RUSKI AVIO-SAOBRAĆAJ NIJE PROPAO! BRISEL I VAŠINGTON SU OČEKIVALI KRAH ZA 15 DANA, A ONO... Moskva se snašla i za rezervne delove!
Podeli vest
Mnogi su bili sigurni da ruske civilna avio-kompanije neće preživeti ni dve sedmice. No, više od pola godine kasnije u Rusiji se gotovo ništa nije promenilo za većinu putnika
Suprotno očekivanjima mnogih stručnjaka, ruski avio-saobraćaj nije propao odmah nakon stupanja na snagu zapadnih sankcija.
Zvaničnici EU napadaju Džoa Bajdena zbog visokih cena gasa, prodaje oružja i trgovine dok rat Vladimira Putina preti da uništi jedinstvo Zapada, piše Politiko
25.11.2022
09:56
S početkom ruske agresije na Ukrajinu, Zapad je zatvorio vazdušni prostor za ruske avione. Brojne kompanije prekinule su saradnju s ruskim partnerima, a vazduhoplovni divovi Erbas i Boing prestali su da isporučuju rezervne delove Rusiji.
Mnogi su tada bili sigurni da ruske civilna avio-kompanije neće preživeti ni dve sedmice. No, više od pola godine kasnije u Rusiji se gotovo ništa nije promenilo za većinu putnika, barem na domaćim letovima. Kako je to moguće?
- Radi se o kombinaciji različitih aspekata - kaže američki stručnjak za vazduhoplovstvo Ričard Abulafija iz kompanije AeorDynamic Advisory.
- Sankcije se ne sprovode u potpunosti, skladišta su bila puna rezervnih delova, nalaze se kreativna rešenja za hitne slučajeve i plansko smanjenje flote.
„Kanibalizam" avio-industrije
Pre početka rata u Ukrajini, ruski avio-prevoznici imali su više od 800 aviona, gotovo svi zapadnih proizvođača. Ukupno su, prema podacima koje je objavio ruski državni prevoznik Aeroflot, ruske kompanije 2019, pre pandemije, prevezle više od 120 miliona putnika. Više od polovine njih letelo je na međunarodnim linijama. Međutim, od izbijanja rata te su međunarodne linije gotovo u potpunosti obustavljene zbog sankcija.
Prema rečima Abulafija, prekid gotovo 50 odsto ruta je na neki način pogodovao ruskim prevoznicima, jer smanjena potražnja za letovima omogućava da mnogi avioni ostanu na zemlji.
- Ako ne opslužujete međunarodne rute, možete uštedeti mnogo milja svojoj floti, tako da oslobođene resurse i rezervne delove možete upotrebiti za opsluživanje domaćeg saobraćaja - kaže taj stručnjak.
Slično na to gleda i ruska analitičarka vazduhoplovnog sektora Anastazija Dagajeva.
- S obzirom na činjenicu da ima manje letova i više aviona na zemlji, a u isto vreme nema mogućnosti da se dobave neophodni novi delovi, onda je naravno izlaz rastavljanje aviona zbog rezervnih delova.
Kolika je zavisnost od stranih delova?
Ruske avio-kompanije danas gotovo isključivo koriste moderne putničke avione Boinga i Erbasa. Većina njih je u najmu i u vlasništvu stranih investitora.
Kad je počeo rat u Ukrajini, mnogi strani ulagači zatražili su natrag svoje iznajmljene avione. Radi se inače o više od 500 letelica čija je ukupna vrednost veća od deset milijardi dolara.
Ali u martu je predsednik Vladimir Putin potpisao novi zakon koji dopušta preregistraciju i tih letelica u Rusiji.
- Na kraju smo ukrali te avione - kaže ruski stručnjak za avijaciju Vadim Lukaševič.
- Sada je naš posao da ukrademo rezervne delove. To je sada pitanje života i smrti za civilno vazduhoplovstvo u Rusiji.
Umiranje na rate
Za razliku od Irana koji je decenijama pod sankcija, ali se snalazi sa avionima iz sedamdesetih i osamdesetih godina, Rusija sa modernom flotom zavisi od modernih rezervnih delova koji se prave na Zapadu.
Zapadni proizvođači veoma vode računa gde završavaju delovi koje prodaju, pa je Rusiji teško da ih kupi iz drugih zemalja, kaže Abulafija. „Pretpostavljam da ćemo u jednom trenutku ipak videti nagli pad ruske avio-industrije, jer nabavka delove tu i tamo funkcioniše šest do dvanaest meseci. No nakon toga je pitanje kako dalje."
Američki stručnjak vidi još veći problem za Rusiju ubuduće - s obzirom na to da je otuđila avione stranih investitora, pitanje je ko će biti spreman da tamo uopšte ikad pošalje nove letelice.
Evropski zvaničnici, uprkos pritiscima Vašingtona, odbijaju da konfiskuju rusku imovinu, smatrajući takvu odluku potencijalnim kršenjem međunarodnog prava, ali i zbog činjenice da bi uzvratne mere Moskve prvenstveno mogle da utiču na članice Evropske unije, piše "Vašington post".
Evropsko rukovodstvo želi da ukrajinski sukob traje, a slanje NATO vojnika u zonu sukoba označilo bi početak trećeg svetskog rata, izjavio je bugarski radio voditelj Petr Volgin.
Zapadni milijarderi bi mogli finansijski da podrže Ukrajinu, ali ne žure da to učine, iako bi na taj način mogli da "uplaše" Rusiju, piše u svom članku viši dopisnik izdanja Lidovki Ištvan Leko.
19.03.2024
19:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zvaničnici EU napadaju Džoa Bajdena zbog visokih cena gasa, prodaje oružja i trgovine dok rat Vladimira Putina preti da uništi jedinstvo Zapada, piše Politiko
Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji je u radnoj poseti Kini, prokomentarisao je podršku koju Peking pruža Moskvi, rekavši da ukoliko Kina ne preduzme mere za „rešavanje tog problema“ - to će učiniti Vašington.
SAD šalju milijarde dolara Ukrajini ne zato što slede neke humanističke ideale, nego iz mržnje prema Rusima, izjavio je potpredsednik parlamenta Slovačke Ljuboš Blaga.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Kurtijev zamenik ministra za zajednice i povratak, takozvanog Kosova, Radoica Radomirović ponovo je snimljen prilikom izvršenja krivičnog dela. I ovog puta, baš kao i prošlog, kada je goreo jedan automobil u Leposaviću, žrtva Radomirovića su Srbi.
Prvi slučaj morbila u Novom Pazaru registrovan je kod četvorogodišnjeg deteta iz ovog grada, koje nije bilo vakcinisano. Dete je prvo bilo hospitalizovano u novopazarskoj bolnici, da bi potom bilo prebačeno u Beograd.
U poslednjih nekoliko godina raste broj dece koja ne budu upisana u prvi razred osnovne škole. Neko bi pomislio da je to možda zbog nedostatka mesta u školama, ali ne, razlog odlaganja upisa u školu je psihofizička nezrelost budućih prvačića, napominju stručnjaci za Kurir!
Srpska lista saopštila je danas da je postavljanje kamera i snimanje građana širom opštine Severna Mitrovica najstrašnije kršenje prava na privatnost pred očima čitave međunarodne zajednice.
Bivši šef bezbednosti SZS Vladimir Savić razotkrio je u Info danu na Informer TV sve dugo skrivane tajne prozapadne opozicije na čijem je čelu Dragan Đilas.
U novom Info danu o sramoj rezoluciji o Srebrenici, ali i o lažima i podmetnutom genocidu, govorili su gosti dr Uroš Šuvaković profesor univerziteta i Ljubiša Ristić, reditelj.
Predsednik pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" bio je gost "Info jutra" Informer televizije i tom prilikom komentarisao predstojeće izbore u našoj državi, kao i opoziciju okupljenu oko Dragana Đilasa.
Ugledni čačanski advokat otkrio je za Informer da ga je prošle noći pozvao Dejan Popović, osumnjičeni za ubistvo Maria Simovića, i da je od njega navodno tražio informacije o načinu i uslovima predaje policiji!
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za godinu dana kaznu zatvora bivšem predsedniku opštine Grocka Dragoljubu Simonoviću i pravosnažno ga osudio na četiri godine, jer je podstrekivao druge okrivljene da zapale imovinu novinara portala "Žig info" Milana Jovanovića.
Policija je iz kuće Dejana Dragijevića, osumnjičenog za ubistvo Danke Ilić (2) u selu Zlot kod Bora, zaplenila više desetina predmeta koji bi mogli biti ključni dokazi u istrazi jezivog zločina.
Nekadašnji reprezentativac Srbije, Miralem Sulejmani (35) imao je fenomenalnu inostranu karijeru, a sada igra u Železničaru iz Inđije i bori se sa tim klubom za ulaz u Prvu ligu Srbije.
Na teritoriji opštine Budva u Crnoj Gori nalazi se selo Čelobrdo, koje broji svega 5 stanovnika prema poslednjem popisu, koji su odlučili da odaju počast najboljem teniseru sveta Novaku Đokoviću onako kako su najbolje znali i umeli.
Fudbaler Crvene zvezde Osman Bukari (25) istakao je da su dva trijumfa nad "večitim" rivalom Partizanom u svega četiri dana pokazatelj zašto je njegova ekipa najbolja u okviru Superlige Srbije.
Holivudski glumac irskog porekla Pirs Brosnan (70) ostao je upamćen po ulozi Džejmsa Bonda u franšizi o čuvenom tajnom agentu 007. Ipak, nove fotografije pokazuju da je slavni glumac daleko od izgleda zgodnog agenta, kada se u utorak pojavio na setu novog filma "Giant".
Svi danas imamo po nekoliko kartica, a na neke potpuno i zaboravimo pa nas dočeka neprijatno iznenađenje u vidu neke neplaćene kamate ili neplaćenog održavanja računa.
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.