"RUSIJA UNIŠTAVA AMERIČKI SATELIT NA NISKOJ ZEMLJINOJ ORBITI I POČINJE..." Rand korporacija objavila 4 scenarija napada Rusije na NATO bez nuklearnog rata, jedna stvar je upadljiva, ima li logike?!
Rand korporacija, jedan od najvećih tink-tenkova u Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je studiju povodom moguće eskalacije sukoba u Ukrajini
Ovaj trust mozgova je poznat širom sveta po tome što deluje u zoni interesa Pentagona i CIA, po čijoj narudžbini izrađuje desetine studija. Mnoge od njih nisu za objavljivanje.
Godišnji budžet Rand korporacije je 357 miliona dolara, a izveštaj o Ukrajini barata sa četiri scenarija. Svaki od njih počinje hipotetičkim napadom ruskih oružanih snaga na snage Severnoatlantske alijanse.
Prvi scenario
Po prvom, Ruska Federacija izvodi demonstrativni raketni napad na skladište ili prazan aerodrom neke zemlje NATO, bez žrtava među vojnim i civilnim stanovništvom. U ovom slučaju korporacija preporučuje čisto diplomatski i ekonomski odgovor, jer simetričan napad na infrastrukturne objekte ili agresivne akcije u sajber prostoru mogu izazvati eskalaciju sa Rusijom.
U suštini: generalna linija izveštaja je – izbegavati svako fatalno zaoštravanje sa Rusijom.
Drugi scenario
Drugi scenario se bavi reakcijom Sjedinjenih Država i njenih saveznika na uništenje njihovog satelita na niskoj Zemljinoj orbiti. U toj situaciji bi Vašington i Brisel trebalo da odgovore „širokim spektrom nevojnih napada“.
Treći scenario
Treći scenario: Rusija ciljano gađa raketama vazdušne baze NATO u Poljskoj i Rumuniji. Ti napadi rezultiraju žrtvama. U toj situaciji analitičari preporučuju reagovanje, ali „napadom manjeg intenziteta”, sa uvođenjem sankcija i međunarodnom osudom. Međutim, i to treba učiniti na način da ne izazove neprijatelja da započne punopravni rat.
Četvrti scenario
I konačno, četvrti scenario: Rusija pokreće sveobuhvatni raketni napad na objekte alijanse u Evropi, uključujući vazdušnu bazu Ramštajn u Nemačkoj i luku u Roterdamu. Pravno gledano, to bi bio očigledan čin agresije. Međutim, Rand korporacija i pri ovakvom razvoju događaja sugeriše uzdržanu, ako ne i polovičnu reakciju. Sa demonstracijom saveznicima nepokolebljive odlučnosti SAD, ali bez uvlačenja Kremlja u rat.
Kao što se vidi, u sve četiri simulirane situacije – Rusija prva izvodi napade. Bez objašnjenja: zašto bi Moskva, koja za to nema nikakav krupan razlog za slične akte agresije, uopšte kretala tim rizičnim putem.
Foto: printscreen
Rand korporacija navela 4 scenarija za "ruski napad"
Zašto bi Rusija prva napala?
SAD imaju bogato istorijsko iskustvo u izvođenju provokacija, ili, kako ih nazivaju, „operacija pod lažnom zastavom“. Na njihovom spisku su i eksplozija krstarice „Maine” u luci Havane (1898), incident u Tonkinu koji je omogućio početak rata u Vijetnamu (1964), „svedočenje Naire” pre invazije na Irak (1991) i „hemijski napadi „u Siriji. Sve su to „ručni radovi“ američkih obaveštajnih agencija (uz asistenciju medija).
Rand korporacija u sva četiri scenarija naglašeno poziva da se izbegne sukob velikih razmera:
„Cilj dosadašnje ratne politike SAD bio je da se izbegne rat između NATO-a i Rusije. Ni ograničeni ruski napad na NATO ne negira ovaj cilj“.
Sve ovo navodi na zaključak da su u izveštaju navedeni algoritmi koji će pomoći da se temperatura krize na evropskom kontinentu drži na kontrolisanom nivou. Sasvim je moguće da je sve u funkciji pripreme za predstojeće pogoršanje situacije u Ukrajini.
Vladimir Vasiljev, glavni istraživač Instituta Ruske akademije nauka za SAD i Kanadu, naglašava:
– Rusija će polako, ali sigurno steći prednost na frontovima. Zato za SAD može postati aktuelno pitanje „zamene“ Oružanih snaga Ukrajine jedinicama NATO, predstavljenim u ovom ili onom obliku. Glavno je što ni u jednom scenariju nema diplomatskog rešenja. Pretpostavlja se da eskalacija treba da se intenzivira, ali da istovremeno ne dovede do ozbiljnih posledica po Zapad, koje bi podrazumevale upotrebu nuklearnog naoružanja.
Rusija je obezbeđena zalihama i resursima nafte u narednih 150 godina, ako se ima u vidu trenutna količina eksploatacije, rekao je za Sputnjik šef odeljenja u Centru za strateške razvoje Rusije Aleksandar Amiragjan
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
NATO razmatra mogućnost odustajanja od izdvajanja dodatnih snaga za operacije u inostranstvu kako bi se usredsredio na suprotstavljanje Rusiji, pišu mediji, pozivajući se na diplomate Alijanse.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je obezbeđena zalihama i resursima nafte u narednih 150 godina, ako se ima u vidu trenutna količina eksploatacije, rekao je za Sputnjik šef odeljenja u Centru za strateške razvoje Rusije Aleksandar Amiragjan
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.