Ministar finansija i potpredsednik Srpske napredne stranke Siniša Mali danas je reagovao na ekonomski program Stranke slobode i pravde (SSP), koju predvodi Dragan Đilas koji, svojim populističkim planovima garantuje ugrožavanje rada i stabilnog finansiranja zdravstvenog sistema i to u doba svetske zdravstvene i ekonomske krize
„U doba najveće zdravstvene i ekonomske krize, oni predlažu ukidanje sigurnih izvora finansiranja zdravstvenog sistema. Kada bi se njihove ideje realizovale, urušili bi ono što smo godinama stvarali – stabilan i siguran zdravstveni sistem, koji je spreman da odgovori na sve izazove, a što smo mogli da vidimo u ovoj pandemiji“, rekao je Mali.
On je istakao i da većina zemalja u okruženju zasniva zdravstvenu zaštitu na osnovu uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje i to po značajno višim stopama, dok se zdravstvena zaštita pruža na osnovu određenih paketa usluga, te da se u Republici Srbiji, građanima iz doprinosa obezbeđuje pun obim zdravstvene zaštite.
Prema njegovim rečima, Đilasovi planovi bi izvesno napravili nepopravljive posledice po državu i društvu jer bi nas program koji predlažu ponovo doveo do bankrota, ljudi ne bi imali sigurne plate i penzije, a zdravstveni sistem bi bio u potpunosti urušen.
„Mi nismo avanturisti, niti sebi to dopuštamo, posebno ne kada je u pitanju dobrobit građana i u ekonomskom i zdravstvenom smislu. Njihov avanturizam državu i građane bi koštao oko 330 milijardi dinara. Ukidanje doprinosa za zdravstvo dovelo bi u pitanje funkcionisanje zdravstvenog sistema, a da pri tom građani ne bi imali veće plate, niti bi realno više trošili, čime bi se u potpunosti urušio postojeći finansijski sistem naše zemlje“, naveo je Mali.
Takav potez bi, naglasio je ministar, za posledicu imao veći deficit države za preko 1,5 milijardi evra, a samim tim i potrebu za većim porezima i dodatnim zaduživanjem, što bi sve uticalo na životni standard građana i stabilnost naše ekonomije.
Kako bi se nadoknadila rupa u budžetu koju predlaže Dragan Đilas, dodao je Siniša Mali, bilo bi neophodno povećati stopu PDV-a za najmanje pet odsto, što bi smanjilo, a ne povećalo, potrošnju i uticalo na smanjenje investicija i otvaranje novih radnih mesta.
„U današnjim uslovima visoke i preteće inflacije, rast dohotka bio bi dodatno obezvređen većom inflacijom, njihovi planovi bi izazvali poremećaj javnih finansija, a posebno zdravstvenog sistema i to u uslovima i zdravstvene krize iz koje još uvek nismo izašli, jer pandemija nije završena. Takođe, suočavamo se nepredvidivim međunarodnim okolnostima, snažnim geopolitičkim potresima, ekonomskom i energetskom krizom koja se produbljuje iz dana u dan“, objasnio je on.
Trenutno, u skladu sa zakonom, dodao je ministar Mali, svi građani Srbije mogu da budu zdravstveno osigurani, bez obzira da li ostvaruju prihode i na taj način obezbede sebi i članovima svoje porodice pun obim zdravstvene zaštite. Takođe, dodao je, od ukupnog broja građana Srbije, zdravstveno je osigurano 99,2%, a za 0,8% neosiguranih obezbeđena je hitna medicinska pomoć, kao i lečenje lica obolelih od korona virusa iz budžeta.
„Građani znaju svoja prava i da je država domaćinskim upravljanjem uspela da stvori i obezbedi dostojne uslove za lečenje. Kada je počela pandemija odgovorno i na vreme uspeli smo da obezbedimo lekove, respiratore i vakcine. Posle Kine, jedina smo država na svetu koja je u rekordnom roku uspela da izgradi tri kovid bolnice, čime smo još jednom pokazali ozbiljnost i odlučnost u borbi sa pandemijom. Rekonstruišu se i grade bolnice, domovi zdravlja širom zemlje i novi klinički centri. Ukupna predviđena izdvajanja iz budžeta za zdravstvo ove godine su 442 milijarde dinara“, rekao je on.
Kako je naglasio, počev od 2012. godine, sistem zdravstvene zaštite se kontinuirano unapređuje obezbeđivanjem veće dostupnosti zdravstvene zaštite i proširivanjem prava na zdravstvenu zaštitu. Takođe, uvode se u velikoj meri inovativne terapije.
Siniša Mali je istakao i da se do 2012. godine, na teret države nije lečila ni jedna retka bolest.
„U tom periodu se lečilo oko 30 pacijenata i to isključivo iz donacije farmaceutskih kompanija. Prvi put je država preuzela troškove lečenja retkih bolesti 2012. godine, kada je u budžetu obezbeđeno 130 miliona dinara i obezbeđeno lečenje osam obolelih od retkih bolesti. Danas se iz budžeta izdvaja 3,7 milijardi dinara, odnosno skoro 30 puta više sredstava za retke bolesti, pri čemu se sada leči oko 400 obolelih od 25 različitih retkih oboljenja. U periodu od 2000. do 2012. godine, za punih 12 godina, na Listu lekova je stavljeno samo 16 inovativnih lekova, dok je u poslednjih 5 godina, na Listu lekova stavljeno 80 inovativnih lekova, od čega je 26 lekova za rekordnih oko 53 miliona evra stavljeno ove godine na Listu lekova. Izdvojena su posebna sredstva za lečenje retkih bolesti, čime se znatno povećalo pravo na lečenje ovih lica“, rekao je on.
Sve ovo, naglasio je, pokazuje da su zdravstveni sistem i srpska ekonomija, bez Đilasa i njegove ekipe u vlasti, stabilni i da država ima dovoljno novca da podmiri sve potrebe, što u njihovo vreme nije bio slučaj.
„Oni su nas zaduživali po ekstremno nepovoljnim uslovima samo da bi isplatili plate i penzije. Nisu gradili auto-puteve, železnica se raspadala, fabrike zatvarale, ljudi gubili poslove, jer su dopustili da nezaposlenost u jednom momentu bude čak 25,9 odsto. Zdravstveni sistem koji su oni ostavili, bio je pred kolapsom, sa tragičnim uslovima za lečenje i ponižavajuće niskim primanjima zdravstvenih radnika. Prosečna plata dok se Đilasov „ekonomski stručnjak“ Nikezić bavio javnim finansijama bila je 331 evro, a u decembru prošle godine bila je 635 evra, što predstavlja 12,9 odsto povećanja u odnosu na decembar 2020. godine u nominalnom, odnosno 4,6 odsto u realnom iznosu“, rekao je on.
Mali je naveo da oni pokušavaju na sve načine da upropaste sve ono što je nastalo posle njih u vlasti i da nas ponovo vrate u neizvesnost.
„Građani ne zaboravljaju i neće dopustiti da ponovo upropastite zemlju i sve za šta smo se borili. Zbog vas smo prošli kroz težak period fiskalne konsolidacije, ali smo uspeli da dovoljno uštedimo i da se domaćinski odnosimo prema javnim finansijama, te da spremno dočekamo pandemiju, da pomognemo privredu i građane sa 8,8 milijardi evra, da izgradimo našu zemlju i da intenzivno radimo na uvećanju životnog standarda građana. Ekonomski rast kojem smo posvećeni znači da ćemo sačuvati radna mesta, da će plate nastaviti da rastu i da će standard građana biti viši. Plan je da do kraja mandata naredne vlade prosečna plata bude 1.000, a penzija 500 evra. Srbija nema vremena za ideje koje bi koštale građane, već je okrenuta napretku i sigurnosti“, zaključio je Mali.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da država radi sve što je moguće kako bi ublažila negativne posledice krize koja je zahvatila ceo svet, a izazvana je energetskom krizom i ratom između Ukrajine i Rusije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da država radi sve što je moguće kako bi ublažila negativne posledice krize koja je zahvatila ceo svet, a izazvana je energetskom krizom i ratom između Ukrajine i Rusije
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
U Beogradu je za nekoliko sati neprekidna kiša izazvala brojne probleme. Prema izveštajima i merenjima u glavnom gradu je palo između 30 i 50 litara kiše po kvadratnom metru!
Prava drama odigrala se danas na magistralnom putu u mestu Stjepan Polje kod Gračanice, gde je u saobraćajnoj nezgodi učestvovala i trudnica u devetom mesecu trudnoće.
U utorak ujutru na železničkoj pruzi kod Mičevca poginuo je radnik (33). Nesreća se dogodila oko 8:45 na nadvožnjaku železničkog mosta Sava - Jakuševec u oblasti Velike Gorice u Hrvatskoj.
Limuzina američkog predsednika Donalda Trampa, poznata pod nadimkom "Zver" (The Beast), kao i automobil ruskog predsednika Vladimira Putina "Aurus Senat" stigli su u kineski grad Šenžen dok će za prevoz ostalih visokih zvaničnika koji prisustvuju samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u tom gradu, biti obezbeđene stotine električnih i hibridnih vozila, prenosi Saut Čajna Morning Post.
Ruski predsednik Vladimir Putin i kineski predsednik Si Đinping razgovarali su o predstojećem trilateralnom sastanku sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, ali to nije bilo "usklađivanje stavova", izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Potpredsednik SAD, Džej Di Vens oglasio se povodom glasina o mogućem katastrofalnom nestanku struje širom Amerike, uključujući spekulacije o čak 90-dnevnom prekidu snabdevanja električnom energijom.
Sudija za prethodni postupak suda u Ilfovu na jugu Rumunije odredio je danas kućni pritvor bivšem predsedničkom kandidatu Kalinu Đorđeskuu, optuženom da je zajedno sa biznismenom Jonelom Rusenom prevario jednog preduzetnika za 1,1 milion evra.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Mali pas primetio je nepozvanog gosta na terasi, a onda izveo nešto što niko nije očekivao. Snimak njegovog obračuna sa vevericom postao je hit na TikToku i prikupio više od milion pregleda.
Britanska voditeljka i glumica Maja Džama ponovo je dokazala da joj crveni tepih i te kako dobro stoji. Na dodeli prestižnih "GQ" nagrada za muškarca godine u Londonu pojavila se u izdanju koje je izazvalo veliku pažnju, a njena modna kombinacija bila je sve samo ne obična.
Pevač Radiša Trajković Đani svojevremeno je na nastupima ispijao piće iz cipela zarad bakšiša, što je izazvalo burnu reakciju voditeljke Marijane Mićić, koja je njegov postupak oštro osudila.
Pevačica Tijana Stojić vratila se na scenu novom pesmom "Skupo naplatio", a publiku je podsetila na dane slave i rijaliti "Sladak život", koji je 2014. godine emitovan na B92.
Glumica i narodna poslanica Lidija Vukićević stigla je danas, drugog dana zasedanja, u Narodnu skupštinu Republike Srbije, nakon jučerašnjeg incidenta kada je u trenutku ulaska u parlament polivena jogurtom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.