"RUSIJA UNIŠTAVA AMERIČKI SATELIT NA NISKOJ ZEMLJINOJ ORBITI I POČINJE..." Rand korporacija objavila 4 scenarija napada Rusije na NATO bez nuklearnog rata, jedna stvar je upadljiva, ima li logike?!
Rand korporacija, jedan od najvećih tink-tenkova u Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je studiju povodom moguće eskalacije sukoba u Ukrajini
Ovaj trust mozgova je poznat širom sveta po tome što deluje u zoni interesa Pentagona i CIA, po čijoj narudžbini izrađuje desetine studija. Mnoge od njih nisu za objavljivanje.
Godišnji budžet Rand korporacije je 357 miliona dolara, a izveštaj o Ukrajini barata sa četiri scenarija. Svaki od njih počinje hipotetičkim napadom ruskih oružanih snaga na snage Severnoatlantske alijanse.
Prvi scenario
Po prvom, Ruska Federacija izvodi demonstrativni raketni napad na skladište ili prazan aerodrom neke zemlje NATO, bez žrtava među vojnim i civilnim stanovništvom. U ovom slučaju korporacija preporučuje čisto diplomatski i ekonomski odgovor, jer simetričan napad na infrastrukturne objekte ili agresivne akcije u sajber prostoru mogu izazvati eskalaciju sa Rusijom.
U suštini: generalna linija izveštaja je – izbegavati svako fatalno zaoštravanje sa Rusijom.
Drugi scenario
Drugi scenario se bavi reakcijom Sjedinjenih Država i njenih saveznika na uništenje njihovog satelita na niskoj Zemljinoj orbiti. U toj situaciji bi Vašington i Brisel trebalo da odgovore „širokim spektrom nevojnih napada“.
Treći scenario
Treći scenario: Rusija ciljano gađa raketama vazdušne baze NATO u Poljskoj i Rumuniji. Ti napadi rezultiraju žrtvama. U toj situaciji analitičari preporučuju reagovanje, ali „napadom manjeg intenziteta”, sa uvođenjem sankcija i međunarodnom osudom. Međutim, i to treba učiniti na način da ne izazove neprijatelja da započne punopravni rat.
Četvrti scenario
I konačno, četvrti scenario: Rusija pokreće sveobuhvatni raketni napad na objekte alijanse u Evropi, uključujući vazdušnu bazu Ramštajn u Nemačkoj i luku u Roterdamu. Pravno gledano, to bi bio očigledan čin agresije. Međutim, Rand korporacija i pri ovakvom razvoju događaja sugeriše uzdržanu, ako ne i polovičnu reakciju. Sa demonstracijom saveznicima nepokolebljive odlučnosti SAD, ali bez uvlačenja Kremlja u rat.
Kao što se vidi, u sve četiri simulirane situacije – Rusija prva izvodi napade. Bez objašnjenja: zašto bi Moskva, koja za to nema nikakav krupan razlog za slične akte agresije, uopšte kretala tim rizičnim putem.
Foto: printscreen
Rand korporacija navela 4 scenarija za "ruski napad"
Zašto bi Rusija prva napala?
SAD imaju bogato istorijsko iskustvo u izvođenju provokacija, ili, kako ih nazivaju, „operacija pod lažnom zastavom“. Na njihovom spisku su i eksplozija krstarice „Maine” u luci Havane (1898), incident u Tonkinu koji je omogućio početak rata u Vijetnamu (1964), „svedočenje Naire” pre invazije na Irak (1991) i „hemijski napadi „u Siriji. Sve su to „ručni radovi“ američkih obaveštajnih agencija (uz asistenciju medija).
Rand korporacija u sva četiri scenarija naglašeno poziva da se izbegne sukob velikih razmera:
„Cilj dosadašnje ratne politike SAD bio je da se izbegne rat između NATO-a i Rusije. Ni ograničeni ruski napad na NATO ne negira ovaj cilj“.
Sve ovo navodi na zaključak da su u izveštaju navedeni algoritmi koji će pomoći da se temperatura krize na evropskom kontinentu drži na kontrolisanom nivou. Sasvim je moguće da je sve u funkciji pripreme za predstojeće pogoršanje situacije u Ukrajini.
Vladimir Vasiljev, glavni istraživač Instituta Ruske akademije nauka za SAD i Kanadu, naglašava:
– Rusija će polako, ali sigurno steći prednost na frontovima. Zato za SAD može postati aktuelno pitanje „zamene“ Oružanih snaga Ukrajine jedinicama NATO, predstavljenim u ovom ili onom obliku. Glavno je što ni u jednom scenariju nema diplomatskog rešenja. Pretpostavlja se da eskalacija treba da se intenzivira, ali da istovremeno ne dovede do ozbiljnih posledica po Zapad, koje bi podrazumevale upotrebu nuklearnog naoružanja.
Rusija je obezbeđena zalihama i resursima nafte u narednih 150 godina, ako se ima u vidu trenutna količina eksploatacije, rekao je za Sputnjik šef odeljenja u Centru za strateške razvoje Rusije Aleksandar Amiragjan
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Profesor Pol Krejg Roberts, bivši pomoćnik američkog ministra finansija za ekonomsku politiku, izneo je dramatična upozorenja povodom aktuelnog sukoba u Ukrajini.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Letonija se praktično pretvorila u saučesnika ukrajinskih napada dronovima na Rusiju, jer ne sprečava bespilotne letelice koje iz ukrajinskog pravca idu ka ruskoj teritoriji, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Berlin je oštro reagovao na poruke Dmitrija Medvedeva, koji je uoči Dana pobede optužio Nemačku za militarizam i revanšizam, ali i doveo u pitanje temelje na kojima počiva današnja nemačka država.
Najveća opasnost za NATO nije spoljni neprijatelj, već unutrašnje raspadanje transatlantskog saveza, poručio je poljski premijer Donald Tusk, upozoravajući da zapadne države moraju hitno da zaustave trend slabljenja jedinstva unutar alijanse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Žigolo
pre 3 godine
Koliko ja mogu da ocenim, po ovim "studijama" Amerika i NATO bi da ratuju sa Rusijom ali im pune gaće od mogućih posledica koje bi ih van svake sumnje pogodile. Sama činjenica da u svakoj opciji rat započinje Rusija govori da je upravo plan Amerike da se na neki način izazove akcija Rusije i na taj način obezbedi alibi za ulazak u rat, baš kao što su direktno izazvali intervenciju u Ukrajini dovlačenjem ogromne količine naoružanja paralelno sa medijskom kampanjom koja je trajala više od 6 meseci da Rusija sprema napad. Jasno je njima da bi direktan ulazak u ovaj sukob prvo platili Nemačka i Velika Britanija i da bi prve balističke rakete sravnile sa zemljom pola Berlina ili Londona a nije isključeno i da bi neka "zalutala" balistička raketa lansirana sa nekih 100km od istočne obale završila na Beloj kući ili Pentagonu.
Rusija je obezbeđena zalihama i resursima nafte u narednih 150 godina, ako se ima u vidu trenutna količina eksploatacije, rekao je za Sputnjik šef odeljenja u Centru za strateške razvoje Rusije Aleksandar Amiragjan
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
U emisiji koju vodi blokaderski novinar Aleksandar Dikić, gostovala je okorela opozicionarka Biljana Stojković i izjavila da, kada je reč o Kosovu i Metohiji, Ustav Srbije treba menjati.
Blokaderi su ponovo uhvaćeni u lažima i muljačinama, potvrđujući još jednom obrazac ponašanja koji javnost sve češće prepoznaje. Ništa novo, ništa iznenađujuće, još jedna afera dodatno je ogolila njihove metode i način delovanja.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Granica konzumiranja elektronskih cigareta i vejpova se spušta – čak i deca od 11 godina konzumiraju ovakve cigarete. Posledice su višestruke, po pluća, ali i centralni nervni sistem.
Zvanični srednji kurs dinara za evro u ponedeljak će biti 117,3945 dinara, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kristijan Aleksić (50), koji se sumnjiči da je u subotu uveče u Drnišu ubio 19-godišnjeg mladića Luku M. na terasi porodične kuće, uhapšen je tokom noći. Kako navode hrvatski mediji, Aleksić se skrivao u žbunju kod lokalne pečenjare.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Iz kompanije "Anthropic", poznate po razvoju AI modela "Claude", stižu najave o novoj generaciji veštačke inteligencije koja neće samo odgovarati na zahteve korisnika, već će pokušavati da predvidi njihove potrebe i navike.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar