OD NAS ZAVISI! PROIZVODNJA RUSKE VAKCINE U SRBIJI?! MA, NIJE PROBLEM! TRI ČOVEKA NAĐITE, PA PODIGNITE TORLAK U NEBESA!
Podeli vest
Trebaju nam tri čoveka koja će kazati - grizemo! I proizvodićemo vakcinu. Ako tri čoveka od reči kažu da će to uraditi, a da iza njih stoji država, da im pomogne, onda će tako i biti. Tri čoveka nađite, podignite Torlak u nebesa, poručuje za Sputnjik naš čuveni virusolog Ana Gligić
Rusija je za sada jedina ponudila Srbiji zajedničku proizvodnju vakcine protiv virusa korona i to one prve koja je registrovana u svetu - Sputnjik V vakcine. Ova vakcina uskoro bi trebalo da bude sertifikovana i od strane Svetske zdravstvene organizacije, a prema dosadašnjim istraživanjima, pruža zaštitu u 92 odsto slučajeva.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
09.11.2020
21:47
Jedini institut u Srbiji koji bi mogao da proizvodi vakcinu protiv virusa korona, jeste Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak". Ovaj institut posle 15 godina ponovo je počeo da proizvodi vakcinu protiv gripa za domaće potrebe, što uliva nadu kada je reč o aktuelnoj svetskoj pošasti i borbi protiv nje.
Tri čoveka za proizvodnju vakcine u Srbiji
Dugogodišnji radnik Torlaka, jedan od najistaknutijih virusologa u Srbiji Ana Gligić kaže slikovito da je za pokretanje proizvodnje vakcine u Srbiji potrebno samo tri ili četiri čoveka, kao i u vreme proizvodnje polio vakcine, kada su se tri stručnjaka ujedinila u borbi za virusologiju u Srbiji, nakon čega smo izvozili vakcinu u 35 zemalja u svetu.
- Bez kadrova nema ništa, možete praviti ugovore kakve hoćete, potrebni su kadrovi koji će iza toga stati i terati, otvarati sva vrata. Pa ja sam svojevremeno kucala na vrata saveznog ministra i čekala u hodniku da me primi - priseća se Gligićeva.
Naša sagovornica nije upoznata sa kakvim kadrovima Torlak trenutno raspolaže, ali bi podržala saradnju sa Rusijom jer, kako kaže, vrlo dobro zna kako Rusija stoji u ovoj oblasti:
- Oni imaju kadrove i ako se mi odlučimo za tako nešto, ta tri naša čoveka koja će zagristi, treba odmah da odu u Rusiju i da provedu tamo dva meseca da to vide, da se vrate i da to ostvare ovde. Ne treba puno, jer pazite, ti kadrovi moraju biti specijalisti mikrobiologije i da odu tamo da vide koji je to lanac, kako oni to rade.
Prostor na Torlaku prilagodljiv za proizvodnju
Ti stručnjaci, prema rečima Gligićeve, u državi sa kojom bi se postigao dogovor o zajedničkoj proizvodnji vakcine, stekli bi neophodna znanja na terenu i po povratku u Srbiju dalje bi obezbedili sve što je neophodno za proces proizvodnje vakcine, koja bi, kako tvrdi, mogla da krene vrlo brzo po njihovom povratku.
- Mislim da su napravili izvanredan prostor na Torlaku. Ja sam videla taj prostor za proizvodnju vakcine protiv gripa. On vrlo lako može da se prilagodi proizvodnji ove vakcine. Jer tu ne trebaju životinje, kao što je na primer za polio trebalo uvesti majmune, pa od njihovih bubrega praviti podlogu za polio vakcinu. Ovde to ne treba, sasvim je drugi proces i može se vrlo brzo ovladati, samo trebaju kadrovi - ponavlja ona.
Torlak je, prema rečima Gligićeve, u svojoj istoriji mnogo značio za Srbiju. Mogli smo da otkrivamo bolesti istovremeno kad i drugi svet, da izolujemo virus za koji se nije znalo, da dijagnostikujemo influencu u startu kad se pojave prvi slučajevi i da se preduzimaju protivepidemiološke mere, precizira ona.
Prvo neophodna saglasnost ALIMS-a
Virusolog Tanja Jovanović veruje da bi Torlak mogao da proizvodi i vakcinu protiv kovida, jer već pored vakcine protiv gripa proizvodi i mnoge druge:
- Za sada on proizvodi prvu generaciju vakcina kao što su inaktivisane vakcine, kao što su neke atenuisane vakcine i slično, one koje sadrže kompletnu virusnu česticu. Ova Sputnjik V je rekombinantna vakcina, koja se dobija tom rekombinantnom tehnologijom, gde se kao virusni vektor koristi adeno virus, i to dva tipa, tako da s te strane ne znam koliki oni imaju kapacitet, ili ako nemaju proizvodne mogućnosti, koliko je tu potrebno ulaganja da bi oni mogli da ovladaju tom tehnologijom i proizvode vakcinu.
Jovanovićeva ukazuje da bi uopšte vakcina mogla da se proizvodi u Srbiji, neophodna je saglasnost i dozvola Agencije za lekove i medicinska sredstva.
Svaki proizvođač ima svoju „tajnu"
- Prvo, oni moraju da izanaliziraju proizvod, da vide da li on odgovara našim standardima i našoj populaciji, da bi se na kraju donela strateška odluka same države da li bi se proizvodila takva vakcina ili ne. Tako da to ide u nekoliko stepenika i koraka, nije samo pravolinijski put - kaže ona.
Ona veruje da ukoliko se postigne dogovor sa nekim proizvođačem, prvo je potrebno da ili naši stručnjaci odu na obuku, ili da neko dođe kod nas, jer svaka vakcina ima neku proizvođačku tajnu.
- Kao što vidimo, postoji preko dvesta kandidata za vakcinu. Neke su vrlo slične, pa ako uzmemo Fajzerovu i Modeninu vakcinu koje naizgled deluju potpuno identično, a u stvari su različite i zahtevaju i različitu vrstu skladištenja, različitu temperaturu i sve ostalo. Znači da svaki proizvođač ima neki svoj protokol i neku svoju proceduru proizvodnje - zaključuje Jovanovićeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija želi da pomogne, kao što je uradila u prvom talasu pandemije, dezinfikovala bolnice, cele gradove, slala lekarske timove, tako i prvu vakcinu protiv korona virusa želi da proizvodi zajednički sa Srbijom. Ovakav dogovor već ima sa pet zemalja, Srbija jeste najmanja među njima, ali je jednako važna
Ruski PVO sistemi stvaraju ozbiljne probleme za borbene avione F-16 koje je Ukrajina dobila od Zapada, izjavio je penzionisani pukovnik Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) Oleg Starikov u emisiji YouTube kanala "PolitEkspert".
Rusija će vrlo brzo zauzeti grad Krasnoarmejsk (ukrajinski naziv — Pokrovsk), izjavio je britanski analitičar Aleksandar Merkuris u svom YouTube blogu.
Na listi čekanja za transplataciju organa u Srbiji je 2000 ljudi. Kako izgleda život nakon transplatacije organa, a kako dok se čeka donor? Na ovu temu u "Info jutru" govorile su Biljana Vesković, pacijentkinja na listi čekanja i Ivana Jović, iz organizacije "Donorstvo je herojstvo".
Ljudi koji idu od lekara do lekara i traže rešenje za telesne tegobe koje lekari ne mogu da prepoznaju. Ispostavlja se da je u pitanju maskirana depresija. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su psiholog Jovana Stojković, pedagog Biserka Jakovljević i Milorad Antić, Forum srednjih stručnih škola.
Ako postoji istorijski momenat kao prekretnica u istoriji jedne države, to je bio 5. oktobar. Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji. Nakon 5. oktobra okrenuta je nova stranica politike Srbije. 24 godine kasnije nameće se pitanje da li nam je trebao taj 5. oktobar! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su advokat Dragoljub Tomašević, Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i bivši načelnik odeljenja za krvne delikte Žarko Popović.
Vanredna sednica o litijumu mogla je da se odloži da opozicija nije uložila 150 amandmana. Plan opozicije je krvoproliće i štrajkovi! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su bivši direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Branislav Simonović i Jelena Trivan, generalni direktor M.tel-a.
Zoran Srećković penzionisani policajac koji je 5. oktobra 2000. godine bio u policijskoj stanici u Ulici Majke Jevrosime kada je ona napadnuta, kaže da su političari sa navijačima upali i odneli oružje, koje nikada nije vraćeno i ne zna se gde je završilo i da su pojedinci zbog toga dobili nagrade za unapređenje demokratije, a on se pita: "Kojoj su demokratiji oni doprineli tog 5. oktobra?!"
Muškarac M. M. u Ripnju je 3. oktobra oko 11 sati izgubio kontrolu nad vozilom kada je udario u drvo, a potom i "pokupio" pešaka, jer se vozilo od siline udarca okrenulo.
Nekadašnji igrač Partizana, Dante Egzum, koji trenutno igra za Dalas Maverikse, suočava se sa ozbiljnom povredom koja će ga udaljiti sa terena na duži period.
Njegovo ponašanje je sjajan primer. Kada sam ušao u prvih deset i počeo dobro da igram, uvek sam se trudio da zapamtim da je Novak uvek isti, bez obzira ko si i šta predstavljaš, rekao je Danil Medvedev.
O oslobođenju Vugledara i zaplenjenim trofejima govorili su vojnici grupe trupa Vostok. Snimak napada na područje ovog grada objavilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Francuski predsednik Emanuel Makron upozorio je na Berlinskom globalnom dijalogu da bi "Evropska unija mogla da umre", a zatim je izdao još strašnije upozorenje o ekonomskoj situaciji zemalja članica.
Zamenik lidera političkog saveta libanske militantne grupe Hezbolah Mahmud Katami izjavio je u toku dana da je ta grupa spremna za izraelsko kopneno napredovanje.
U Donjoj Jablanici, koja je jedno od najpogođenijih mesta katastrofalnim poplavama koje su u noći između četvrtka i petka pogodile delove BiH, meštani ovakvu prirodnu katastrofu ne pamte.
Advokat Toni Bazbi, koji planira da pokrene tužbu protiv uhapšenog Šona Didija Kombsa u ime 120 žrtava seksualnog zlostavljanja, tvrdi da je telefonska linija koju je uspostavio ranije ove nedelja bila preplavljena s neverovatnih 12 hiljada poziva za otprilike 24 sata.
Glumica Kristina Eplgejt se posle velike borbe sa kancerom našla pred novim zdrastvenim problemom – multiple sklerozom, koja joj sve više otežava život. Za ovo oboljenje nema leka, ali – nema ni predaje.
Hale Beri, nekadašnja Bond devojka i dobitnica Oskara, pleni izgledom gde god se pojavi, a tako je bilo i pre nekoliko večeri u Njujorku, kada je očarala prisutne na premijeri filma "Never Let Go".
Osim meseca i vremena rođenja, i godišnje doba ima uticaj na formiranje ličnosti i naših navika. Astrološki znaci izvedeni su iz godišnjih doba, odnosno iz obeležja prirode koja vladaju u tim razdobljima, a naučnici u Mađarskoj sproveli su istraživanje o tome.
Bezvoljni ste, malaksali, pa i razdražljivi, ustajete umorni iako ste dugo spavali, a tokom dana ste pospani kada bi trebalo da radite i budete najproduktivniji. Zabrinuti ste što ovakvo stanje traje, a ne znate kako da ga rešite...
Jedna od najvažnijih pravoslavnih monaških zajadnica, posle Svete Gore, su Meteori, ali je srpskoj javnosti malo poznato da je najveći manastir, Velike Meteore, podigao jedan Nemanjić.
Milunka Savić, heroina Balkanskih ratova i Velikog rata, najodlikovanija je žena borac u Prvom svetskom ratu, ali i žena sa najviše odlikovanja u istoriji ratovanja. Francuzi su je nazvali srpskom Jovankom Orleankom zbog hrabrosti.
Jovana Lalić (20), nezaposlena medicinska sestra iz Sombora na više od 10 hiljada metara, spasila je život putniku, kome je pozlilo tokom leta iznad Nemačke.
Kad biste proveli bar pola sata u razgovoru sa profesorom Radojicom Aleksićem iz Loznice ne biste verovali da je juče proslavio 100. rođendan! Da! Tačno jedan vek!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.