Otimali srpske dečake zarad "Danka u krvi"! Osmanlije odvajale decu od porodice zbog jedne stvari
Podeli vest
Zločinački izum turskog okupatora “Danak u krvi” (tur. “devşirme” ili “sakupljanje”) nije bio “prilika za napredovanje hrišćanske srpske dece” u turskom islamskom sistemu vlasti, kako to uporno pokušavaju da predstave pobornici iskama i pojedini zapadni komentatori.
Ovaj strašan običaj otimanja krštenih srpskih dečaka od svojih porodica i njihovo “školovanje” ispiranjem mozga iskamom i osmanstvom, pa zatim njihovo slanje nazad, da kao janjičari zavode red mačem i ognjem u kraju iz kog su potekli, je vrhunac zločina šerijatske Osmanske imperije nad srpskim narodom, koji je kao hrišćanski bio u podređenom (praktično ropskom) položaju.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Na današnji dan 1237. godine u manastiru Mileševa sahranjene su mošti Rastka Nemanjića – Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa.
06.05.2024
07:05
Imamo izvore koji govore o tome da su srpske majke sakatile mušku decu, odsecali im prste i tetovirale krstove na čelu samo da ih Turci ne bi otimali i slali “na stipendiju” kako bi se “školovali i napredovali” u životu. Čak imamo i svedočanstva da su majke bacale decu u reke (poput Đetinje koja zato po narodnom predanju nosi takvo ime) kako ih Turci ne bi otimali i slali u janjičarsku vojsku. A o otmicama srpske ženske dece i dečaka koji su masovno odvođeni kao roblje ne treba ni trošiti reči.
Sistem prikupljanja mladih hrišćanskih dečaka iz novoosvojenih zemalja, kao vid redovnog oporezivanja je turski izum i ništa slično u istoriji nije postojalo. Cilj jednog ovakvog nezabeleženog poreskog rešenja je bio da se napravi verna robovska vojska—Adžemi odžak, odnosno janjičari, i klasa (vojnih ili ponekad civilnih) administratora Osmanskog carstva koji bi bili verni samo sultanu. U najranijem periodu takva vojska je pravljena od ratnih zarobljenika, dok je kasnije prerasla u najbrutalnije otimanje muške hrišćanske dece.
U prvim decenijama Osmanske države, za vreme Osmanovog sina Orhana počinje ozbiljna izgradnja države i vojske i tada se kao regularne trupe uvode muselemi, konjanici i pešaci. Radi popunjavanja tih trupa uziman je peti deo zarobljenika tzv. “pençik”, pa je tako na primer u doba sultana Murata I, oko 1363. godine, od petine zarobljenika obrazovan adžemi odžak u Galipolju u Trakiji.
Miroslav Lončar stradao je mučeničkom smrću 1992. godine, a mnogi i dan danas ne znaju njegovu priču. O tome koliki je bio heroj, koliko je voleo svoj narod i svoju veru svedoči i činjenica da je i kanonizovan i postao Prepodobni novomučenik Miroslav Imotski.
05.05.2024
18:45
Foto: Printscreen You Tube
Međutim, uviđajući probleme držanja pod kontrolom sistem zasnovan na zarobljenicima, sultan Murat II—nakon bitke kod Angore 1402. godine, dinastičkih sukoba i seljačkih buna—vođen rastućom potrebom za vojno sposobnim muškarcima (kao i lojalnim administrativcima) zvanično 1420. godine uvodi sistem danka u krvi.
“Danak u krvi” je osmišljen tako da iz njega ne može da se stvori nekakva nasledna aristokratija, koja bi kasnije mogla da ugrozi sam položaj sultana i njegove porodice, pa je zato određeno da isključivo nemuslimani mogu da budu “sakupljeni” u okviru takvog poreza.
Kasnije, ukoliko bi se “sakupljeni”—koji bi bili obrazovani i vaspitavani kao muslimani – po završetku obrazovanja i vojne tj. državne službe, oženili i imali decu, njihova deca bi od rođenja bila Muslimani i samim tim ni ona, ni njihovi direktni potomci, ne bi mogli više biti “sakupljani”, a ne bi ni imali pravo da naslede funkcije svojih očeva.
Sistem danka u krvi je bio nov i neusklađen sa dotadašnjom praksom Šerijatskog prava, tako da je u samom početku bilo čak i manje opozicije kod nekih islamskih verskih autoriteta. Međutim sva opozicija je odmah nakon početka primene bila ućutkana.
Naučne pretpostavke su da je u prva dva veka primene danka u krvi “sakupljeno” oko pola miliona dečaka. U praksi, danak se “sakupljao” isključivo u balkanskim hrišćanskim zemljama pod turskom vlašću.
U proseku na svake četiri godine, dečaci između sedam i deset godina starosti bili su odvođeni od svojih porodica. Iako su uglavnom to bili mlađi dečaci, dešavalo se i da budu odvođeni mladići od petnaest do dvadeset godina starosti.
Foto: Wikipedia
“Danak u krvi” obavljao je viši janjičaraski oficir (koji je takođe ranije bio “sakupljen”) zajedno sa svojim vojnicima i sekretarem. Oni bi potpuno nenajavljeno i na prepad upali u neko hrišćansko selo ili varoš i pod pretnjom sile bi izvodili dečake koje bi odabrali što je ostavljalo strašne posledice na porodice iz kojih su dečaci otimani.
Neke hrišćanske familije su pribegavale urezivanju i tetoviranju krsnog znamenja na telima dece kako bi sprečili njihovo odvođenje, a kao što smo pomenuli, poznati su bili i slučajevi sečenja prstiju i sakaćenja.
“Sakupljeni” dečaci su se zvali “kul”, “gilman” ili “oglan”. Deljeni su u dve grupe: oni koji su bili u odličnoj fizičkoj formi bili su odmah raspoređivani u sultanovu palatu, a ostali su se slali turskim porodicama isključivo u Anadoliju i Rumeliju. Obuka je trajala od najmanje tri do sedam godina i njen cilj je bio se dečaci najpre nauče muslimanskom i osmanskom načinu života.
Nakon inicijalnog perioda u sultanovom dvorskom sistemu ili sistemu anatolskih i rumelskih porodica, dečaci su dobijali ime “adžami oglanlar” što na turskom znači “strani dečaci”. Iako su već poprimili osmanski način života slati su u Jedrene ili Carigrad radi daljeg školovanja, a obučavali su se i radili u nekom od sultanovih brodogradilišta ili vrtova.
Neki od “adžami oglana” služili su u samoj palati. Ovde su započinjali dugo školovanje koje je obično trajalo i do četrnaest godina. Ovakav sistem školovanja, koji se zvao “dvorska škola”, opstao je do sredine 19. veka i u njemu je odškolovano mnogo viših oficira, administrativnih radnika i vođa Osmanskog carstva. U toku dvorske škole, mladići nisu smeli ni pod kojim uslovima da napuste dvor ili da stupe u kontakt sa bilo kim iz spoljašnjeg sveta.
Obuka je bila raznovsna, od napornih fizičkih vežbi do teoretskih predavanja. Jezici su takođe bili veoma važni pošto su svi dečaci morali da nauče turski, persijski i arapski.
Pisanju se takođe poklanjao veliki značaj, i obučavani su da postanu stručnjaci u raznim vrstama arapske kaligrafije. Naročita pažnja pridavala se verskom obrazovanju i izučavanju šerijatskog prava.
Sa navršenih dvadeset godina, dečaci bi se raspoređivali u janjičarske jedinice osmanske vojske. Ovo se definisalo kao “oslobađanje”, ali takva sloboda janjičara se sastojala jedino u tome da više nisu mogli da budu prodati ili poklonjeni. Kako bi proverili svoj sistem, osmanske vojne vlasti su ih vrlo često slale u vojne akcije baš u oblasti iz kojih su potekli.
Većina muškaraca nije ostajala na dvoru. Neki su tokom vojnog staža dobijali zemlju i postajali spahije i bili dužni da popunjavaju konjičke jedinice. Najviši vojni čin koji su mogli da dobiju je bio čin oficira.
Oni koji su ostajali na dvoru, imali su veće šanse da naprave značajniju karijeru. Neki od njih su bili postavljeni sa sandžakbegove, upravitelje malih provincija koje su se nazivale sandžaci, i mogli su da se uzdignu do beglerbega, upravitelja jedne od 31 veće provincije na koje je Osmansko carstvo bilo podeljeno.
Foto: Wikipedia
Najviši činovi vezira i velikog vezira samo su malobrojni dostigli, a najpoznatiji među njima je Bajica Sokolović, poznatiji kao Mehmed-paša Sokolović, rodom iz Sokolovića kod Rudog u današnjoj Republici Srpskoj.
U doba sultana Mehmeda II Osvajača (1444—1481), pokršteni Hrišćani “sakupljeni” dankom u krvi su se postavljali na najviša administrativna mesta u društvu. Svi veliki veziri Mehmeda II Osvajača bili su pokršteni hrišćanski dečaci oteti od svojih porodica kao deo danka u krvi.
Opadanje sistema danka u krvi se oseća već krajem 17. veka i cela praksa počinje da polako jenjava, najviše iz želje samih osmanskih muslimana da služe u janjičarskim jedinicama i potepenom otvaranju mogućnosti dobijanja administrativnih zvanja koja bi bila nasledna.
“Danak u krvi” i otimanje dece od porodica je najmračniji i najnasilniji način islamizacije i nema nikakve razlike između toga kako su to tada doživljavali naši preci i kako mi to doživljavamo danas.
Iako su se pred nekim od tih otetih hrišćanskih dečaka otvarala vrata karijere u Osmanskoj imperiji poput Mahmud-paše Anđelovića, Ahmed-paše Hercegovića i Mehmed-paše Sokolovića, zapravo retki su slučajevi dečaka, poput Mehmed-paše Sokolovića, koji su zadržali veze sa svojim starim zavičajem i porodicom.
Međutim, čak i ljudi poput Mehmed-paše Sokolovića su krvlju, mačem i ognjem zavodili i štitili islamski poredak među narodom iz kog su potekli.
Ogromna većina tih dečaka su proveli život kao fanatični islamski borci, koji su ginuli za svog turskog sultana u osvajačkim pohodima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Sa medija Dragana Šolaka ovih dana čuju se pozivi za rat. Istovremeno, za to pripremaju teren tako što prebacuju odgovornost i krivicu na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Dragan J. Vučićević, uživo u emisiji Kolegijum na Informer televiziji, izneo je ozbiljne tvrdnje o mogućem zataškavanju slučaja seksualnog nasilja na Filozofskom fakultetu.
Premijer Srbije Miloš Vučević izjavio je danas u Sarajevu, tokom obilaska Mitropolije Dabrobosanske, da je borba protiv korupcije u skladu sa zakonima Srbije.
Predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević drugog dana posete Bosni i Hercegovini, kako je ranije najavljeno, obišao je Mitropoliju Dabrobosansku, eparhiju u Sarajevu i ima prijem kod mitropolita Hrizostoma.
Večeras je počeo drugi krug emisije "Nova TV zvezda", a kandidat Jano Bata prošao je kroz pravi izazov. Naime, dobio je zadatak da intervjuiše Mikija Đuričića, a potom ga je iznervirao tabloidnim pitanjem, zbog čega je i zažalio.
Emisija "Rat uživo" na Informer televiziji bavila se krucijalnim geopolitičkim temama, a ove večeri u fokusu je bio rusko-ukrajinski sukob, ali i sporazum Izraela i Hamasa.
Nemanja Stajić, bivši sekretar Sekretarijata za poslove legalizacije objekata u Gradskoj upravi grada Beograda, saslušan je danas u prostorijama Višeg javnog tužilaštva u Beogradu gde je izneo svoju odbranu.
Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podiglo je optužnicu protiv S. S. (36) iz Kraljeva, M. V. (53) iz Kraljeva i D. Ž. (33) iz Kruševca zbog sumnje da su počinili sedam krivičnih dela teška krađe, dok se D. Ž. tereti i za napad na službeno lice u vršenje službene dužnosti. Tužilaštvo za okrivljene koji su, inače, višestruki povratnici, traži jedinistvenu kaznu od po 20 godina zatvora.
Novak Stajić, koji je juče uhapšen u velikoj akciji policije po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu zajedno sa bratom Nemanjom Stajićem i još šestoro osumnjičenih zbog sumnje da su malverzacijama oko legalizacije objekata u Srbiji sebi i drugima pribavili korist od 6,5 miliona evra, prema sumnjama istražitelja, pripremao je bekstvo iz zemlje!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su četiri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršile krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Fudbaleri Crvene zvezde sutra na svom stadionu dočekuju gradskog rivala Partizan (16.00 Arena 1 premijum), a, uzimajući u obzir dosadašnju formu i formacije Vladana Milojevića, pretpostavka je da će aktuelni srpski prvak odlučiti oprobanim receptom da udari na "parni valjak".
Trener Partizana, Srđan Blagojević, rekao je da Crvena zvezda nosi epitet favorita u 175. večitom derbiju i da se ne očekuje to od njega da kaže u ovom trenutku.
U fudbalu ne postoje favoriti, a o kladionicama ne želim da pričam. Imam veliko poštovanje prema Partizanu i zato očekujem kvalitetnu i dobru utakmicu, poručio je trener Crvene zvezde Vladan Milojević pred sutrašnje gostovanje Partizana (16.00 Arena 1 premijum).
Bode Glimt se plasirao u osminu finala Lige Evrope što znači da mu je dovoljna još samo jedna nerešena utakmica na međunarodnoj sceni ove sezone kako bi pretekao Crvenu zvezdu po UEFA koeficijentu.
Tokom utakmice Denvera i Šarlota, Nikola Jokić je uputio čak 14 šuteva za tri poena, što je rekord njegove karijere. Prethodni je iznosio 11 pokušaja izvan linije 7,24 metara.
SAD i Rusija dogovorile su ostavku ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog nakon prekida vatre, tvrdi bivši savetnik predsedničke kancelarije Aleksej Arestovič.
Predsednik Amerike Donald Tramp naredio je da se čuveni sto privremeno ukloni iz Ovalnog kabineta radi restauracije, nakon što je sin Ilona Maska, Iks, prošle nedelje obrisao nos o njega.
Palestinska militantna grupa Hamas saopštila je danas da će razmotriti da li je u pitanju greška ili su ostaci pomešani zbog izraelskih vazdušnih napada, nakon što je izraelska vojska navela da jedno od tela koje je Hamas oslobodio ne pripada nijednom od talaca koji su držani u Gazi.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, koji je došao do izražaja tokom Minhenske bezbednosne konferencije, predstavlja egzistencijalnu pretnju za Ukrajinu, ocenio je bivši predsednik Ukrajine Petro Porošenko.
Zajednička strast prema glumi spojila je ove glumce, a ljubavne priče koje su nastale na setu i ispred kamera, jedne su od najlepših sa naših prostora.
Miloš Biković reagovao je na pisanje nemačkog lista "Bild" koji piše da u mnogim delovima Evrope postoji velika zabrinutost zbog pregovora SAD i Rusije i mogućnosti povlačenja američkih trupa iz nekih delova Evrope, uključujući i Kosovo.
U istraživanju je belgijski malinoa, koji se često koristi kao policijski pas, osvojio 35 od 39 mogućih bodova i time zauzeo prvo mesto liste najinteligentnijih pasa.
Boban Rajović odlučio je da stavi tačku na skandal oko pesme Ane Nikolić, "Boni i Klajd". Pevač je otkrio detalje nastanka numere koju je želeo da posveti ubijenom sestriću njegove supruge, Petru Staševiću (17).
Milena Kačavenda slala je lascivne poruke Borislavu Terziću Terzi. Prema tvrdnjama Terzinog bliskog prijatelja, kontroverzna učesnica "Elite" ozbiljno se loži na cimera iz Bele kuće, a to je i razlog njihovog sukoba, tokom kojeg je iznosila najstrašnije optužbe na račun njegove bivše devojke, Milice Veličković.
Pevačica Maja Nikolić ove godine se na "Pesmi za Evroviziju" takmiči sa pesmom "Žali srce moje", a do sada je već sedam puta učestvovala i time postala rekorderka. Uprkos upornosti, nije joj se dalo da predstavlja Srbiju na Evroviziji, zbog čega su je na takmičenju često pratili skandali i svađe.
Mnogi se pitaju šta se dogodilo sa nalozima Bake Praseta, a jedna stranica na TikToku iznela je tvrdnje da ih je jutjuber sam, planski ugasio. Oni su objavili deo iz Bogdanovog lajva, gde je najavio da uskoro počinje da snima na drugoj platformi, na engleskom jeziku.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar