TENZIJE RASTU, RIZICI POSTAJU REALNIJI... Putinov članak u nemačkom listu o PRELOMNIM DANIMA ZA CEO SVET!
Podeli vest
Predsednik Rusije Vladimir Putin je u autorskom članku objavljenom u nemačkom listu "Cajt“ izjavio da se Moskva nadala da je kraj Hladnog rata predstavljao pobedu cele Evrope, međutim, desilo se to da je pobedila želja za širenjem NATO-a
Kako je rekao, činilo se da bi ideja nekadašnjeg francuskog lidera Šarla de Gola o „zajedničkom kontinentu“ mogla da postane realnost, međutim to se nije dogodilo.
Značajno povećana preciznost, probojnost oklopne zaštite, kao i efektivni domet su tri glavne tačke na koje će se bazirati ruski inženjeri Konstruktorskog biroa „Bazalt“, kada je u pitanju razvoj nove generacije municije za RPG-7. Na ovaj način će se produžiti životni vek ovog legendarnog borbenog sredstva koje puni 60 godina i kojih u svetu u raznim modifikacijama ima preko 9 miliona jedinica
22.06.2021
12:00
Putin je u autorskom članku pod nazivom „Budimo otvoreni uprkos istoriji“, posvećenom 80. godišnjici napada nacista na SSSR, rekao i da je danas celokupan sistem evropske bezbednosti degradirao, tenzije su u porastu, postoji novi rizik od izbijanja trke u neoružanju.
- Gubimo velike mogućnosti od potencijalne saradnje koja je od preke važnosti za sve nas imajući u vidu aktuelne izazove sa kojima se susrećemo pre svega zbog pandemije - naglasio je on.
Putinov autorski članak prenosimo u celosti.
Budimo otvoreni uprkos istoriji
Za nas je sećanje na heroje koji su se borili protiv nacizma – svetinja. Sa velikom zahvalnošću se prisećamo saveznika iz antihitlerovske koalicije, učesnike otpora, nemačkih antifašista, koji su omogućili ovu pobedu.
Nakon što smo preživeli užase tog svetskog rata, narodi Evrope su uspeli da prebrode otuđenje i da uspostave međusobno poverenje i poštovanje, zauzeli su kurs na integraciju kako bi stavili tačku nad evropskom tragedijom iz prve polovine prošlog veka. Želeo bih da naglasim da je tome u prilog u ogromnoj meri uticalo istorijsko pomirenje ruskog i nemačkog naroda, koji su živeli i na istoku i na zapadu sada već ujedinjene Nemačke.
Podsetiću i na to da su upravo nemački preduzetnici u periodu nakon rata bili ti koji su postali pioniri saradnje sa Rusijom. Tokom 1970. godine između SSSR i Nemačke je napravljen „dogovor veka“ – o dugoročnim isporukama ruskog prirodnog gasa u Evropu, što je predstavljalo osnov konstruktivne međuzavisnosti, što je predstavljalo i okosnicu mnogih drugih grandioznih projekata, između ostalog i izgradnje „Severnog toka“.
Nadali smo se da će kraj Hladnog rata predstavljati zajedničku pobedu za celu Evropu. Činilo se da je ostalo još malo kako bi se realizovala ideja Šarla de Gola o zajedničkom kontinentu, čak ne samo o geografskom „Od Atlantika do Urala“, već i o kulturnom i civilizacijskom – „Od Lisabona do Vladivostoka“.
Upravo je na toj ideji – ideji izgradnje Velike Evrope, na zajedničkim vrednostima i interesima, Rusija i pokušavala da razvija svoje odnose sa Evropljanima. Mi, kao i Evropska unija, mnogo smo učinili da se to i realizuje.
Međutim, pobedio je drugačiji pristup u čijoj osnovi se nalazilo širenje Severnoatlantskog saveza koji je sam po sebi predstavljao relikviju Hladnog rata, jer je upravo za potrebe obuzdavanja u toj epohi taj savez i formiran.
Premeštanje bloka na Istok, koje je, uzgred budi rečeno, počelo nakon što su sovjetsko rukovodstvo nagovorili na članstvo ujedinjene Nemačke u Alijansu, postalo osnovni razlog porasta uzajamnog nepoverenja u Evropi. Požurili su da zaborave na sva tada data usmena obećanja da „to nije urađeno protiv vas“, da „granica bloka se neće približavati do vas“ i stvoren je presedan.
I od 1999. godine usledilo je još pet talasa širenja NATO-a. U organizaciju je ušlo 14 novih zemalja, uključujući republike bivšeg Sovjetskog Saveza, što je faktički ubilo nadu na kontinent bez podela, na šta je, uzgred budi rečeno, sredinom 80-ih godina upozoravao jedan od lidera Socijaldemokratske partije Nemačke (SDPG) Egon Bar. On je predlagao kardinalno preuređenje čitavog evropskog sistema bezbednosti nakon ujedinjenja Nemačke, kako uz učešće SSSR-a, tako i SAD.
Ali niko ni u Sovjetskom Savezu, ni u Sjedinjenim Američkim Državama, ni u Evropi tada nije želeo da ga sluša.
Štaviše, mnoge zemlje su bile stavljene pred veštački izbor – ili da budu sa kolektivnim Zapadom, ili sa Rusijom. To je faktički bio ultimatum. Na primeru ukrajinske tragedije 2014. godine vidimo do kakvih je posledica dovela tako agresivna politika. Evropa je aktivno podržavala neustavni oružani prevrat u Ukrajini. Od toga je sve i počelo. Zbog čega je bilo potrebno činiti to? Tada aktuelni predsednik Janukovič je već pristao na sve zahteve opozicije.
Zašto su Sjedinjene Američke Države organizovale prevrat, a evropske države ga nevoljno podržale, izazvavši raskol u samoj Ukrajini i povlačenje Krima iz njenog sastava?
Sada je čitav sistem evropske bezbednosti ozbiljno degradirao. Tenzije rastu, a rizici od nove trke u naoružanju postaju stvarni. Propuštamo ogromne mogućnosti koje nam saradnja pruža, tim pre što je ona toliko važno sada kada smo se svi suočili sa zajedničkim izazovima – pandemijom i njenim teškim socijalno-ekonomskim posledicama.
Zbog čega se to dešava? I što je najvažnije, kakve smo zaključke dužni da izvučemo zajedno? Koje lekcije iz istorije pamtiti? Mislim da, pre svega, treba pamtiti da celokupna posleratna istorija Velike Evrope potvrđuje da su prosperitet i bezbednost našeg zajedničkog kontinenta mogući samo uz zajedničke napore svih država, uključujući i Rusiju, zato što je ona jedna od najvećih evropskih država. I osećamo našu nerazdvojnu kulturnu i istorijsku povezanost sa Evropom.
Otvoreni smo za pravednu i konstruktivnu saradnju. To potvrđuje i naša ideja stvaranja zajedničkog prostora za saradnju i bezbednost od Atlantika do Pacifika koja bi uključila razne integracione formate, između ostalog i Evropsku uniju i Evroazijski ekonomski savez.
Ponavljam: Rusija se zalaže za obnavljanje sveobuhvatnog partnerstva sa Evropom. Imamo mnogo toga što predstavlja zajednički interes. To je bezbednost i strateška stabilnost , zdravstvo i obrazovanje, digitalizacija, energetika, kultura, nauka i tehnologija, klimatski i ekonomski problemi.
Svet se dinamično razvija, susrećemo se sa novim izazovima i pretnjama. Mi ne možemo sebi da dozvolimo da sa sobom vučemo teret ranijih nerazumevanja, ljutnje, konflikta i grešaka, teret koji će nam smetati da se fokusiramo na rešavanju aktuelnih problema. Sigurni smo u to da svi mi moramo da priznamo te greške i da ih ispravimo.
Naš zajednički i neosporan cilj je da osiguramo kontinentalnu bezbednost bez podela, zajednički prostor zasnovan na ravnopravnoj saradnji sa ciljem razvoja Evrope i celog sveta.
Ruska vojska uništila je ogromnu količinu zapadne opreme prebačene u Ukrajinu, piše nemački list "Frankfurter rundšau", a broj izgubljenih tenkova ukrajinske vojske je u porastu.
Ako Kijev dobije oružje dugog dometa i dozvolu da ga koristi za napade na ruske teritorije, sukob će se proširiti i druge države, rekao je nemački general u penziji Harald Kujat u intervjuu za Noen Oznabriker cajtung
16.09.2024
13:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Značajno povećana preciznost, probojnost oklopne zaštite, kao i efektivni domet su tri glavne tačke na koje će se bazirati ruski inženjeri Konstruktorskog biroa „Bazalt“, kada je u pitanju razvoj nove generacije municije za RPG-7. Na ovaj način će se produžiti životni vek ovog legendarnog borbenog sredstva koje puni 60 godina i kojih u svetu u raznim modifikacijama ima preko 9 miliona jedinica
Portugalski vozači izgubili su strpljenje sa klimatskim aktivistima koji su blokirali prometni autoput u utorak ujutru tokom špica i preuzeli su situaciju u svoje ruke.
Norveška je objavila da Ukrajincima koji dolaze iz šest regiona koje je klasifikovala kao „bezbedne“, uglavnom na zapadu zemlje, više neće biti odobren automatski azil. Članica NATO-a primila je 85.000 Ukrajinaca u protekle dve i po godine, saopštila je vlada u Oslu.
Reka Dunav se danas izlila u Bačkoj Palanci, u parku prirode "Tikvara", dok sever zemlje beleži značajan pad temperature i najavljeno nevreme praćeno pljuskovima i grmljavinom.
Snežana Repac psiholog, Vladimir Marković trener FK Bežanija i fudbaler Nemanja Marković, govorili su o tome da li deca imaju puno obaveza i da li roditelji sve više vide profit u svojoj deci.
Ekipa Informera nalazi se na Zejtinliku gde je otkrivena bista deda Đorđu, čuvaru srpskog groblja. Inicijativu je pokrenuo Informer i livnica "Jeremic".Otkrivanje biste je izazvalo veliko interesovanje u Solunu, gradski predstavnici tog grada su položili vence na njegov grob, a spomenik su svečano otkrili ministar odbrane Bratislav Gašić i ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović.
Tokom sednice Skupštine Srbije NATO general Zdravko Ponoš vređao je žene, pa se nakon ministarke Milice Đurđević-Stamenkovski na njegovom tapetu našla predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić. O tome su u Info jutru govorili Dejan Miletić iz Centra za izučavanje globalizacije i Veljko Jovanović, analitičar.
U novom Info jutru o uspešnoj politici koju vodi predsednik Vučić, ali i njegovoj poseti Njujorku i govoru u UN, govorio je gost Zoran Milivojević, karijerni diplomata.
U novom izdanju emisije Rat uživo, gosti Ljuan Koko, politikolog i pisac i režiser Dragoslav Bokan su komentarisali sva najaktuelnija ratna žarišta u svetu, sa akcentom na rusku specijalnu operaciju u Ukrajini, ali i mogućoj upotrebi nuklearnog oružja.
Suđenje za masakr u OŠ "Vladislav Ribnikar" mučno je za roditelje žrtava Koste K. Anđelko Aćimović, otac ubijene Angeline Aćimović, oštro je kritikovao taktiku porodice Kecmanović, optužujući ih da pokušavaju da izazovu sažaljenje javnosti kako bi uticali na sudije.
Juče je u Specijalnom sudu održano suđenje Urošu Blažiću koji je 4. maja prošle godine u selima Malo Orašje i Dubona izvršio masakr kada je ubio devet i ranio 12 osoba.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policija uhapsila dve osobe, od kojih je jedna iznajmila garažu u kojoj je pronađena velika količina oružja.
Očekuje nas jako teško gostovanje u Subotici, Spartak je ozbiljna ekipa, poručuju uglas Vanja Marinković i Željko Obradović pred večerašnji meč (Arena 1 premijum 19.00) u 2. kolu ABA lige.
Srpski fudbaler Lazar Samardžić (22) spasao je Atalantu poraza na gostovanju kod Bolonje (1:1), u okviru šestog kola italijanske Serije A. Naš reprezentativac je u 90. minutu postigao fantastičan gol i tako obezbedio bod ekipi iz Bergama, u derbiju timova koji Italiju predstavljaju u Ligi šampiona.
Fudbaleri Vojvodine i Radničkog iz Niša sinoć su remizirali u utakmici desetog kola Superlige Srbije, pošto su na "Karađorđu" odigrali spektakularan meč koji je završen rezultatom 3:3 (0:0). Ipak, krajnji ishod ostaje u senci bizarnog penala koji je arbitar Veljko Ilić dosudio Nišlijama, nakon neobičnog poteza štopera "lala".
Američki košarkaš Majk Daum (28) debitovao je pred domaćom publikom u pobedi Crvene zvezde nad Mornarom 91:75 i nije krio oduševljenje atmosferom u Beogradskoj areni.
Za potrebe filma "Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT" reditelja Dušana Makavejeva iz 1967. godine, Eva Ras skinula se potpuno gola, i postala prva glumica koja se slikala naga na domaćem filmu.
Već na samom početku meseca očekuje nas prstenasto pomračenje Sunca u Vagi (2. oktobar), koje će doneti tektonske promene u narednih nekoliko meseci. Ovaj astrološki događaj će imati uticaj na sve znakove, a ponajviše na Vage, Rakove, Ovnove i Jarčeve. Takođe, osobe koje imaju podznak ili Mesec u blizini pomračenja mogu da osete ovaj događaj. Na nebu su retrogradni Saturn, Neptun, Pluton i Uran, tako da je ovo vreme suočavanja sa starim problemima.
Istraživači Švajcarskog federalnog tehnološkog instituta (ETH) iz Ciriha su uz pomoć veštačke inteligencije bez greške rešili Guglov test reCAPTCHAv2 koji se koristi na veb stranicama da bi se procenilo da li je korisnik čovek ili robot.
Kad čovek zaokruži jednu životnu priču, kao što je "radni vek", onda mu prijatelji i rodbina obavezno požele da bude zdrav i da što duže uživa u penziji!
Istrošeni šrafovi i burgije, pregorele sijalice i parčići lima za Dušana Borkovca iz Beograda nisu otpad već materijal od koga pravi zanimljive skulpture životinja, ptica i insekata.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.