Tokom kriznih razgovora između ruskih diplomata i predstavnika NATO-a još nije postignut dogovor o ključnim zahtevima Moskve, otkrio je generalni sekretar vojnog bloka, dodajući da su i druge oblasti otvorene za kompromis
Govoreći nakon samita u Briselu, Jens Stoltenberg je rekao novinarima da su dve strane imale „iskrenu i otvorenu diskusiju o širokom spektru pitanja, naravno sa fokusom na tenzije u, i oko Ukrajine".
On je rekao da je još važnije kada su tenzije velike, da se predstavnici sretnu. Prema njegovim rečima, blok je spreman da sa Moskvom razgovara o nizu pitanja kontrole naoružanja i zakaže „seriju sastanaka o različitim temama, uključujući ograničenja na raketno oružje u Evropi. Ruska strana je jasno stavila do znanja da nije spremna da zakaže sastanak danas, ali pozdravljam da postoji spremnost za dijalog", rekao je on.
On je takođe rekao da je NATO zainteresovan da obnovi svoju misiju u Moskvi, kao i da radi na ponovnom otvaranju ruskog diplomatskog prisustva u svom sedištu u belgijskoj prestonici.
- Što se tiče interakcije, saveznici su zainteresovani za pronalaženje mogućnosti za razvoj civilnih i vojnih kanala komunikacije, kao i za mogućnost ponovnog uspostavljanja rada naših misija u Moskvi i Briselu - rekao je Stoltenberg.
Međutim, u isto vreme, Stoltenberg je jasno stavio do znanja da vojna organizacija nije spremna da napravi kompromis u pogledu onoga što smatra njenim osnovnim principima kako bi ispunila zahteve Rusije.
Moskva je zatražila pismena uveravanja da Ukrajina neće biti primljena u članstvo vojnog bloka. Prema rečima šefa NATO-a, „samo Ukrajina i 30 saveznika mogu da odluče kada će Ukrajina postati članica. Rusija nema pravo veta".
U okviru serije pitanja i odgovora novinarima, Stoltenberg je upitan da li veruje da će slanje oružja i vatrene moći u Kijev pomoći u deeskalaciji tenzija u regionu.
- Ukrajina ima pravo na samoodbranu - rekao je bivši norveški premijer.
- Rusija ima najveću kopnenu moć u Evropi, ona je jedna od dve velike nuklearne sile, mnogo je investirala u nove moderne kapacitete tokom godina. I ne samo to, Rusija je i ranije koristila vojnu silu protiv Ukrajine. Dakle, cela ideja da Ukrajina preti Rusiji je apsolutno stavljena naopačke.
Saopštenje Stoltenberga dolazi nakon razgovora ruskih i američkih zvaničnika o evropskim bezbednosnim predlozima Moskve.
Prošlog meseca Moskva je poslala dva nacrta sporazuma, jedan upućen Vašingtonu, a drugi NATO-u, tražeći da se prekine dalje širenje bloka na istočnu Evropu.
U jednoj klauzuli se zahteva da se odbace dugoročni napori Kijeva da se pridruži vojnom bloku, kao i da se trupama NATO-a zabrani bilo kakva zajednička vojna aktivnost na teritoriji Ukrajine i u drugim istočnoevropskim, transkavkaskim i centralnoazijskim državama.
Odnosi između NATO-a i Rusije poslednjih meseci su sve zategnutiji. U novembru je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da se dosadašnji dijalog između dve strane pokazao kao uzaludan i da je vojni blok više zainteresovan za „razvijanje propagande i pritiska na Rusiju" kada su u pitanju odnosi sa susednom Ukrajinom.
Mesec dana ranije, Moskva je objavila da obustavlja sve direktne bilateralne veze sa vojnim blokom i da zatvora njegove kancelarije u ruskoj prestonici. Taj potez je usledio kao odgovor na proterivanje osam ruskih diplomata iz sedišta u Briselu od strane NATO-a, za koje navodi da učestvovali u navodnoj neotkrivenoj „špijunaži". Rusija je odbacuia sve optužbe.
Pre će NATO prestati da postoji nego što će Ukrajina pristupiti alijansi, izjavio je bivši savetnik predsednika Ukrajine Valerij Ivasjuk za televiziju "Naš"
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Predsednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da nastavak rata u Ukrajini vodi ka dva krajnje opasna scenarija – direktnom ulasku NATO-a u sukob i Trećem svetskom ratu ili višedecenijskom iscrpljivanju koje je nazvala „novim Stogodišnjim ratom“.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Ako se sukob završi tako što će ruske snage stići do Dnjepra, a zapadni deo Ukrajine ostane pod snažnim uticajem NATO, Moskva bi mogla da dobije teritoriju, ali ne i da reši bezbednosni problem zbog kojeg je rat počeo, ocenjuje ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre će NATO prestati da postoji nego što će Ukrajina pristupiti alijansi, izjavio je bivši savetnik predsednika Ukrajine Valerij Ivasjuk za televiziju "Naš"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je poziv na TV duel nosiocu blokaderske liste na predstojećim izborima, Iliji Srdanoviću, na šta je on reagovao na, najblaženo rečeno, skandalozan način.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Osvedočeni vojvođanski autošovinista i antisrbin sa dna kace Goran Ješić izazvao je šok u emisiji Utisak nedelje Olje Bećković na tajkunskoj televiziji N1.
Gubitak podrške i opšta panika pred izbore doveli su tajkuna Dragana Đilasa do potpunog nervnog sloma, što se moglo videti na medijskoj trovačnici Nove S, uživo u programu.
Kada nemaš ni politiku, ni ideju, ni plan, a još manje trunku poštenja, onda ti jedino preostaje da kompletnu kampanju gradiš na najjeftinijim lažima, podvalama i jadnim AI fotomontažama!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na svom Instagram profilu isečak iz gostovanja u Radio Beogradu, a gde je odgovorio na pitanje šta bi pitao samog sebe.
Kurti i njegova lažna policija ponovo su demonstrirali slepu mržnju prema svemu što nosi srpski potpis i srpsku tradiciju, pretvorivši obično učešće na kulturno-istorijskom festivalu u pravu policijsku ujdurmu!
Učesnik Exatlona 2 Nikola Lakić burno je reagovao kada su Crveni odbili njegov predlog, a gošće emisije "Exatlon Specijal" prokomentarisale su kapitenove suze.
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Neki zločinci pokušavaju da sakriju tragove, drugi negiraju sve do kraja, a ima i onih koji pred policijom ili sudom izgovore rečenice koje ostanu zapamćene gotovo koliko i sam zločin.
Saobraćajna policija u Podgorici kontrolisala je danas oko 14 sati motociklistu D.B. (58) iz Srbije, kod kojeg je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 2,15 g/kg.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Aplikacije za navigaciju poput Gugl mapsa i Waze-a ne koriste satelitske snimke niti veštačku inteligenciju kako bi same "otkrile" policijske patrole i radare. Informacije uglavnom prikupljaju od svojih korisnika, koji ih u realnom vremenu prijavljuju dok se kreću određenom deonicom.
Jedan od najpoznatijih prirodnih saveznika u borbi protiv kašlja i iritiranog grla krije se gotovo u svakoj kuhinji. Reč je o napitku od meda i limuna.
Ako ste ljubitelj sočnih čokoladnih torti, ali ne želite da sate provodite u kuhinji, ovaj recept vredi sačuvati. Čokoladna torta iz šerpe jednostavna je za pripremu i ne zahteva komplikovano filovanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.