, bio je naoružan sa šest lansirnih sistema za supersonične rakete "Moskit". Na Zapadu su te rakete prozvali "Opekotina od Sunca".
- Raketa 'Moskit', koja je lansirana sa broda, imala je domet od oko 100-120 kilometara prilikom leta na malim visinama. Što je najvažnije, na toj visini je mogla da dostigne brzinu skoro kao i supersonična raketa. Leteći na visini od samo 10-12 metara iznad vodene površine i uz takvu brzinu, raketa je bila apsolutno neuhvatljiva za američka PVO sredstva - objašnjava Sivkov.
Udarni ekranoplan predstavljao je veliku pretnju za neprijatelja. Rakete "Moskit", koje je lansirao u oblaku vodene prašine, kretale su se cik-cak putanjom do određenog cilja. Bilo ih je skoro nemoguće videti. Kada bi se približila brodu, raketa bi se podigla na visinu od nekoliko metara nanoseći snažan udarac brodu.
Glavna eksplozija unutar broda nije ostavljala nikakvu šansu za preživljavanje.
Naučnici su tek kasnije modernizovali ekranoplan. Pojavila se "mlađa" verzija letelice - ekranolet "Orlenok". Mogao je da se kreće u dva režima - kao avion ili kao ekranoplan.
"Lunj" i "Orlenok" trebalo je da uđu u sastav naoružanja Crnomorske flote SSSR-a. Osnovni zadaci novih mašina bili su pronalaženje i uništavanje podmornica i brodova protivnika.
Ekranoleti su uvršteni u naoružanje Ratne mornarice SSSR-a 1979. godine. To je bila jedina u svetu borbena mašina serijske proizvodnje te vrste.
"Orlenok" je mogao da preveze do 200 pripadnika desantnih jedinica sa punom opremom ili dva oklopna guseničara. Leteo je brzinom i do 400 kilometara na sat, a mogao je da pređe rastojanje do 1.500 kilometara.
Na kraju je ukupno proizvedeno pet ekranoleta, koji su činili 11. vazduhoplovnu grupu, pod upravom Glavnog štaba pomorske avijacije. Međutim, projekat nije u potpunosti realizovan.
Danas, jedini preostali ekranoplan "Lunj" nalazi se van upotrebe u pristaništu u Dagestanu, na Kaspijskom moru.
Iako ekranoplani liče na avione - oni to nisu. Reč je o vozilima koji mogu da se vinu u vazduh svega nekoliko metara iznad površine vode, a koriste efekat tla, odnosno silu zemljine teže i funkcionišu na principu sabijanja vazduha između krila ekranoplana i vodene površine.
Ruski ministar spoljnih poslova dao je oštru izjavu u kojoj je direktno optužio Sjedinjene Države za pokušaj narušavanja mirovnog procesa u Donbasu i ovoga puta nije ironično koristio poznati izraz „naši zapadni partneri"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ministar spoljnih poslova dao je oštru izjavu u kojoj je direktno optužio Sjedinjene Države za pokušaj narušavanja mirovnog procesa u Donbasu i ovoga puta nije ironično koristio poznati izraz „naši zapadni partneri"
Slučaj navodnog pretučenog i preminulog maloletnika iz Valjeva ponovo je dospeo u fokus javnosti nakon novih polemika na društvenim mrežama i optužbi koje prate smrt jednog policijskog službenika.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Ideolog blokadera profesor Rade Veljanovski otkrio je šta je suština zgubidanske borbe za REM - gašenje televizija koje nisu po volji blokaderskoj hunti.
Blokaderski ideolog Milan St. Protić priznao je da su blokaderi daleko od pobede na vanrednim parlamentarnim izborima koju u svojim medijima danima u nazad najavljuju.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se večeras na uglu Sazonove ulice i Ulice vojvode Dragomira na Vračaru kada je automobil naleteo na ženu koja je sa detetom bila na trotoaru.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Anemija se često razvija postepeno, a prve simptome moguće je primetiti upravo na licu. Obratite pažnju na ove promene koje mogu ukazivati na nedostatak gvožđa.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Folker Darko Lazić našao se danas u centru skandala kada je isplivala njegova fotografija sa jednom ALbankom na kojoj su pokazivali dvoglavog orla, o čemu je ponovo progovorio i izneo novu stranu priče.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.