Od Tajne do Njegoša: Ova arhaična imena za decu se daju širom Srbije, svaki grad ima svoje favorite!
Podeli vest
Lično ime je jedna od najvažnijih oznaka identiteta osobe. Prema brojnim verovanjima, ono je lični znak, a može da odredi dalju sudbinu i život. Pravila davanja imena zavisila su od tradicije, trenutnih trendova, ali i od drugih brojnih faktora.
Kako kažu matičari, roditelji imaju pravo da slobodno izberu ime svom detetu, ali to ne može da bude pogrdno ime ili ime kojim se vređa moral i u suprotnosti je sa običajima i shvatanjima sredine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju naciji govorio je o situaciji u Srbiji i okruženju i izazovima koji nas čekaju. On je najavio i izgradnju delfinarijuma u okviru projekta EKSPO.
U Norveškoj su u pripremi izmene zakona kojima bi se uvele kaznene mere za roditelje koji svoju maloletnu decu šalju u ultrakonzervativne verske škole u nostranstvu.
24.06.2024
23:45
Subotica: Tradicionalna imena popularnija od retkih
Arhaična imena koja su se održala do današnjih dana u Subotici se mnogo ređe daju od onih tradicionalnih, ali se svake godine pojedini roditelji odluče da baš njima imenuju svoju decu.
Tako su, prema podacima Matične službe Grada Subotice, neka od nesvakidašnjih imena u prošloj godini za devojčice bila Daša, Hella, Kruna, Lira, Teona, Aria, Ikonija i Pavla, a za dečake Milen, Zosim, Liam, Lukijan, Hektor, Vidan i Dren.
Uloga oca porodice oduvek nosi sa sobom ogromnu odgovornost, a Otac Predrag upozorava šta današnji očevi ne treba nikada da rade, ma koliko voleli svoju decu i želeli da im ugađaju.
Dojče vele je objavio video koji prikazuje kako ukrajinski školarci u grupama van škole prolaze vojnu obuku
24.06.2024
14:40
Međutim, kako dodaju iz Matične službe, u poslednjih pet godina tradicionalno popularno ime za devojčice je Sofija, a za dečake Luka.
Kada je reč o imenima na mađarskom jeziku, najpopularnija za devojčice su bila Ema, Sofia i Zoe, a za dečake David, Leon, Oliver, Noel, Akoš i Bence.
Zrenjanin: Među starim imenima Vićentije, Ignjatije, Vid, Kostadin i Jana
Đurađ, Vukan, Despot, Vasilije, samo su neka od starinskih imena koja se ponovo daju deci u Zrenjaninu, a na tom spisku su još Vid, Vidak, Dorotej, Kostadin, Vićentije i Ignjatije kome se, najčešće, tepa Igi.
Ono što je pre 50 godina bila moderno sada odlazi u istoriju, imena Zoran, Goran, Zorica, Dragan i Dragana, Bogdan i Bogdana, Vladimir, Miroslav i Miroslava, Svetlana i Svetolik, Smiljka, Sandra, Dajana, Dejan, Olivera i Oliver, Tamara, Radmila, Stanislava, Jelena i Jelenko.
U istoriju su otišla i imena poput Timotija, Jogoslava, Vaskrsija, Živanka, Živorad i Radosna a još uvek se koriste Miloš i Natalija.
Hit imena u Zrenjaninu su Milica i Strahinja, Sofija i Relja. Tu su još i imena po voću: Dunja, Jagoda, Višnja i jedno starinsko, Nerandža, sada već izašlo iz upotrebe.
U Matičarskoj službi grada Zrenjanina kažu da su baš popularna imena Jana i Vukašin.
„Najčešće davana ženska imena su i Lena, Lenka, Teodora, Maša, Nikolina i Sara. A kod muških imena, pored Relje i Vukašina, najčešće davana imena su Miloš, Todor, Vuk, Mihajlo Mateja“, kaže zrenjaninska matičarka Violeta Đurin.
S obzirom na to da je Zrenjanin višenacionalna sredina, u upotrebi su mađarska, rumunska, slovačka, jevrejska, romska, rusinska i muslimanska imena.
Deci tako dobijaju imena Marija, Ana, Judita, Agneš, Đina, Marinela, Dalia i Dafina, Dina, Ester, Maja, Rebeka, Sara, Elvira, Emil, Julijana, Agata, Piroška, Aranka, Vanda, Veronika, Lidija, Karolina, Đenđi, Žužana i ZUzana, Alena. Jana, Ljudmila, Suzan, Fatima, Amela, Delila, Emina, Nadija, Nezira, Hafa, Maja, Mersiha, Sanid, Zuhra i Zlatija.
Ali i Čaba, Pal, Antal, Marjan, Adam, Avram, Aron,Livije, Laslo, Karolj, Šandor, Šimon, Tamijan, Jan, Anton, Bela, Boris, Kazimir, Jaroslav, Ladislav, Oleg, Jakov i Želimir, Adrian, Janoš,Daniel, Natan, Beriša, Emir, Dani, Enis, Kan i Nedim.
Šabac: Dečak Stribor i devojčica Tajna
U mnoštvu imena, roditelji nekada imaju želju da za svoje dete odaberu neko originalno i posebno ime, po kome će se razlikovati i biti prepoznatljivo u svojoj sredini.
Drugi se, pak, odlučuju za imena svojih predaka, čuvajući ih tako od zaborava ili za ona koja su obeležila srpsku istoriju.
Ipak, u potrazi za jedninstvnim imenom ili bar retkim, domaćim ili stranim, roditelji moraju ostati u okvirima zakona.
„Roditelji imaju pravo da slobodno izberu ime svom detetu, prema svojoj želji, ali to ne može da bude pogrdno ime ili ime kojim se vređa moral i u suprotnosti je sa običajima i shvatanjima sredine“, kaže Jelena Aleksić, glavna matičarka u Gradskoj upravi Šabac.
Među neobičnim imenima, koja su u Šapcu proteklih godina daju deci, izdvajaju se Stribor, kod dečaka, a kod devojčica, Talija, Kiš i Tajna.
Aleksić ističe da se roditelji sve češće varaćaju tradiciji, pa se od starih, arhaičnih imena, kod dečaka načešće pojavljuju Tadija, Tadej, Obren , Simeon, Vasilije, Vukan, Bogdan, Teodor, Aleksa, Vukašin, Jakov, Rastko, Lazar, Despot, Pavle, Stefan, Dušan, Simeun, Kosta, Balša i Ilija. „Što se ženskih imena tiče, zastupljena su Milica, Lenka, Teona, Miona, Đurđa, Neda, Anastasija, Ljubica, Sunčica, Danica, Aleksija, Anđelija, Sofija, Anica, Natalija i Nikolija, kaže matičarka iz Šapca.
U Zaječaru najviše Tadija
Iz Matične službe u Zaječaru kažu da poslednjih godina većina Zaječaraca praktikuje da deci dodeljuje stara imena, tako da je u prošloj godini najčešće muško ime bilo Tadija.
„Ubedljivo najviše Tadija imamo. Naravno i druga stara imena su oživela ponovo, tako da su česta – Ljubica, Jakov, Bogdana, Teodora, Staša, Vuk, Vasilije, Lazar, Luka, Relja, Neda, Dunja, Jakša, Helena i Milica“, navode iz te službe.
Svako vreme ima svoja popularna imena, ali ima i roditelja koji biraju vrlo retka i neobična imena koja nisu tipična za Srbiju, kaže za Danas Dragana Ćetković, jedna od matičarki opštinske uprave Majdanpek.
„Do 1948. godine imena novorođene dece upisivana su u crkvene knjige i u to vreme imena deci su u najvećem broju slučajeva davana po svecima, pa su dečaci rođeni oko 19. decembra dobijala ime Nikola. Osim po svecima, imena su davali i kumovi“, priča ona.
Prokopije, Kruna, Mihailo, Kamenka, Đurđija, Paraskeva, Evdokija, Stanija, Kalina, Bogdan, Obrinka, Mitana bila su imena koja su davana deci.
Posle 1948. godine država je ustrojila matične knjige, a imena koja su upisivana u njih već su se razlikovala. Tadašnja deca odazivala su se najčešće na Dejan, Goran, Dragana, Jelena, Mirjana, Dragan, Biljana, Suzana, Katica.
Bilo je to vreme kada se svakom devetom detetu rođenom u jednoj porodici bivši predsednik Socijalističke federativne republike Jugoslavije Josip Broz Tito bio kum.
Sagovornica dodaje da je 80-tih i 90-tih došlo do neke vrste pomodarstva i da su neretko deca dobijala imena po televizijskim i filmskim junacima, popularnim muzičkim numerama, a to su Serena, Kasandra, Filip, Robert, Sanela, Vinetu.
„Sada se ponovo vraćamo korenima i pravoslavlju, pa se u matične knjige rođenih upisuju imena Uroš, Dušan, Stefan, Ilija, Anđelija, Đorđe, Kosta, Todor, Veljko, Aleksa, Dimitrije, Milan. Naravno ima i popularnih kratkih imena poput Une, Ive, Ene, Anje“, kaže Dragana Ćetković.
S obzirom na to da u istočnoj Srbiji ima dosta ljudi na privremenom radu u inostranstvu, zanimalo nas je da li zemlje u kojima žive imaju uticaja na davanje imena.
„Tu je šarena situacija, ima i inostranih, ali i tradicionalnih imena kao što su Anastasija, Gregor, Sara, Stela, Sofia, Lara, ali i Nikodina, Todor, Uglješa, Nikolija, Lena“, otkriva ona.
Roditelji sve češće u Kragujevcu daju deci stara imena
Anđelija, Savida, Đurđa, Vasilije, Damjan samo su neka od starih imena koja su ostala u upotrebi u Šumadijaskom kraju do danas.
Pojedina imena, kažu u matičnoj službi u Kragujevcu, su davana deci tokom dugog niza godina i opstala su i u ovom modernom dobu.
Kada govorimo o muškim imenima to su Vasilije, Ilija, Damjan, Miroslav, David, a kod devojčica zubu vremena odolele su Vera, Anđelija, Dunja, Natalija, Milica.
U ovoj službi ističu da analizom imena i pregledom matičnih knjiga rođenih, zapaža se trend da su se roditelji u poslednjih pet do 10 godina opet vratili starim imenima koja su bila zaboravljena u periodu od pre 40-50 godina.
„Kurs povratka srpskoj tradiciji i običajima prouzrukovao je da se neka zaboravljena imena ponovo daju deci. Kod dečaka to su Todor, Vukašin, Novak, Vuk, Simeon, Ognjen i Jakov, a kod devojčica Kalina, Savida, Đurđa, Kasija i Mitra“, kažu u kragujevačkoj matičnoj službi.
Ova imena, a naročito ženska, nisu davana deci mnogo decenija, ali su sada postala ponovo moderna.
Užice: Rodio se i Njegoš prošle godine
Kovina, Javorinka, Miladinka, Stanimirka, Milada, Milosav, Radenko, Ljubivoje, Mitar i sličnih imena već dugo nema u matičnim knjigama u Užicu.
Nekada su se imena nasleđivala od predaka, ali danas je prava retkost da deca ponesu imena pradede, dede, prabake ili bake, tako da je sve manje imena poput Milovana, Milorada, Milinka, Sretena, Bogoljuba, Bogosava, Milojke, Radojke, Dobrine, Sretine, Milenije.
Ne tako davno, roditelji su davali imena deci poput Jugoslava, Jugoljuba, Slobodana, Srbislava, Slobodanke, Jadranke, Tatjane, Šaše, Anastazije, čime su iskazivali i sopstvenu ideološku pripadnost. Umesto njih, tokom prošle i ove godine, prema rečima matičarke Branke Ostojić, prednjačila su imena: Milica, Đurđa, Nikolina, Ana, Anđela, Lena, Jana, Dunja, Marija, kao i Bogdan, Luka, Vuk, Viktor, Vukan, Vasilije, Lazar. A, rodio se i jedan Njegoš.
Osim njih, popularna su i imena Veljko, Jakša, Terodor, Ognjen, Aleksej, Lav, Uroš, Kosta, Dušan, Adam, Aljoša, Natalija, Vera, Emilija, Branka, Višnja, Iskra, Srna.
Sagovornica podseća na to da, prema Porodičnim zakonu, „roditelji imaju pravo da svom detetu izaberu ime, ali ono ne može biti pogrdno, niti da vređa moral ili da bude u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine“.
„Primera čudnih i neprikladih imena, za sada, nismo imali“, kaže Branka Ostojić, matičarka iz Užica.
Stara smenila imena iz serija u Novom Pazaru
Kasandra, Hulija i Jamesdin (domaća verzija Džems Dina), Edževit, Sadat i Arafat, davno su izašli iz mode imena koja su roditelji u ovom kraju dvali svojim mališanima po popularnim likovima iz serija, glumcima i državnicima.
Zamenila su ih imena iz popularnih turskih serija: Hurem, Dila, Šeherzada, Pinar, Nur, Asli… Ali, i ona kojim estradne zvezde nadevaju svoje naslednike. Tako su se u imeniku matičnih knjiga nastanile Hana i Nika.
Načelnik Odeljenja opšte uprave u Novom Pazaru Marko Slavković ističe da su moderna imena, uglavnom, iz serija bila aktuelna do pre nekoliko godina.
„Roditelji su, prilikom upisa dece u matičnu knjigu rođenih, zahtevali da se ime upisuje „originalno“ sa „y“ ili sa dva „m“. U poslednje dve,tri godine vratilo se davanje starih imena“, kaže Slavković.
Devojčice sada dobijaju imena Najla, Merjem, Hana, Aylin, Aya, Ajna,Sena i Umma.
Među pravoslavcima, kod dečaka najčešća imena su Bogdan, Luka, Maksim, Jovan, Marko, Tadej i Matej, a kod devojčica Jana, Una, Tara, , Đurđija, Neda i Anđela i najmodernije Nika.
Nisu više učestala, ali korak dobre pristnosti zadržali su Anes, Amel, Anel, Enes, Denis, Daris, Jasmin, Hena, Taida, Emina, Amina, Esama, Sara, Stefan, Nikola, Filip, Milica, Jovana i Marija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju naciji govorio je o situaciji u Srbiji i okruženju i izazovima koji nas čekaju. On je najavio i izgradnju delfinarijuma u okviru projekta EKSPO.
Vehabija, koji je danas izvršio teroristički napad ispred Ambasade Izraela u Beograd i tom prilikom teško ranio žandarma Miloša Jevremovića (34), pre krvavog pira uputio je pitanje.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je za dve godine konflikta uspeo samo da izgubi značajan broj ukrajinskih gradova, izjavio je bivši savetnik Leonida Kučme Oleg Soskin u videoblogu na YouTubeu.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
O strogo poverljivim dokumentima koji obelodanjuju plan Zapada za sukob u regionu i ukidanje Republike Srpske, ali i o današnjem terorističkom napadu, govorili su gosti Miljan Damnjanović potpredsednik SRS, Đorđe Dabić, državni sekretar, Nenad Stevandić predsednik Skupštine Republike Srpske i Dragana Miljanić iz "Zavetnika".
Informer je došao u posed dokumenata stranih službi u kojima je obelodanjeno da Zapad priprema žestok udar na Srbe, Srbiju i Republiku Srpsku. Da li nas očekuje novi sukob u regionu, na to su odgovorili naš glavni urednik Dragan J. Vučićević i gosti naše televizije u specijalnom programu.
Specijalni program Informer TV počinje sa emitovanjem od 20 časova. Tema naše specijalne emisije biće teroristički napad koji se dogodio danas u Beogradu.
Centralna tema emisije "Rat uživo" bio je teroristički napad koji se dogodio danas u Beogradu. O ovome govorili su gosti Dragoslav Bokan, iz Instituta za nacionalnu strategiju, Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Vesna Pešić, izdavač, Avram Izrael, inženjer, Predrag Ćeranić, Fakultet bezbednosnih nauka u Banjaluci.
Pripadnici policije upravo pretresaju kuću u mladenovačkom selu Amerić u kojoj je, kako se sumnja, ranije boravio terorista Miloš Žujović (25) iz Mladenovca, konvertit sa verskim imenom Salahudin.
Jake snage MUP-a Srbije raspoređene su po Novom Pazaru u potrazi za saradnicima vehabije koji je danas pokušao da izvede teroristički napad na ambasadu Izraela u Beogradu. Konvertit Miloš Žujović, sada Salahudin ranio je samostrelom u vrat žandarma Miloša Jevremovića, koji ga je potom u samoodbrani likvidirao.
Informer je došao u ekskluzivni posed fotografije na kojoj se vidi terorista Miloš Žujović zajedno sa suprugom prilikom potpisivanja dokumenata za njeno prijavljivanje na teritoriji Republike Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su D. S. (44) iz Sečnja zbog lažnog predstavljanja.
Na današnji dan 30. juna 2002: Fudbalska reprezentacija Brazila srušila je Nemačku 2:0 u finalu Svetskog prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji pogocima Ronalda, poznatijeg kao "super zuba".
Reprezentacija Nemačke drugi je četvrtfinalista Evropskog prvenstva, pošto je u sjajnom meču na "Vestfalenu" savladala Dansku sa 2:0! Meč u Dortmundu obeležio je i polučasovni prekid zbog nevremena!
Selektor Italije Lučano Spaleti posle eliminacije Italije od Švajcarske (2:0) u osmini finala Evropskog prvenstva preuzeo je odgovornost, ali ne smatra da je takav epilog debakl za "azure".
Rezultati evropskih napora da izgradi sopstveni višeslojni sistem protivvazdušne odbrane, takozvanu Evropsku inicijativu nebeskog štita ESSI, koja se ponekad naziva i Gvozdena kupola, možda neće ispasti da bude onoliko dobro koliko se reklamira, kaže veteran švedskih oružanih snaga i bivši političar Mikael Valterson.
Suštinska razlika je u tome što je ruska oprema mnogo jeftinija za proizvodnju, mnogo jednostavnija za upotrebu, ispričao je za Sputnjik komandant jedinice Normandija-Nemen u Donbasu Sergej Munije.
Nemački državni parlament Meklenburg-Zapadna Pomeranija održao je mzatvorenu sednicu parlamentarne komisije koja ispituje stvaranje fonda za podršku izgradnji Severnog toka 2. Tokom sednice saslušana su svedočenja dve neimenovane osobe iz lokalnih ekoloških organizacija.
SAD, Izrael i Ukrajina su u razgovorima o isporuci do osam starih izraelskih protivvazdušnih sistema Patriot u Kijev, piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na ljude koji su upoznati sa pregovorima.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Stručnjak za zmije Ner KhvaiTai nedavno je objavio na Fejsbuku da je hitno pozvan u jednu kuću u tajlandskom gradu Rajong jer se kobra uvukla u bokserice nesrećnog mladića dok je spavao.
Dermatovenerolog dr Gorana Isailović otkrila je u razgovoru za Informer.rs šta treba da radite ako posumnjate na alergiju na sunce i kako da se zaštite.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.