Otimali srpske dečake zarad "Danka u krvi"! Osmanlije odvajale decu od porodice zbog jedne stvari
Podeli vest
Zločinački izum turskog okupatora “Danak u krvi” (tur. “devşirme” ili “sakupljanje”) nije bio “prilika za napredovanje hrišćanske srpske dece” u turskom islamskom sistemu vlasti, kako to uporno pokušavaju da predstave pobornici iskama i pojedini zapadni komentatori.
Ovaj strašan običaj otimanja krštenih srpskih dečaka od svojih porodica i njihovo “školovanje” ispiranjem mozga iskamom i osmanstvom, pa zatim njihovo slanje nazad, da kao janjičari zavode red mačem i ognjem u kraju iz kog su potekli, je vrhunac zločina šerijatske Osmanske imperije nad srpskim narodom, koji je kao hrišćanski bio u podređenom (praktično ropskom) položaju.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Na današnji dan 1237. godine u manastiru Mileševa sahranjene su mošti Rastka Nemanjića – Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa.
06.05.2024
07:05
Imamo izvore koji govore o tome da su srpske majke sakatile mušku decu, odsecali im prste i tetovirale krstove na čelu samo da ih Turci ne bi otimali i slali “na stipendiju” kako bi se “školovali i napredovali” u životu. Čak imamo i svedočanstva da su majke bacale decu u reke (poput Đetinje koja zato po narodnom predanju nosi takvo ime) kako ih Turci ne bi otimali i slali u janjičarsku vojsku. A o otmicama srpske ženske dece i dečaka koji su masovno odvođeni kao roblje ne treba ni trošiti reči.
Sistem prikupljanja mladih hrišćanskih dečaka iz novoosvojenih zemalja, kao vid redovnog oporezivanja je turski izum i ništa slično u istoriji nije postojalo. Cilj jednog ovakvog nezabeleženog poreskog rešenja je bio da se napravi verna robovska vojska—Adžemi odžak, odnosno janjičari, i klasa (vojnih ili ponekad civilnih) administratora Osmanskog carstva koji bi bili verni samo sultanu. U najranijem periodu takva vojska je pravljena od ratnih zarobljenika, dok je kasnije prerasla u najbrutalnije otimanje muške hrišćanske dece.
U prvim decenijama Osmanske države, za vreme Osmanovog sina Orhana počinje ozbiljna izgradnja države i vojske i tada se kao regularne trupe uvode muselemi, konjanici i pešaci. Radi popunjavanja tih trupa uziman je peti deo zarobljenika tzv. “pençik”, pa je tako na primer u doba sultana Murata I, oko 1363. godine, od petine zarobljenika obrazovan adžemi odžak u Galipolju u Trakiji.
Miroslav Lončar stradao je mučeničkom smrću 1992. godine, a mnogi i dan danas ne znaju njegovu priču. O tome koliki je bio heroj, koliko je voleo svoj narod i svoju veru svedoči i činjenica da je i kanonizovan i postao Prepodobni novomučenik Miroslav Imotski.
05.05.2024
18:45
Međutim, uviđajući probleme držanja pod kontrolom sistem zasnovan na zarobljenicima, sultan Murat II—nakon bitke kod Angore 1402. godine, dinastičkih sukoba i seljačkih buna—vođen rastućom potrebom za vojno sposobnim muškarcima (kao i lojalnim administrativcima) zvanično 1420. godine uvodi sistem danka u krvi.
“Danak u krvi” je osmišljen tako da iz njega ne može da se stvori nekakva nasledna aristokratija, koja bi kasnije mogla da ugrozi sam položaj sultana i njegove porodice, pa je zato određeno da isključivo nemuslimani mogu da budu “sakupljeni” u okviru takvog poreza.
Kasnije, ukoliko bi se “sakupljeni”—koji bi bili obrazovani i vaspitavani kao muslimani – po završetku obrazovanja i vojne tj. državne službe, oženili i imali decu, njihova deca bi od rođenja bila Muslimani i samim tim ni ona, ni njihovi direktni potomci, ne bi mogli više biti “sakupljani”, a ne bi ni imali pravo da naslede funkcije svojih očeva.
Sistem danka u krvi je bio nov i neusklađen sa dotadašnjom praksom Šerijatskog prava, tako da je u samom početku bilo čak i manje opozicije kod nekih islamskih verskih autoriteta. Međutim sva opozicija je odmah nakon početka primene bila ućutkana.
Naučne pretpostavke su da je u prva dva veka primene danka u krvi “sakupljeno” oko pola miliona dečaka. U praksi, danak se “sakupljao” isključivo u balkanskim hrišćanskim zemljama pod turskom vlašću.
U proseku na svake četiri godine, dečaci između sedam i deset godina starosti bili su odvođeni od svojih porodica. Iako su uglavnom to bili mlađi dečaci, dešavalo se i da budu odvođeni mladići od petnaest do dvadeset godina starosti.
“Danak u krvi” obavljao je viši janjičaraski oficir (koji je takođe ranije bio “sakupljen”) zajedno sa svojim vojnicima i sekretarem. Oni bi potpuno nenajavljeno i na prepad upali u neko hrišćansko selo ili varoš i pod pretnjom sile bi izvodili dečake koje bi odabrali što je ostavljalo strašne posledice na porodice iz kojih su dečaci otimani.
Neke hrišćanske familije su pribegavale urezivanju i tetoviranju krsnog znamenja na telima dece kako bi sprečili njihovo odvođenje, a kao što smo pomenuli, poznati su bili i slučajevi sečenja prstiju i sakaćenja.
“Sakupljeni” dečaci su se zvali “kul”, “gilman” ili “oglan”. Deljeni su u dve grupe: oni koji su bili u odličnoj fizičkoj formi bili su odmah raspoređivani u sultanovu palatu, a ostali su se slali turskim porodicama isključivo u Anadoliju i Rumeliju. Obuka je trajala od najmanje tri do sedam godina i njen cilj je bio se dečaci najpre nauče muslimanskom i osmanskom načinu života.
Nakon inicijalnog perioda u sultanovom dvorskom sistemu ili sistemu anatolskih i rumelskih porodica, dečaci su dobijali ime “adžami oglanlar” što na turskom znači “strani dečaci”. Iako su već poprimili osmanski način života slati su u Jedrene ili Carigrad radi daljeg školovanja, a obučavali su se i radili u nekom od sultanovih brodogradilišta ili vrtova.
Neki od “adžami oglana” služili su u samoj palati. Ovde su započinjali dugo školovanje koje je obično trajalo i do četrnaest godina. Ovakav sistem školovanja, koji se zvao “dvorska škola”, opstao je do sredine 19. veka i u njemu je odškolovano mnogo viših oficira, administrativnih radnika i vođa Osmanskog carstva. U toku dvorske škole, mladići nisu smeli ni pod kojim uslovima da napuste dvor ili da stupe u kontakt sa bilo kim iz spoljašnjeg sveta.
Obuka je bila raznovsna, od napornih fizičkih vežbi do teoretskih predavanja. Jezici su takođe bili veoma važni pošto su svi dečaci morali da nauče turski, persijski i arapski.
Pisanju se takođe poklanjao veliki značaj, i obučavani su da postanu stručnjaci u raznim vrstama arapske kaligrafije. Naročita pažnja pridavala se verskom obrazovanju i izučavanju šerijatskog prava.
Sa navršenih dvadeset godina, dečaci bi se raspoređivali u janjičarske jedinice osmanske vojske. Ovo se definisalo kao “oslobađanje”, ali takva sloboda janjičara se sastojala jedino u tome da više nisu mogli da budu prodati ili poklonjeni. Kako bi proverili svoj sistem, osmanske vojne vlasti su ih vrlo često slale u vojne akcije baš u oblasti iz kojih su potekli.
Većina muškaraca nije ostajala na dvoru. Neki su tokom vojnog staža dobijali zemlju i postajali spahije i bili dužni da popunjavaju konjičke jedinice. Najviši vojni čin koji su mogli da dobiju je bio čin oficira.
Oni koji su ostajali na dvoru, imali su veće šanse da naprave značajniju karijeru. Neki od njih su bili postavljeni sa sandžakbegove, upravitelje malih provincija koje su se nazivale sandžaci, i mogli su da se uzdignu do beglerbega, upravitelja jedne od 31 veće provincije na koje je Osmansko carstvo bilo podeljeno.
Najviši činovi vezira i velikog vezira samo su malobrojni dostigli, a najpoznatiji među njima je Bajica Sokolović, poznatiji kao Mehmed-paša Sokolović, rodom iz Sokolovića kod Rudog u današnjoj Republici Srpskoj.
U doba sultana Mehmeda II Osvajača (1444—1481), pokršteni Hrišćani “sakupljeni” dankom u krvi su se postavljali na najviša administrativna mesta u društvu. Svi veliki veziri Mehmeda II Osvajača bili su pokršteni hrišćanski dečaci oteti od svojih porodica kao deo danka u krvi.
Opadanje sistema danka u krvi se oseća već krajem 17. veka i cela praksa počinje da polako jenjava, najviše iz želje samih osmanskih muslimana da služe u janjičarskim jedinicama i potepenom otvaranju mogućnosti dobijanja administrativnih zvanja koja bi bila nasledna.
“Danak u krvi” i otimanje dece od porodica je najmračniji i najnasilniji način islamizacije i nema nikakve razlike između toga kako su to tada doživljavali naši preci i kako mi to doživljavamo danas.
Iako su se pred nekim od tih otetih hrišćanskih dečaka otvarala vrata karijere u Osmanskoj imperiji poput Mahmud-paše Anđelovića, Ahmed-paše Hercegovića i Mehmed-paše Sokolovića, zapravo retki su slučajevi dečaka, poput Mehmed-paše Sokolovića, koji su zadržali veze sa svojim starim zavičajem i porodicom.
Međutim, čak i ljudi poput Mehmed-paše Sokolovića su krvlju, mačem i ognjem zavodili i štitili islamski poredak među narodom iz kog su potekli.
Ogromna većina tih dečaka su proveli život kao fanatični islamski borci, koji su ginuli za svog turskog sultana u osvajačkim pohodima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
Markov Grad ili Markove Kule, odnosno Prilepski Grad je mesto iz kog je vladao najveći srpski epski junak Kraljević Marko. U narodnoj pesmi ovaj grad se naziva “Prilep grad bijeli”.
07.05.2024
23:35
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Francuska planira da pošalje vojne instruktore u Ukrajinu koji bi obučavali trupe pod komandom Kijeva. Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski izjavio je da je legalizovao njihov boravak u centrima za obuku u Ukrajini.
Vode se borbe za južni deo Časovog Jara, grad će u bliskoj budućnosti biti potpuno oslobođen, rekao je za RIA Novosti koordinator za međuparlamentarne odnose sa parlamentom LNR, poslanik Državne dume Viktor Vodolacki.
Najpoznatija srpska preletačica i desna ruka Dragana Đilasa Marinika Tepić žestoko je napala dojučerašnjeg saborca, koopredsednika Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomira Lazovića, u narodu poznatijeg kao Raša Zanzibarićanin.
Dragan Đilas još jednom pokazuje svoje pravo lice, kako je u javnosti zagovornik bojkota, ovaj put ipak učestvuje na izborima iako opoziciju nagovara da bojkotuje.
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad rekla je danas na ceremoniji polaganja kamena temeljca za izgradnju nove nemačke fabrike PWO Grupe u Čačku, da Nemačku i Srbiju povezuje istorija puna promena i sadašnjost sa brojnim izazovima, ali da je zajednička želja ulazak Srbije u EU, što će omogućiti da se stvore nove ekonomske predispozicije za dalji ekonomski razvoj.
Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je danas, na otvaranju konferencije "Stručno obrazovanje u Srbiji i osposobljavanje za budućnost", da će u Srbiji u školskoj 2024/2025. početi realizacija 30 novih planova i programa nastave i učenja za obrazovne profile stručnog obrazovanja u različitim područjima rada.
Ko planira putovanje na more preko agencije i to autobusom, mora da zna da sada važe nova pravila - putnici neće moći da nose po nekoliko kofera i torbi i kojekakve rekvizite, već samo jedan prtljag, i to do 23 kilograma po osobi.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je danas, na ceremoniji polaganja kamena temeljca za izgradnju nove fabrike kompanije PWO Group u Preljini kod Čačka, da očekuje u narednom periodu još veću saradnju sa nemačkim kompanijama i najavio da će u novoj kompaniji u gradu na Moravi biti zaposleno 800 ljudi u narednim godinama.
Tokom prolećnih meseci voćari u srpskoj Toskani imaju pune ruke posla. Slađan Đorđević iz Gornje Trnave kod Topole godinama gaji trešnju i kako kaže od uzgoja ovog voća može da se zaradi, ali su česte majske kiše problem koji može znatno da umanji prinos.
Miša Vacić, lider Srpske desnice i Miloš Stojković, teolog, bili su gosti "Info jutra" Informer TV. Komentarisali su predstojeće izbore u Srbiji, koji će biti održani 2. juna, ali i usvajanje sramne Rezolucije o Srebrenici, odnosno reakciju dela opozicije na taj događaj.
Pokret Evropa Milojka Spajića potučena je na izborima u Budvi, nakon glasanja za usvajanje Rezolucije o Srebrenici. Ovim povodom gosti "Info jutra" Informer TV bili su Miroslav Čučković, član predsedništva Srpske napredne stranke i predsednik pokreta Slobodna Crna Gora Vladislav Dajković.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta gostovao je u emisiji "Info jutro" televizije Informer. Govorio je na temu terora koji lažni premijer Aljbin Kurti sprovodi nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji.
Novinar i ratni reporter Danijel Simić komentarisao je posledice usvajanja sramne Rezolucije o Srebrenici tokom svog gostovanja u "Info jutru" Informer televizije.
Na području Beograda uhapšeno je 11 pripadnika organizovane kriminalne grupe koji su u periodu od novembra 2023. godine do danas, omogućili za najmanje 59 ilegalnih migranata među kojima su državljani Iraka i Sirije, nedozvoljen tranzit kroz Srbiju, u cilju njihovog daljeg ilegalnog prebacivanja ka zemljama Evropske Unije.
Viši sud u Zaječaru produžio je za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubisvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je Tanjugu u tom sudu. Osumnjičeni se nalaze u pritvoru od 6. aprila zbog opasnosti od bekstva, mogućnosti da utiču na svedoke i da unište ili uklone tragove izvršenja krivičnog dela, kao i zbog uznemirenja javnosti.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je policija identifikovala oba napadača na Đorđa Mijatovića, brata potpredsednika Vlade Federacije BiH, koji je prekjuče ubijen u Beogradu, a da je jedan od njih, F.B. (16) već uhapšen.
U stravičnom udesu u Šapcu jutros je teže i lakše povređeno četvoro mladih, kada je automobil u krivini sleteo sa puta, udario u ogradu jednog dvorišta i betonski stub, pa se zapalio.
Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković za utorak je najavio konačan spisak igrača na koje će računati za Evropsko prvenstvo u Nemačkoj, ali se već zna se među putnicima neće naći Nemanja Radonjić.
Protivnik Novaka Đokovića u prvom kolu Rolan Garosa je Pjer-Igo Erber, francuski teniser, 142. na svetu, jedan od retkih koji je bio uz našeg tenisera pre dve godine kada su ga Australijanci zatvorili, jer nije vakcinisan protiv korone.
Nikola Jokić, as Denvera i trostruki MVP NBA lige, mogao bi da postane prvi igrač u istoriji, koji će dobiti super maksimalni ugovor vredan oko 400 miliona dolara.
Grk Stefanos Cicipas i Špankinja Paula Badosa nedavno su objavili da su raskinuli, potom su snimljeni zajedno, a sada su i potvrdili da su se pomirili i da će igrati zajedno na Rolan Garosu!
Duž granice sa Rusijom, sa strane Harkovske oblasti, nije bilo minske ograde o kojoj su vojnicima Oružanih snaga Ukrajine govorili komandiri, izjavio je za RIA Novosti ukrajinski graničar Aleksandar Ilnicki, koji je zarobljen na harkovskom pravcu.
Zapadni plaćenici i instruktori koji učestvuju u sukobu u Ukrajini na strani Kijeva prelaze na drugu liniju, shvatajući da ih u bliskoj budućnosti čeka smrt, rekao je za RIA Viktor Vodolacki, koordinator za međuparlamentarne odnose sa parlamentom LNR i poslanik Državne dume.
NATO uvežbava izvođenje nuklearnih udara na rusku teritoriju u blizini granice, izjavio je šef Pogranične službe FSB, general armije Vladimir Kulišov za Sputnjik.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) održaće danas hitnu sednicu zbog vazdušnog napada Izraela u kojem je pogođen kamp za raseljene osobe u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze i u kojem je, prema podacima Ministarstva zdravlja u Pojasu Gaze, ubijeno 45 ljudi.
U razgovoru za Informer, Dimić je istakao da će, osim snimanja filma "Scorned" u Detroitu, gde će u septembru igrati glavnog negativca, Gerarda, američkog filantropa iz Nju Orleansa, na jesen imati brojne projekte u Srbiji.
Ovo filmsko ostvarenje je svoju internacionalnu premijeru imalo u okviru filmskog festivala POFF Black nights (Crne noći) u gradu Talinu u Estoniji, a zatim je usledilo ućešće na Filmskom festivalu SFF u Čikagu, gde su “Heroji Halijarda” osvojili nagradu za najbolji film.
Šestoro članova porodice u SAD zaraženi su tihinelozom, parazitskom bolešću poznatom kao "moždani crv", nakon što su jeli meso crnog medveda, saopštio je Centar za kontrolu i prevenciju.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.