Jedinice ruske vojske raspoređene u zoni SVO uništile prvi tenk M1A1 "abrams", američke proizvodnje, koji su ukrajinske snage koristile u borbama na Avdejevskom pravcu. Ubrzo se pojavio i snimak "abramsa" u plamenu, kao i informacija da su tenk uništili pripadnici 15. motorizovane brigade i to upotrebom malogabaritnog FPV (First person view) drona, a potom i ručnim raketnim bacačem.
Dva dana nakon ovog događaja, pojavile su se informacije da su ruski borci tokom uništavanja američkog oklopnjaka koristili FPV dron poznat po nadimku "pirana", a ovo je potvrdio predstavnik "Simbirskog konstruktorskog biroa", kompanije koja proizvodi ove letelice.
- Ovu informaciju dobio sam od klijenta koji mi je poslao prepisku sa komandantom bataljona posade koja je pogodila tenk. Rekli su da je u pitanju naša "pirana", a onda se ova informacija pojavila u vestima i na telegram kanalima sa snimcima 'abramsa' u plamenu - rekao je predstavnik biroa.
Šta je "pirana"?
"Pirana" zapravo predstavlja naziv za čitavu porodicu FPV dronova, a kako je kasnije otkriveno, za uništavanje američkog tenka korišćena je verzija "pirana-10". Ovaj dron ima nosivost do 4,5 kilograma, što znači da može nositi projektil sa tandem kumulativnom bojevom glavom PG-7VR, ručnog bacača RPG-7, a pod maksimalnim opterećenjem može preći osam do deset kilometara.
Probojnost ovog projektila je oko 600 mm za homogeni oklop od čelika iza reaktivnih ploča, što znači da je i više nego dovoljno da probije krovni oklop bilo kog savremenog tenka. Pored tandem-kumulativne, "pirana-10" može biti naoružana i lakšim projektilom sa kumulativnom bojevom glavom, poput PG-7VL, pa je dolet u ovom slučaju 12-15 km u zavisnosti od vremenskih uslova i eventualnog ometanja.
Maksimalna brzina drona je oko 140 km/č, a tokom čitavog leta i trenutka udara operater posmatra i usmerava kretanje na osnovu video snimka koji se sa drona do upravljačkog uređaja prenosi u realnom vremenu. Cena pojedinačne "pirane" je oko 50.000 rubalja, odnosno oko 500 dolara.
Karakteristike i oklop ukrajinskih "abramsa"
Kao što je već poznato, SAD su ukrajinskoj vojsci isporučile verziju M1A1 SA (Situational awareness, situaciona svest), koja je nastala 2006. godine nadogradnjom osnovnih verzija radi povećanja njihovih borbenih sposobnosti, odnosno prilagođavanja potrebama tadašnjih sukoba, a cena pojedinačnog tenka danas košta oko 10 miliona dolara.
Najznačajnije poboljšanje "SA" verzije ogleda se u instaliranju elektronskih uređaja za osmatranje bojišta, digitalnim mapama i indikatorima za označavanje prijateljskih i neprijateljskih snaga, savremenijim sistemom za upravljanje vatrom i označivačima koji služe za obeležavanje udaljenih ciljeva za artiljeriju.
Što se tiče oklopa, kupola M1A1 SA izrađena je od veoma izdržljive i guste mešavine materijala, u kojoj se nalazi sloj od osiromašenog uranijuma, koji ima gustinu 2,5 puta veću od običnog čelika koji se najčešće koristi pri izradi oklopnih vozila. Ipak, zbog politike SAD o zabrani izvoza oklopa sa osiromašenim uranijumom, sa tenkova namenjenih Ukrajini su skinuti ovi slojevi, zbog čega "abramsi" u zoni SVO imaju znatno manji nivo zaštite.
Zbog toga su ukrajinski tenkisti bili primorani da na svoja američka vozila postave neki vid dodatne zaštite kao što su: eksplozivno-reaktivni oklop, nadstrešnica za zaštitu od dronova, tj. napada "odozgo" ili rešetkasti oklop za zaštitu vitalnih delova tenka od projektila sa visoko-eksplozivnim punjenjem.
Imajući u vidu da je M1A1 SA sam po sebi težak 61 tonu, ukrajinska vojska nije mogla da ugradi sve navedene komponente, pa su se posade opredelile za prvu, a kasnije će se ispostaviti veoma lošu opciju. Tako su tenkisti na "abramse" postavili dodatan oklop u vidu ARAT-1 (Abrams Reactive Armour Tiles), poznat i kao M-19, koji se sastoji od eksplozivno-reaktivnih ploča namenjenih za zaštitu bočnih strana trupa i gornje polovine gusenica od raketa sa tandem-kumulativnim bojevim glavama.
Gde su ukrajinski tenkisti pogrešili?
Prva stvar koja zapada za oko jeste da ni posle dve godine trajanja SVO i na hiljade tenkova i drugih oklopnih vozila uništenih malogabaritnim FPV dronovima i dalje postoje slučajevi u kojima neprijateljske jedinice ne ugrađuju nadstrešnice koje, iako ne garantuju stoprocentnu zaštitu, ipak mogu sprečiti proboj krovnog dela i uništavanje vozila.
Još veću konfuziju oko opredeljivanja ukrajinskih tenkista za reaktivni oklop, umesto za krovnu zaštitu, stvara i sam dizajn američkog tenka, tačnije njegov unutrašnji raspored. Naime, sva municija se kod "abramsa" nalazi u zadnjem delu kupole - specijalno zaštićenom odeljku za municiju sa tzv. "blou aut" panelima.
U pitanju su ploče koje se nalaze na vrhu ovog odeljka, namerno oslabljene da bi u slučaju pogotka u zadnji deo kupole i detonacije municije usmerile eksploziju ka gore i zaštitile ostatak tenka i posadu od iste.
Međutim, iako su se do sada pokazale kao korisno sredstvo za zaštitu života članova posade, u slučaju da dođe do detonacije municije može doći do topljenja pregrade i širenja vatre na pogonski sklop, nakon čega tenk postaje imobilisan i laka meta za protivnika, što su ruski borci sigurno imali na umu.
Takođe, postoji i opcija da se vatra izazvana sekundarnim detonacijama kasnije proširi na ostale delove tenka, poput odeljka za posadu, što se upravo i dogodilo sa "abramsom" ukrajinske vojske. Zbog toga bi ugradnja nadstrešnice zapravo bilo odlično rešenje, sa obzirom na učestalost napada dronovima na tenkove i druga oklopna vozila.
Kako se može videti na slici iznad, objavljenoj neposredno nakon snimka uništenog američkog tenka, vatra iz odeljka za municiju se proširila i na zadnji deo vozila gde se nalazi motor, što znači da je verovatno došlo do bušenja rezervoara, nakon čega je iscurilo i zapalilo se preostalo gorivo, a primetno je da dim kulja i iz otvora za ulazak i izlazak članova posade.
Sudbina posade i dalje nije poznata, pa dok otvorena vratanca ukazuju na to da su tenkisti uspeli da se izvuku, dim koji dolazi iz odeljka za posadu sugeriše da se požar proširio i možda zahvatio druge komponente u ovom delu, zbog čega je malo verovatno da "abrams" može biti izvučen i popravljen.
Stoga se može zaključiti da ovakvo rešenje u dizajnu tenka, izabrano u skladu sa američkom doktrinom da oklopne jedinice treba da obavljaju zadatke samo kada im je obezbeđena vazdušna nadmoć, postaje gotovo beskorisno u sukobu poput SVO, naročito zbog ruske vazdušne nadmoći i ogromne količine dronova svih vrsta.
Što se tiče nadstrešnice, odnosno izostanka iste na "abramsima", postoji velika verovatnoća da je ukrajinska vojska dobila naređenje od svojih američkih saveznika da bi takva konstrukcija naružila imidž njihovih proizvođača, koji ih predstavljaju kao "najbolje zaštićene tenkove na svetu".
Ovome u prilog govori i potez pojedinih društvenih mreža da onemoguće postavljanje snimaka i slika "abramsa" u plamenu na svojim platformama, jer kako kažu "nanosi štetu korporativnoj reputaciji proizvođača". Šta god da se krije iza odluke ukrajinske vojske, ono što je sigurno jeste da su ruski borci još jednom pokazali da zapadni tenkovi i nisu baš najotpornija oklopna vozila na svetu.
Prvi tenk Abrams pogođen je prvog dana upotrebe. Ruski borci su čak oterali nacionaliste od izgubljenog oklopnjaka i odvzeli ga u svoju pozadinu. Trofej će proučavati vojni inženjeri iz preduzeća odbrambene industrije.
Bespilotne letelice Oružanih snaga Ukrajine, prelazeći velike udaljenosti duboko u rusku teritoriju, lete na visini do hiljadu metara u režimu tišine i njima upravljaju satelitima, rekao je komandant jedne od borbenih jedinica Oružanih snaga Rusije sa pozivnim znakom „Lego“.
Varšava nastavlja da aktivno interveniše u vojnim poslovima Kijeva kako bi Oružanim snagama Ukrajine pružila podršku na bojnom polju i obezbedila povratak bivših poljskih zemalja, piše NDP. Ali to se neće desiti. Ukrajina je najuspešniji rusofobni projekat Sjedinjenih Država i oni za to imaju svoje planove.
Niko u Evropi ne veruje u pobedu Ukrajine, a postizanju mira u toj zemlji mogu da doprinesu političke promene nakon izbora za Evropski parlament i predsedničkih izbora u SAD, rekao je premijer Mađarske Viktor Orban na sastanku frakcije vladajuće partije "FIDES-Mađarske građanske unije", prenosi list Magjar nemzet.
Avdejevka je pala, a u nastavku nam se može desiti jedan od naših najgorih scenarija - da Putin pobedi i da iz ovog rata izađe jači nego što je bio na početku - ocenio je američki vojni ekspert potpukovnik Danijel Dejvis.
Reći ću užasno buntovničku misao: od sve tri umešane strane u ovu priču (Rusija, SAD, Ukrajina), samo Putin želi mir. Putin ne želi da se bori sa Ukrajinom i spreman je da okonča rat, rekao je Aleksej Arestovič, bivši savetnik Kancelarije Zelenskog, komentarišući nedavni intervju sa ruskim predsednikom.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Kijev se pretvorio u „grad na liniji fronta“, a ruski napadi na ukrajinsku prestonicu od kraja avgusta više nisu ograničeni samo na noć – dolaze i usred dana, izjavila je ambasadorka Evropske unije u Ukrajini Katarina Maternova posle novog masovnog raketnog i dronskog udara.
Predsednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da nastavak rata u Ukrajini vodi ka dva krajnje opasna scenarija – direktnom ulasku NATO-a u sukob i Trećem svetskom ratu ili višedecenijskom iscrpljivanju koje je nazvala „novim Stogodišnjim ratom“.
Sa zgrade nemačkog Generalnog konzulata u Sankt Peterburgu danas su skinute zastave Nemačke i Evropske unije, demontirani nemački grbovi i uklonjena tabla predstavništva, dan uoči isteka roka koji je Moskva dala Berlinu da potpuno ugasi konzulat i povuče osoblje iz Rusije.
Američki Kongres usvojio je jedan od najširih paketa ekonomskih mera protiv Rusije od početka rata u Ukrajini, koji će predsedik SAD Donald Tramp gotovo sigurno potpisati, saopštili su izvori iz Bele kuće.
Poljska je privremeno zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu i podigla vojnu avijaciju zbog ruskih napada bespilotnim letelicama na susednu Ukrajinu, dok su svega nekoliko kilometara od poljske granice odjekivale eksplozije.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Predsednik SAD Donald Tramp zatražio je od predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da prekine udare na ruske rafinerije i infrastrukturu za proizvodnju dizela.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prvi tenk Abrams pogođen je prvog dana upotrebe. Ruski borci su čak oterali nacionaliste od izgubljenog oklopnjaka i odvzeli ga u svoju pozadinu. Trofej će proučavati vojni inženjeri iz preduzeća odbrambene industrije.
Neviđeni skandal trese region nakon jučerašnjeg izricanja haške presude četvorici vođa zlikovačke UČK, među kojima je i monstrum Hašim Tači, a Brisel na to ćuti.
Na adresi Ilije Srdanovića, prvog čoveka blokaderske liste, osvanulo je zvanično pismo svetski priznatog stručnjaka dr Marka Lensa (dr Marko Lens, MD MSc Harvard, DPhil Oxon), koje ogoljuje sramne i nezakonite radnje u Srdanovićevoj akademskoj karijeri.
Na društvenim mrežama isplivao je skandalozan snimak na kome Vladimir Grubaj, koji se inače nalazi na 243. mestu takozvane "studentske liste", vozi bicikl pored groblja i na najprizemniji i najbolesniji način ismeva preminule ljude.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović povodom starta druge sezone sportskog rijalitija nazdravila je srpskom šljivovicom koju je ponela u Dominikanu.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Novica Šutić iz Gornje Mutnice kod Paraćina pre nekih 15 godina zasadio je prve plantaže smilja ispod Rtnja dok su ga komšije gledale sa čuđenjem, a danas pravi eterično ulje vrednije od zlata.
U Zakonu o bezbednosti saobraćaja postoji odredba koja malo koji vozač zna, da MUP može da odustane od procesuiranja prekršaja ako ste ga načinili radi spasavanja života, zdravlja ili imovine.
Mehaničar Huan Hose Ebenezer na TikToku je otkrio koji je po njemu najpametiji izbor na tržištu polovnih automobila, i to nije ni "toyota" ni "honda" već "volvo s60".
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski je danas u Brajkovcu, gde je u okviru kampanje „Među svojima“ razgovarala sa meštanima, porodicama, predstavnicima boračke populacije, penzionerima i drugim građanima.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv droga, u saradnji sa Upravom za tehniku, Policijskom upravom za grad Beograd, Policijskom stanicom Voždovac i Bezbednosno-informativnom agencijom, uhapsili su Marka Z. zbog sumnje da se bavio prodajom narkotika.
Uviđaj požara koji je noćas izbio u domu za smeštaj i njegu starijih osoba na području Lukavca okončan je tokom dana, a po nalogu dežurnog tužioca uhapšen je vlasnik ove privatne ustanove.
Dušan K. (41) ranjen je 16. septembra oko 2.30 časova u pucnjavi koja se dogodila na Banovom Brdu, a ovo je samo jedno u nizu jezivih krivičnih dela koja su se u poslednje vreme dogodila u ovom naselju u Beogradu.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Popularni srpski glumac Srđan Žika Todorović ponovo je uspeo da privuče ogromnu pažnju javnosti i zapali društvene mreže svojim najnovijim objavama sa odmora.
Prva ekonomska škola u Zagrebu ne mora da plati 5.000 evra nematerijalne štete sinu poznatog glumca Renea Bitorajca zbog incidenta koji se dogodio tokom časa fizičkog vaspitanja u septembru 2023. godine kada ga je, prema njegovim rečima, profesor Ante К. udario nogom u zadnjicu.
Dok mnoge žene izdvajaju novac za kreme i tretmane koji brišu bore, jedna 43-godišnja Tiktokerka tvrdi da njeno lice izgleda mlađe zahvaljujući kori od banane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.