POLOVINA ĐAKA SRBA U HRVATSKOJ ŽELI DA STUDIRA U SRBIJI! Da je u Zagrebu "normalna vlast" ovo bi bio razlog za uzbunu - OVAKO...
Podeli vest
Polovina srednjoškolaca srpske manjine, koji u Hrvatskoj pohađaju nastavu na srpskom jeziku i pismu, želi da studira u Srbiji, pokazuje istraživanje Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Učiteljskog fakulteta i osječkog Filozofskog fakulteta
Iako većina učenika, pripadnika manjina, kod kuće uglavnom govori maternjim jezikom, Česi najčešće u porodici govore hrvatskim jezikom, a više od polovine učenika mađarske manjine u kući pođednako koriste i mađarski i hrvatski jezik.
Predsednik Zoran Milanović izjavio je danas da će za nekoliko dana iza Hrvatske, kako je rekao, svakako biti jedan od najneprimećenijih perioda predsedavanja jedne države Evropskom unijom
17.06.2020
16:43
Učenici srpske manjine, koji se školuju na srpskom jeziku i pismu, u porodici uglavnom govore srpskim jezikom, a 43,5 odsto učenika italijanske manjine u kući pođednako koristi i hrvatski i italijanski jezik, pokazalo je istraživanje pod nazivom "Obrazovni izbori i stavovi prema multikulturalizmu i asimilacionizmu većine i manjine u četiri hrvatske višeetničke zajednice".
Trećina srednjoškolaca italijanske manjine planira da nastavi školovanje u Italiji i 27,3 odsto učenika mađarske manjine u Mađarskoj, a samo deset odsto srednjoškolaca češke manjine planira studije u Češkoj.
I manjina i većina imaju pozitivan stav prema multikulturalizmu koji omogućava manjinama da zadrže kulturnih posebnosti.
Kako "Večernji list", istraživanje pokazuje i da su većinsko-manjinske razlike najizraženije u Vukovaru i okolini.
Rezultati su pokazali da je samo nastava na srpskom jeziku i pismu monoetnična, jer se 98 odsto dece izjašnjavaju kao Srbi, dok nastavu na drugim manjinskim jezicima pohađaju i učenici hrvatske većine i drugih manjina.
Monoetničnost nastave na srpskom jeziku upućuje na složenost hrvatsko-srpskih odnosa u Vukovaru, a i moguće je da uprkos sličnosti jezika, Hrvati i Srbi jezičnu posebnost doživljavaju kao srž svog identiteta.
To što polovina srednjoškolaca srpske manjine obrazovnu budućnost vidi u Srbiji upućuje na problematične (dez)integracijske procese, kažu autori istraživanja.
- Budući da polovina dece u nastavi na srpskom jeziku planira da studira u zemlji porekla, postavlja se pitanje potisnog faktora u srpskoj zajednici koji utiče na ovakve izbore dece. Naši razgovori s učenicima upućuju na to da postoje potisni faktori, izraženiji kod srpske dece nego kod druge manjinske đece, i to doživljaj diskriminiranosti, nepripadanja, osim neposrednom zavičaju, i teskobe da jezik kojim govore neće biti prihvaćen u drugim hrvatskim gradovima u kojima bi mogli da studiraju - zaključuju autori istraživanja.
U istraživanju učestvovalo 1.568 učenika osnovnih i srednjih škola, pripadnika većine i srpske, češke, italijanske i mađarske manjine, kao i 2.000 njihovih roditelja iz Vukovara i okoline, Daruvara i okoline, Istre i Baranje.
Pravo školovanja na svom jeziku i pismu najviši je oblik zaštite manjinskog identiteta, deci omogućava usvajanje jezika podrekla i negovanje manjinske kulture, ističu autori istraživanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
maks
pre 5 godina
Slobodno ih sve primite i neka se više ne vračaju. Neka se odmah tamo i zaposle jer ovdje neče.Vaše diplome ionako u HR ne znače ništa i ne priznaju se.
Predsednik Zoran Milanović izjavio je danas da će za nekoliko dana iza Hrvatske, kako je rekao, svakako biti jedan od najneprimećenijih perioda predsedavanja jedne države Evropskom unijom
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Sezona prazničnog darivanja je počela, a roditelji, bake i deke tradicionalno pripremaju paketiće za svoje najmlađe. Informerova računica prikazuje raspon cena, kao i najpovoljniji način da mališane obradujete poklonima.
Premijer Đuro Macut danas je u Vladi Srbije razgovarao sa predstavnicima mlekara i trgovinskih lanaca o prevazilaženju eventualnih posledica krize proizvodnje mleka na evropskom tržištu po srpsko tržište.
Viši sud u Beogradu osudio je danas Nemanju Šućurovića (42) na 14 godina zatvora jer je kontinuirano zlostavljao 50-godišnju vanbračnu suprugu u njenom stanu, što je za posledicu imalo njenu smrt 21. juna 2024. godine.
Aleksandar P. (40) iz Beograda, koji je uhapšen u velikoj akciji policijskih službenika UKP-SBPOK u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu kao organizator kriminalne grupe koja je sumnjiči da je imala velike laboratorije za uzgoj marihuane ima krcat dosije a dobro je poznat i javnosti.
Policija Crne Gore objavila je fotografije muškarca za kog se sumnja da je mogući napadač na Podgoričanina Đ. V., koji je 11. decembra ranjen u blizini Stare Varoši.
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
Film bivšeg rijaliti učesnika Lazara Čolića Zole inspirisan porodicom Kulić ponovo je onlajn, a on poručije da neće odustati od prikazivanja uprkos pretnjama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar