Polovina srednjoškolaca srpske manjine, koji u Hrvatskoj pohađaju nastavu na srpskom jeziku i pismu, želi da studira u Srbiji, pokazuje istraživanje Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Učiteljskog fakulteta i osječkog Filozofskog fakulteta
Iako većina učenika, pripadnika manjina, kod kuće uglavnom govori maternjim jezikom, Česi najčešće u porodici govore hrvatskim jezikom, a više od polovine učenika mađarske manjine u kući pođednako koriste i mađarski i hrvatski jezik.
Učenici srpske manjine, koji se školuju na srpskom jeziku i pismu, u porodici uglavnom govore srpskim jezikom, a 43,5 odsto učenika italijanske manjine u kući pođednako koristi i hrvatski i italijanski jezik, pokazalo je istraživanje pod nazivom "Obrazovni izbori i stavovi prema multikulturalizmu i asimilacionizmu većine i manjine u četiri hrvatske višeetničke zajednice".
Trećina srednjoškolaca italijanske manjine planira da nastavi školovanje u Italiji i 27,3 odsto učenika mađarske manjine u Mađarskoj, a samo deset odsto srednjoškolaca češke manjine planira studije u Češkoj.
I manjina i većina imaju pozitivan stav prema multikulturalizmu koji omogućava manjinama da zadrže kulturnih posebnosti.
Kako "Večernji list", istraživanje pokazuje i da su većinsko-manjinske razlike najizraženije u Vukovaru i okolini.
Rezultati su pokazali da je samo nastava na srpskom jeziku i pismu monoetnična, jer se 98 odsto dece izjašnjavaju kao Srbi, dok nastavu na drugim manjinskim jezicima pohađaju i učenici hrvatske većine i drugih manjina.
Monoetničnost nastave na srpskom jeziku upućuje na složenost hrvatsko-srpskih odnosa u Vukovaru, a i moguće je da uprkos sličnosti jezika, Hrvati i Srbi jezičnu posebnost doživljavaju kao srž svog identiteta.
To što polovina srednjoškolaca srpske manjine obrazovnu budućnost vidi u Srbiji upućuje na problematične (dez)integracijske procese, kažu autori istraživanja.
- Budući da polovina dece u nastavi na srpskom jeziku planira da studira u zemlji porekla, postavlja se pitanje potisnog faktora u srpskoj zajednici koji utiče na ovakve izbore dece. Naši razgovori s učenicima upućuju na to da postoje potisni faktori, izraženiji kod srpske dece nego kod druge manjinske đece, i to doživljaj diskriminiranosti, nepripadanja, osim neposrednom zavičaju, i teskobe da jezik kojim govore neće biti prihvaćen u drugim hrvatskim gradovima u kojima bi mogli da studiraju - zaključuju autori istraživanja.
U istraživanju učestvovalo 1.568 učenika osnovnih i srednjih škola, pripadnika većine i srpske, češke, italijanske i mađarske manjine, kao i 2.000 njihovih roditelja iz Vukovara i okoline, Daruvara i okoline, Istre i Baranje.
Pravo školovanja na svom jeziku i pismu najviši je oblik zaštite manjinskog identiteta, deci omogućava usvajanje jezika podrekla i negovanje manjinske kulture, ističu autori istraživanja.
Predsednik Zoran Milanović izjavio je danas da će za nekoliko dana iza Hrvatske, kako je rekao, svakako biti jedan od najneprimećenijih perioda predsedavanja jedne države Evropskom unijom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Zoran Milanović izjavio je danas da će za nekoliko dana iza Hrvatske, kako je rekao, svakako biti jedan od najneprimećenijih perioda predsedavanja jedne države Evropskom unijom
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Talas negodovanja izbio je u Poljskoj nakon nedavnih vesti o ruskom profitu od izvoza mineralnih đubriva, koji je Evropska unija pokušala potpuno da blokira u drugoj polovini 2025. godine.
Vojno-bezbednosni mehanizam koji su Zagreb, Tirana i Priština započeli potpisivanjem Zajedničke deklaracije o odbrambenoj saradnji u martu prošle godine mogao bi u narednoj fazi da dobije još jednog učesnika sa zapadnog Balkana - Crnu Goru.
Dok poštene građane maltretiraju blokadama, sami blokaderi vole da "odu na holidej“ i to, ni manje ni više, nego na hrvatskom primorju kao omiljenoj blokaderskoj destinaciji.
Ministar ekonomije u Vladi Hrvatske, Ante Šušnjar, uputio je sramotne i otvorene pretnje srpskom narodu, poručivši bez ikakvog srama da je Hrvatska spremna za nove zločine i pogrome – veće i strašnije od akcije "Oluja"!
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević oglasio se povodom specijalnog rata koji se vodi iz Hrtvatske naglasivši da politički moramo reagovati, a ne da ćutimo i klečimo.
I ovog dana samo jedna tema je bila od važnosti za uredništvo „Večernjih Novosti“ koje je u tim danima apsolutno pratilo državne prioritete u svom izveštavanju: priprema za potpisivanje Balkanskog pakta u mestu Bled u Sloveniji, odnosno, „Bledski razgovori“ kako je skup u međuvremenu nazvan.
Pojačan intenzitet saobraćaja zabeležen je od ranih jutarnjih sati na više graničnih prelaza, a najveće gužve formirane su na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj i Bugarskoj.
Prema merenjima u 8 časova, najtoplije jutros u Srbiji je na Paliću, gde je izmereno 28 stepeni, dok je najniža temperatura zabeležena u Sjenici sa čak 15 stepeni.
Tzv. kosovska policija je na administrativnom punktu Jarinje privela tri pripadnika MUP-a Srbije, od kojih je jedan zadržan na informativnom razgovoru, dok su druga dvojica puštena.
Od početka godine Srbiju su potresli slučajevi ubistava u kojima su se među osumnjičenima našli maloletnici, a te tragedije su ponovo otvorile pitanje maloletničkog nasilja i njegove prevencije.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kupovne kore za pitu mogu postati jednako ukusne kao domaće uz samo jedan jednostavan trik. Saznajte kako da napravite sočnu, mekanu i savršeno ukusnu pitu, bez suvih kora i razočaranja.
Kompanija Nothing predstavila je nove CMF Clip Pro bežične slušalice, koje donose drugačiji pristup slušanju muzike zahvaljujući "clip-on" dizajnu. Umesto klasičnog umetanja u uho, ove slušalice se jednostavno pričvršćuju za ušnu školjku, pružajući udobnije korišćenje.
U bjuti svetu je sve popularniji "no makeup" trend - način šminkanja koji nežno naglašava prirodnu lepotu i ističe naše najbolje osobine, bez preopterećivanja kože.
Nakon što je snimak Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole na plaži u Ulcinju preplavio društvene mreže oglasila se Marija Kulić i otkrila detalje susreta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.