Njegov testament je šokirao vlast! Bio je jedan od najbogatijih Srba, a njegova smrt pokrenula je niz događaja!
Podeli vest
Preminuo je na današnji dan 1878, a vlast je tada likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest...
"Oni su celog svog veka tekli i čuvali da ostave spomen svom narodu" - ispisano je na nadgrobnom spomeniku Ilije Milosavljevića Kolarca i njegove supruge Sinđelije. Ovakav epitaf uklesan je po testamentarnoj želji velikog srpskog dobrotvora koji je preminuo na današnji dan (po starom kalendaru) ili 18. oktobra 1878. godine. Besmrtnost njegovog imena čuva zadužbina, Kolarčev narodni univerzitet, koja je počela s radom 19. oktobra 1932.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Marija Draženović Đorđević (1924-1990) bila je prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije, koja je u sastavu 113. lovačkog puka učestvovala u Drugom svetskom ratu u borbama na Sremskom frontu 1945. godine.
06.10.2023
07:15
Ilija Milosavljević, jedan od najbogatijih Srba 19. veka, u životu je imao jednu strast – trgovinu, jednu ljubav – suprugu Sinđeliju, i jednu misiju – prosvetno uzdizanje svog naroda.
Rođen je 1800. godine u selu Kolari, desetak kilometara od Smedereva, odakle i nadimak po kome će ga istorija upamtiti. Tu je izučio osnovnu školu, što će mu biti i jedino formalno obrazovanje. Poslovna znanja sticao je služeći kod uglednih trgovaca u Pančevu, Vršcu i Beogradu.
Kao dete, ranjen je tokom Prvog srpskog ustanka, a nakon propasti istog, sa roditeljima odlazi preko Dunava. Ipak, nije prošlo mnogo vremena pre nego što se odlučuje za povratak u domovinu. U Beograd dolazi sa 30 para.
Dr Vojislav Subotić, otac je srpske hirurgije i legendarna ličnost naše medicine, o kome je pisano i zna se mnogo. Ipak, postoji intrigantan detalj koji i dalje neobično obavija njegov istorijski lik: zašto mu je odstranjeno jedno slovo iz prezimena? Odnosno, zašto ga je, nasuprot našem jeziku i kulturi, uopšte i imao?
Beograd je poznat po svom famoznom noćnom prevozu. Zašto famoznom?
21.09.2023
08:20
- Kada sam ušao u Beograd, imao sam samo 30 para. Od te svoje imovine odvojim 2 pare te kupim lepinje da ručam. Jedući, sve sam mislio šta ću činiti kad potrošim i onih 28 para - napisao je Kolarac o svojim prvim danima po povratku u Beograd.
Foto: Wikipedia
Najduže se zadržao kod najviđenijeg prestoničkog veletrgovca Milutina Radovanovića. Gazda Milutin je dobro procenio da će mladi kalfa daleko dogurati, pa mu je dao ruku svoje kćeri Sinđelije. Za čaršiju je to bilo veliko iznenađenje, a još više su se čudili njihovom braku, koji se nije uklapao u norme tog doba. Supružnici su zajednički rukovodili svojim prvim samostalnim dućanom, Kolarac je ženino ime svuda isticao i upisivao ravnopravno sa svojim, u svakoj prilici je javno pokazivao koliko je voli i koliko joj je privržen.
Uz Sinđeliju, kao vernog životnog saputnika, u Beogradu je preuzeo trgovački primat od jevrejskih, cincarskih i jermenskih porodica, koje su se generacijama bavile tim poslom. Potom se 1828. sele u Pančevo, odakle Kolarac grana trgovačku mrežu sve do Beča. Stekao je nezamislivo veliki imetak u novcu, zemljišnim posedima, nekretninama, imao je vlastitu trgovačku rečnu flotu, magacine, magaze...
- Ja nisam znao ni za glad, ni za žeđ, ni za san kad je trebalo raditi i zaraditi - govorio je prijateljima o periodu svog poslovnog uspona.
A onda su nastupile crne godine, Sinđelija se razbolela. Kolarac je u Pančevo dovodio najbolje evropske lekare, ali spasa nije bilo. Preminula je 1855. u bolnici u Pešti. Sahranjena je na beogradskom Novom groblju, a tada se i Kolarac vraća u srpsku prestonicu. Svodi trgovačke poslove na minimum, a energiju i bogatstvo stavlja u službu svog naroda. Kolarac je bio poznat kao čovek široke dobročiniteljske ruke, naročito kada je trebalo potpomoći sirotinju, škole, nadarene đake, pisce ili bilo koje prosvetno pregnuće. Na tom tragu, 1861. osniva Književni fond za "objavljivanje dela na srpskom jeziku, koja časnost, rodoljublje i polezna (korisna) znanja u narodu rasprostiru". Odboru fonda stavio je u amanet da izdaje udžbenike i poklanja ih siromašnim učenicima, kao i da pomaže "ljudima koji pišu za narodnu prosvetu, a nisu u stanju sami u štampu davati".
Foto: Wikipedia
Naprednog i kritičkog duha, nije se libio da oštro kritikuje vlast. Kada je krajem 1877. ugušena Topolska buna, čiji je cilj bio svrgavanje kneza Milana Obrenovića, Kolarac je utamničen pod optužbom da je potpomagao zaveru. Osuđen je na pet godina robije, ali je pušten posle nekoliko meseci. Iz zatvora se vratio vrlo narušenog zdravlja. Preminuo je u oktobru 1878. godine.
Vlast je likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest o otvaranju Kolarčevog testamenta.
- Sve moje imanje zaveštavam na korist mog naroda - glasila je prva rečenica Kolarčevog testamenta.
Osim odredbi koje se tiču novca namenjenog Književnom fondu, glavna stavka oporuke je da se "iz svega imanja obrazuje fond iz koga će se vremenom imati podići srpski univerzitet", kao zadužbina otadžbini za ostvarivanje prosvetnih ciljeva.
Pravna bitka za priznavanje poslednje volje trajala je tri godine. Dve njegove bratanice povele su postupak za obaranje testamenta, potpomognute režimskom štampom, koja je pisala da je Kolarac bio "obrlaćen ili prinuđen", da je stvaranje zadužbine "partijsko-demonstrativna stvar" i "opasnost za državu i monarhiju".
Foto: Wikipedia
Tačka na ovu mučnu epizodu stavljena je 1881. presudom Kasacionog suda. Skladno zdanje Kolarčeve zadužbine, površine 4500m2, podignuto je 1932. godine.
Arhitekta Petar Bajalović, posedujući vanredni osećaj za arhitektonske finese, najpre je pristupio rešavanju problematike prostora koncertne dvorane. U izgradnji su primenjena najsavremenija naučna znanja o akustici tog vremena, pa se Velika dvorana i danas smatra najakustičnijom salom za potrebe muzičkih izvođenja u Beogradu. Zgrada na Studentskom trgu svečano je otvorena koncertom Beogradske filharmonije u koncertnoj dvorani, 4. februara 1932.
Kolarčev narodni univerzitet otpočeo je svoju programsku delatnost 9. oktobra iste godine. Оd početka je otvoren za ljude iz različitih društvenih slojeva, različitog nivoa obrazovanja, različitog uzrasta, za sve one željne znanje i svesne njegove vrednosti. Оn je bio okrenut i onima koje su životne oklonosti onemogućile da se redovno školuju. Оsnovni cilj Univerziteta od početka je bio "da širi naučna znanja i shvatanja, da razvija uticaj primenjenih nauka u narodnom životu i privredi, i da neprestano poučava u pojedinim veštinama i umenjima".
Narodni univerzitet, između ostalog, bio je otvoren i prema praktičnim znanjima, te su u njemu organizovani kursevi za poljoprivrednike, zanatlije, trgovce i činovnike.
Оd 1968. godine Оdbor Zadužbine Ilije M. Kolarca svake godine dodeljuje Plakete Kolarčeve Zadužbine za izuzetan doprinos razvoju programa Zadužbine, a od 1977. i Godišnju nagradu Galerije za najbolju izložbu u sezoni.
Bilo je hladno zimsko veče krajem februara 1965. godine kada je Beogradom prostrujala loša vest: JAT-ov avion Daglas DC 3 srušio se nedaleko od Ade Ciganlije, kod brodogradilišta, na levoj obali Save.
Izraz “alal vera” prilično je odomaćen u srpskom jeziku. Čućete ga u svakodnevnom govoru u značenju “bravo” ili “svaka čast”, a postoji i nekoliko pesama sa tim nazivom. Ali - da li znate šta on izvorno znači i odakle potiče?
Dragoljub Draža Mihailović, ili iz milošte čiča Draža, ostao je upamćen kao jedna od najvoljenijih ličnosti naše istorije, međutim, svaka njegova fotografija koja je dospela u javnost prikazuje ga u starijim danima svog života.
Životni put princa Đorđa Karađorđevića, najstarijeg sina kralja Petra Prvog i Zorke, kćerke crnogorskog kralja Nikole Prvog, bio je predmet različitih opisa i tumačenja, a i danas ga prate brojne kontroverze i nimalo lepe priče koje su navodno uticale na njegovu sudbinu u borbi za presto.
13.07.2024
22:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Izraelski zvaničnici predali su američkim poslanicima spisak oružja za koje žele da se brzo pronađu tokom posete premijera Benjamina Netanjahua Vašingtonu, izvestio je u četvrtak Politiko.
SAD su odavno postale „imperija laži“ jer nastavljaju da guraju lažne narative o Kini i drugim zemljama kako bi osigurale svoju poziciju na globalnom nivou, rekao je Žang Ksiaogang, portparol Ministarstva odbrane u Pekingu.
Pentagon je utvrdio da su u obračunu za municiju, rakete i drugu opremu poslatu Ukrajini počinjene greške u iznosu od dve milijarde dolara, što je omogućilo pronalaženje dodatnih dve milijarde dolara za oružje za Ukrajinu.
Oružane snage Ukrajine našle su se u taktičkom opkoljenju pod Progresom u DNR, a cela komanda četa je poginula, rekao je bivši zamenik komandanta bataljona Azov* Igor Mosijčuk u intervjuu za Jutjub kanal Politeka.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.