Tokom kriznih razgovora između ruskih diplomata i predstavnika NATO-a još nije postignut dogovor o ključnim zahtevima Moskve, otkrio je generalni sekretar vojnog bloka, dodajući da su i druge oblasti otvorene za kompromis
Govoreći nakon samita u Briselu, Jens Stoltenberg je rekao novinarima da su dve strane imale „iskrenu i otvorenu diskusiju o širokom spektru pitanja, naravno sa fokusom na tenzije u, i oko Ukrajine".
On je rekao da je još važnije kada su tenzije velike, da se predstavnici sretnu. Prema njegovim rečima, blok je spreman da sa Moskvom razgovara o nizu pitanja kontrole naoružanja i zakaže „seriju sastanaka o različitim temama, uključujući ograničenja na raketno oružje u Evropi. Ruska strana je jasno stavila do znanja da nije spremna da zakaže sastanak danas, ali pozdravljam da postoji spremnost za dijalog", rekao je on.
On je takođe rekao da je NATO zainteresovan da obnovi svoju misiju u Moskvi, kao i da radi na ponovnom otvaranju ruskog diplomatskog prisustva u svom sedištu u belgijskoj prestonici.
- Što se tiče interakcije, saveznici su zainteresovani za pronalaženje mogućnosti za razvoj civilnih i vojnih kanala komunikacije, kao i za mogućnost ponovnog uspostavljanja rada naših misija u Moskvi i Briselu - rekao je Stoltenberg.
Međutim, u isto vreme, Stoltenberg je jasno stavio do znanja da vojna organizacija nije spremna da napravi kompromis u pogledu onoga što smatra njenim osnovnim principima kako bi ispunila zahteve Rusije.
Moskva je zatražila pismena uveravanja da Ukrajina neće biti primljena u članstvo vojnog bloka. Prema rečima šefa NATO-a, „samo Ukrajina i 30 saveznika mogu da odluče kada će Ukrajina postati članica. Rusija nema pravo veta".
U okviru serije pitanja i odgovora novinarima, Stoltenberg je upitan da li veruje da će slanje oružja i vatrene moći u Kijev pomoći u deeskalaciji tenzija u regionu.
- Ukrajina ima pravo na samoodbranu - rekao je bivši norveški premijer.
- Rusija ima najveću kopnenu moć u Evropi, ona je jedna od dve velike nuklearne sile, mnogo je investirala u nove moderne kapacitete tokom godina. I ne samo to, Rusija je i ranije koristila vojnu silu protiv Ukrajine. Dakle, cela ideja da Ukrajina preti Rusiji je apsolutno stavljena naopačke.
Saopštenje Stoltenberga dolazi nakon razgovora ruskih i američkih zvaničnika o evropskim bezbednosnim predlozima Moskve.
Prošlog meseca Moskva je poslala dva nacrta sporazuma, jedan upućen Vašingtonu, a drugi NATO-u, tražeći da se prekine dalje širenje bloka na istočnu Evropu.
U jednoj klauzuli se zahteva da se odbace dugoročni napori Kijeva da se pridruži vojnom bloku, kao i da se trupama NATO-a zabrani bilo kakva zajednička vojna aktivnost na teritoriji Ukrajine i u drugim istočnoevropskim, transkavkaskim i centralnoazijskim državama.
Odnosi između NATO-a i Rusije poslednjih meseci su sve zategnutiji. U novembru je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da se dosadašnji dijalog između dve strane pokazao kao uzaludan i da je vojni blok više zainteresovan za „razvijanje propagande i pritiska na Rusiju" kada su u pitanju odnosi sa susednom Ukrajinom.
Mesec dana ranije, Moskva je objavila da obustavlja sve direktne bilateralne veze sa vojnim blokom i da zatvora njegove kancelarije u ruskoj prestonici. Taj potez je usledio kao odgovor na proterivanje osam ruskih diplomata iz sedišta u Briselu od strane NATO-a, za koje navodi da učestvovali u navodnoj neotkrivenoj „špijunaži". Rusija je odbacuia sve optužbe.
Pre će NATO prestati da postoji nego što će Ukrajina pristupiti alijansi, izjavio je bivši savetnik predsednika Ukrajine Valerij Ivasjuk za televiziju "Naš"
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Zemlje NATO-a razmatraju novu vojno-finansijsku pomoć od 70 milijardi evra za Ukrajinu, rekla su za Politiko četiri neimenovana diplomatska izvora, navodeći da bi ta odluka trebalo da bude saopštena sledećeg meseca tokom NATO samita u Ankari.
Sve češće ruske provokacije prema Poljskoj, baltičkim državama i Rumuniji moraju konačno da budu ozbiljno shvaćene u NATO-u, poručio je poljski premijer Donald Tusk, reagujući na novu preteću objavu Dmitrija Medvedeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre će NATO prestati da postoji nego što će Ukrajina pristupiti alijansi, izjavio je bivši savetnik predsednika Ukrajine Valerij Ivasjuk za televiziju "Naš"
Društvene mreže gore nakon što je Informer juče ujutru prvi objavio informaciju da je blokaderka iz Novog Pazara Nadžija Mavrić pokušala da izvrši samoubistvo, a ljudi ne prestaju da komentarišu kako je ona "direktna žrtva blokaderskog ludila i ideologije "pumpanja", koju šire tajkunski hejterski mediji".
Nakon što je potpredsednik socijalista Branko Ružić javno saopštio da neće prisustvovati skupu, usledio je žestok odgovor predsednika ministra za javna ulaganja, Darka Glišića.
Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja oglasila se povodom skupa koji je SNS najavio za 27. jun u Beogradu.
Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević izjavio je da je tzv. kosovska policija sprečila da danas bude obnovljen mural posvećen patrijarhu Pavlu i pored uredne i zakonite dozvole opštine Severna Mitrovica.
Kompaktni SUV segment već godinama predstavlja jedno od najvažnijih tržišta za premium proizvođače, a "audi q3" jedan je od najprodavanijih modela nemačkog brenda čija je početna cena već od 44.000 evra.
Srbija testira novi digitalni sistem tehničkih pregleda koji će od 2027. godine automatski prikupljati podatke, donoseći veću kontrolu i transparentnost.
U petak, 26. jula otvara se deonica najmodernijeg auto-puta u Srbiji, Moravskog koridora, koji će povezati više od pola miliona ljudi iz Centralne Srbije.
Darko Vesković Prika je ubijen, dok je njegov prijatelj Vuk M. teško ranjen u pucnjavi koja se dogodila u ponedeljak u 15.40 časova u kafiću u Kumodražu.
Požar i poplava koji su 15. juna pogodili deo TC „Enjub 227“ na Novom Beogradu oštetili su oko 30 lokala i deo krovne konstrukcije. Tužilaštvo je naložilo veštačenje radi utvrđivanja uzroka požara, dok je oštećeni deo objekta privremeno zatvoren iz bezbednosnih razloga.
Službenici Regionalnog centra bezbednosti Sever izveli su akciju na teritoriji nekoliko opština u Crnoj Gori u potrazi za Vukom Vulevićem iz Berana, vođom organizovane kriminalne grupe.
Ministar kulture Nikola Selaković potpisao je danas sa zamenikom igumana manastira Studenica tri ugovora vrednosti 11.700.000 dinara, koliko je ove godine kroz Sektor za zaštitu kulturnog nasleđa i digitalizaciju obezbeđeno za ovaj spomenik kulture.
Tokom obnove crkve stare više od 150 godina, jedan par primetio je neobičan detalj koji je pokrenuo pravu internet istragu, prozore iza kojih, prema rasporedu prostorija, ne bi smelo da postoji ništa.
Osim što osvežava tokom vrelih dana, krastavac može pomoći organizmu da izbaci višak tečnosti, sačuva zdravlje bubrega i doprinese negovanom izgledu kože.
Aktuelna rijaliti učesnica Maja Marinković je bila sledeća gošća u "Radio Amneziji" gde je govorila o svom dečku Asminu i osula paljbu po Stanji Dobrojević.
Andrea, starija ćerka bivšeg vaterpoliste Danila Ikodinovića, privukla je pažnju javnosti nakon što su se na društvenim mrežama pojavili njeni vrući kadrovi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.