![SVEČANO OTVORENE OLIMPIJSKE IGRE U PARIZU! Ceremonija koja se obračunala sa tradicijom i nikog nije ostavila ravnodušnog (FOTO/VIDEO)](https://www.novosti.rs/data/images/2024-07-26/510809_mixcollage-26-jul-2024-10-24-pm-6646_kf.jpg?ts=1722032610)
SVEČANO OTVORENE OLIMPIJSKE IGRE U PARIZU! Ceremonija koja se obračunala sa tradicijom i nikog nije ostavila ravnodušnog (FOTO/VIDEO)
126. 07. 2024. u 23:32 >> 23:46
226. 07. 2024. u 23:32 >> 23:46
Tanja Andric
Kolumne
Na nekoj zamišljenoj top listi negativnih opsesija ”kritičkih medija” i ”nezavisnih intelektualaca”, neprikosnoveno vodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Teško je izračunati razmere te opsesije budući da je savremeni medijski život: intenzivan, difuzan i jako dinamičan.
Dovoljno je bilo je da se Vučić nekoliko puta pozitivno izjasni o perspektivi rudarenja litijuma u Srbiji i razvojnim šansama ove zemlje bazirane na toj privrednoj aktivnosti i da se reaktivira još jedna izrazito jaka opsesija – negativna opsesija kompanijom ”Rio Tinto” i projektom ”Jadar” koji treba da omogući eksploatacija litijum karbonata i borata.
Na visokoj poziciji na imaginarnoj top listi negativnih opsesija ”kritičkih i profesionalnih medija i njihovih saradnika, sigurno je plasirana kompanija ”Rio Tinto” i projekat iskopavanja i prerade litijuma i borata u Srbiji.
Stapanje dve negativne opsesije dovelo je do intenzivne anti-prosvetiteljske moralističko-politikantske histerije u javnosti u Srbiji.
Anti ”Rio Tinto” medijski narativ je vrlo detaljan i brižljivo namenski konstruisan sa ciljem poslovne diskreditacije kompanije, njenog povlačenja iz Srbije, ali i političke diskreditacije vlasti koja je spremna da razgovara, pregovara i nastojeći da se uz dobre uslove po državu i građane, dogovori oko velike investicije u rudarstvo i potencijalno pokretanje investiciono-privrednog tehnološki inovativnog ekonomskog lanca. Postoji čitav niz vrednosno negativnih kvalifikacija koje dolaze iz različitih relevantnih društvenih sfera od državnih, nacionalnih, političkih, ekonomskih, moralnih zaključno sa ekološkim. Interesantno je da su akteri kreiranja negativnog imidža kompanije ”Rio Tinto” i mediji, koji umesto prenosa informacija o kompaniji i projektu, samostalno šire negativnu propagandu bez bilo kakve zadrške. Medijsko-političko navijanje protiv litijuma i aktera projekta nosi u sebi maltene političku draž i medijski naboj sličan izbornim kampanjama.
Desničarski diskurs o projektu ”Jadar”, aktuelnoj vlasti i kompaniji Rio Tinto, spaja patriotski ”naboj”, težnju ka nacionalnoj slobodi i upravljanje prirodnim resursima uz aromu kosovske ”epske” retoričke minijature, omiljenog opšteg besedničkog mesta svakog autentičnog demagoga. Tako, lider građanske inicijative ”Kreni -pokreni”, Savo Manojlović kaže: ” Rešavanje Kosova i iskopavanja litijuma je protivusluga ambasadorima koji su podržali njegovu izbornu krađu. Ovo je i posledica njegovog boravka na Davosu. Normalni lideri su tamo razgovarali o interesima svojih zemalja, dok je on primao naloge Rio Tinta, pored toga što je pravio Sneška Belića.“
Ako pažljivo analiziramo Manojlovićeve izgovorene ali i prećutno podrazumevane reči. Ostanak na vlasti Aleksandar Vučić ”zaslužio ” je nepoštenim izborima, ali je obećao zapadnim diplomatama prihvatljivo rešenje kosovskog pitanja ( čitaj nezavisno Kosovo) i prirodna bogatstva Srbije ( čitaj ”nalazište litijuma u Jadru)
Dakle, Aleksandar Vučić nije predsednik nego mešetar koji se odriče državnog suvereniteta na Kosovu i ustupa po nalogu strane kompanije Rio Tinto u dosluhu sa stranim ambasadama. Zanimljivo je da je Savo Manojlović, predvodnik levo-liberalne, zapadno sponzorisane inicijative ”Kreni-promeni”, rado viđen gost navodno reformsko-liberalnih i zapadnjačkih televizija, poput, Nova S i N1.
Manojlovićeve reči samo su eho jednog u kampanji već maksimalno zloupotrebljavanog momenta tako bliskog nacionalističkom diskursu Dveri i Zavetnika, koji je artikulisao njihov neuspešni kandidat za gradonačelnika Beograda, prof.dr Ratko Ristić: ”Na KiM imamo izdaju, a ostatak Srbije namenjen je za prodaju”. Izdaja kao vrhunski moralno-politički prestup semantički se preklapa sa prodajom, što je ekvivalent za nešto potpuno neopravdano, sporno, moralno nisko, nešto što treba doslovno učiniti nemogućim. Istovremeno, apeluje i na jaka osećanja građana, na povređeno nacionalno dostojanstvo, individualnu čast, osećaj izrabljivanja, a ujedno podstiče se bes, prkos, revolt, opasnost. Ova osećanja iniciraju i potrebu za aktivizmom dela građanstva koji, opozicioni lideri i mediji tako željno očekuju i kontinuirano prizivaju.
Slično, predsedniku Srbije Vučiću i kompanija ”Rio Tinto”, tačnije iskopavanje litijuma u Srbiji, postali su ”mesto susreta” nacionalista i levih liberala. Dakle, susretanja proruskih tradicionalista, obuzetih nacionalnom mitomanijom i otporom prema zapadnjaštvu i navodno, političke avangarde okrenute ka zapadnjački shvaćenom progresu, i veri u racionalnost u donošenju političkih , ekonomskih i drugih socijalno relevantnih odluka.
Jedan od najjačih od argumenata u prilog realizacije projekta ”Jadar” ogleda se u njegovoj nesumnjivoj višestrukoj ekonomskoj isplativosti. Argumentacija u prilog projekta ”Jadar” na ekonomskoj ravni pokriva kakao samu isplativost tačnije ekonomsku korist koja proizlazi iz rudnika, tako i čitav savremeni tehnološki privredni ciklus koji je vezuje za upotrebu litijuma u naučno-tehnološke i tržišno neophodne proizvode. Dakle, Rio Tinto rudnik u Jadru je ”odskočna daska” za industriju litijumsko-jonskih baterija, tržišnu upotrebu višestruko korisnih borata, ako i privlačenje potencijalnog investitora u oblasti proizvodnje električnih automobila.
Druga strana u ”sporu” konglomerat političkih lidera i aktivista različitih ideoloških profila, upotpunjen ličnostima od autoriteta iz različitih sfera ličnosti tzv. ”javni intelektualci kritičkog senzibiliteta” naglašeno potencira svaku negativnu vest i interpretaciju koja se što direktno ili indirektno vezati za projekat ”Jadar”. Prvi u nizu argumenata je niska cena rudne rente koju bi kompanija Rio Tinto plaćala Srbiji.
U ”obrazloženju” zašto ne treba dozvoliti rudarenje litijuma u Srbiji navodi se skroman iznos novca koji bi država dobila od rudne rente uz svesno zanemarivanje preciznih podataka koje se odnose na ovu problematiku. Tako, Dušan Vasiljević, međunarodni tržni ekspert u razgovoru za anti-vladinu N1 kaže :” Nije vredno ulaziti u nove zahvate u rudarstvu da bi država prihodovala od rudne rente koja je kod nas veoma niska – pet posto…čak i ako ovde počne da se vadi litijum, on se prodaje preko, a Srbija može da ima koristi samo od rudne rente, koja je prošle godine za sve rudnike bila ukupno 140 miliona evra - to za državu nije ništa, a da ne ulazimo u to koje su posledice rudarenja“.
Ova ekspertska opservacija je materijalno, tačnije činjenički netačna i to sa stanovišta brojki. Prva netačna informacija odnosi se na rudnu rentu. Rudna renta se ne naplaćuje na profit već na prihod kompanije i ona iznosi pet odsto. U brojkama doprinosi projekta „Jadar” budžetu Republike Srbije i lokalne zajednice prevazilaze 140 miliona evra.
Naime, prema nekim analizama, pretpostavka je da bi poreski prihod na republičkom i lokalnom nivou dostigao preko 184 miliona evra na godišnjem nivou, ukoliko se dobije 58000 tona litijuma uz berzansku cenu ovog metala oko 15600 dolara, što je uprkos tržišnim fluktuacijama dostižna cifra. Lokalna samouprava bi dobila oko 25 miliona evra godišnje od rudnika, a kompanija Rio Tinto bi kako se najavljuje, poklonila finansijska sredstva za unapređenje: lokalne zajednice, očuvanje kulturne baštine, sponzorstva sportskih klubova, takmičenja i zaštitu biodiverziteta.
Otvaranje rudnika Rio Tinta podrazumeva i mnoštvo novih radnih mesta različitih profila. Prema relevantnim procenama, za otvaranje rudnika Rio Tinto bi uložio oko 2,5 milijardi evra, dok bi oko 300 miliona evra išlo bi u odgovarajuće nabavke nužne za rudnik.
Ukupan doprinos od samog projekta se kreće oko 700 miliona evra godišnje ili oko jedan odsto BDP-a. Indirektni doprinos bi mogao doseći tri odsto, a vezivanje projekta za kontekst e-mobilnosti, mogao bi da generiše čak i do osam odsto veći BDP.
Drugi ekonomski argument protiv projekta ”Jadar” kompanije Rio Tinto je fluktuacija cene litijuma na svetskom tržištu. Ova okolnost, pokazuje, da je potpuno pogrešno ući u partnerstvo u cilju rudarenja litijuma.
Berzanska fluktacija cena roba je uobičajena na svetskom tržištu i u slučaju kraha neke robe, usluge ili biznisa, primarnu štetu snosi privatni investitor koji je uložio novac u istraživanje i pokretanje rudnika i sve prateće troškove, uz izgubljenu dobit. Insistiranje na predviđanjima oko cena litijuma je izvorno intelektualno pretenciozno i lišeno racionalnog smisla. Iako nema utemeljenje u racionalnim projekcijama, svako smanjivanje cene litijuma se pomno i sladostrasno prati.
Treći argument u prilog osporavanju projekta ”Jadar” je zamena litijumsko-jonskih baterija, drugim vrstama baterija. Argument ima za cilj da obesmisli ideju o
ekonomskoj koristi iskopavanja litijuma u kontekstu povezivanja rudarenja sa industrijom baterija i električnih automobila. U cilju osporavanja merljivih dobiti iz rudarenja litijuma, antivladini mediji u pomoć su pozvali biznismena Zorana Drakulića,
U svom opozicionom žaru, nekadašnji kandidat za gradonačelnika opozicione stranke Novi DSS, kaže za sajt Nova S, sledeće :“ Stiže potpuno nova generacija baterija koje će da izbace litijum. Kinezi su pre tri nedelje predstavili automobil na natrijum jonske baterije i to je budućnost. Te baterije se prave od soli, razgradive su i ne ostavljaju nikakve ekološke posledice. Zato kažem da je to budućnost. Druga stvar, natrijum jonske baterije su mnogo jeftinije. Taj automobil koji su Kinezi napravili s tom baterijom, košta svega 8.000 evra”, zaključuje srpski biznismen Zoran Drakulić.
U sličnom tonu, već citirani Vasiljević tvrdi, da dolazi do tehnološke inovacije i zamene litijumskih baterija natrijum jonskim baterijama, koje Vasiljević pogrešno u ekspertskom zanosu naziva natrijumsko-litijumskim: ”Sve su više u usponu natrijum-litijumske baterije, jer natrijum imate svuda, puno je jeftiniji i nije ni blizu opasan kao litijum“.
Ovo ”ekspertsko-poslovno” izjašnjavanje protivreči elementarnim činjenicama koje opisuju kretanja u sferi ekonomije, rudarstva, auto-industrije i tehnologije uopšte. Samo u ovom trenutku u planu je da se u četiri godine otvori 14 rudnika litijuma u Evropi, a Nemačka je u cilju podsticaja proizvodnji litijumskih baterija dala novac svojih poreskih obveznika ni manje ni više nego švedskoj kompaniji Nortvolt da otvori gigafabriku za proizvodnju u Severnoj Nemačkoj.
Istovremeno, Kanada je posle velikih ulaganja u rudarenje kritičnih sirovina i materijala, prvi put prestigla Kinu u ulozi svetskog lidera za iskopavanje i preradu minerala iz kojih se dobija litijum
Takođe SAD, svetski lider u proizvodnji zelene energije, strateški promišljajući svoju sudbinu kao stvar nacionalne bezbednosti postavile su rudarenje litijuma. Savremena vojska oslanja na elektroniku, a samim tim, i na litijum kao resurs zbog litijumsko-jonskih baterija.
Treba istaći da je istina da postoje naučna nastojanja da se eksperimentiše sa natrijum-jonskim baterijama. Štaviše, zbog visoke cene litijuma, skupe, zahtevne i kontraverzne ekstrakcije ove rude, obnovljen je interes za natrijum jonske baterije. Čak su kineske kompanije HINA Battery i JAC napravile u februaru ove godine, eksperimentalni automobil Seahol EX10.
Ipak taj automobil pokazao je niz poteškoća i slabosti u odnosu na automobile koji koriste litijum-jonske baterije. Slabost natrijumsko-jonskih baterija u odnosu na litijumske je u potencijalu skladištenja energije u njima. Konkretno, automobili sa litijumsko-jonskim baterijama mogu da pređu više kilometara nego što bi to mogli automobili sa litijumsko-jonskim baterijama. Uzgred, natrijum litijumske baterije su korišćene za električne bicikle, ili depoe za skladištenje energije, a automobilskoj industriji su domenu istraživanja i eksperimenta i to u Kini.
Eksperimentalni karakter automobila Seahol EX10, pojavljuje se kao argument protiv rudnika litijuma u Srbiji u okolnostima kada je na evropskom kontinentu najprodavaniji model automobila 2023 automobil marke Tesla koji prototip savremenog električnog automobila. Evropom i svetom vlada ”litijumska groznica”, niču gigafabrike baterija, a ključni svetski proizvođači automobila, poput Folksvagena i Mercedesa, ulažu ogroman novac u istraživanja elektro-mobilnosti i fabrike za proizvodnju baterija. Uzgred, Kina je zemlja iz koje dolazi najveći svetski proizvođač električnih automobila sa litijumsko jonskim baterijima BYD.
BYD je upravo proslavio prodaju sedam miliona automobila i priprema se na pohod na evropsko tržište. Ambiciju kompanije prati otvaranje fabrike električnih automobila u Segedinu, na granici sa Srbijom.
U ovom slučaju poređenja litijumsko-jonskih baterija i natrijumsko-jonskih baterija, propaganda čini ”čuda”. Naime, eksperimentalni tip automobila na natrijumsko-jonske baterije koristi se kao osnova za pobijanje brzo rastuće industrije litijumsko-jonskih baterija, auto-industrije koja ide u pravcu električne mobilnosti i ekspanzivnog traganja za litijumom što je strateški cilj svih velikih svetskih igrača u ekonomiji.
Mimo skrivanja ili pogrešnog prikazivanja činjenica o litijumskoj groznici u svetu i ekspanzivnoj industriji litijumsko-jonskih baterija, te izgradnji fabrika električnih automobila i njihovog plasmana na svetskom tržištu, primetna je i tendencija da eksperti ne koriste ni najjednostavnije analitičke metode u objašnjenju nekog privrednog projekta, poput projekta ”Jadar”. Nema jednostavne i uverljive analize dobiti i gubitaka, posebno ne u kontekstu analize negativnih efekata odustajanja Srbije od projekta i zabrane rudarenja litijuma. Isključivanje ovog jednostavnog analitičkog modela, ”ekspertska“ mišljenja transformiše u propagandu, tačnije kontra-propagandu otvaranju rudnika kompanije Rio Tinto. Propagandni manevar anti-vladinih medija je jasan:
Slično direktnom učešću u kampanji protiv političkih aktera na vlasti, pre svega predsednika Vučića i njegove partije, pojedini mediji, pre svih Nova S i N1, uključili su se u direktnu polemiku sa kompanijom Rio Tinto.
Ova okolnost je zanimljiva jer smo svedoci transformacije uloge medija u demokratskom društvu. Mediji u demokratskom društvu imaju dvostruku ulogu : otkrivanje i prenos informacija i otvaranje prostora za različita uzajamno sukobljena shvatanja o važnim društvenim i političkim problemima.
Mediji ne treba da budu ideološki obojeni, a još manje treba imaju ulogu dnevnopolitičkih aktera zainteresovanih za konstelaciju odnosa moći u javnom mnjenju i institucijama sistema. Ono što važi za sferu politiku, posledično trebalo bi da važi i za sferu ekonomije, kulture, nauke i druge oblasti društvenog života.
Slučaj kompanije ”Rio Tinto” i njenog projekta „Jadar” pokazuje upravo drugačiji pristup medijima od onoga kakav bi bio primeren profesionalnom mediju u liberalno-demokratskom poretku.
Mediji su transformisani u ”ideološko-informacione tvrđave” određenih političkih stavova, ekonomskih interesa i navodno društvenih vrednosti. Samouverenost u pogledu štete koju povlači za sobom projekat ”Jadar” kompanije Rio Tinto je tolika da su pojedini mediji, poput N1, sa moralnom indignacijom reagovali na demante koje po zakonu ova kompanija ima neprikosnoveno pravo u slučaju da prepozna da su njena prava i interesi neopravdano ugroženi. Tako, N1, sa moralističkim čuđenjem zbog legitimne reakcije kompanije Rio Tinto koja na dnevnom nivou ”osuđena” medijske ”atentate” Nove S i N1.
Nije N1 samo prebrojao broj reakcija Rio Tinta na svakodnevne političke i navodno ekspertske napade, već se redakcija N1 pojavila kao neposredni akter medijskih polemika Na odgovor kompanije Rio Tinto, redakcija N1, naime, otvoreno zauzima negativan stav prema projektu „Jadar”: ”…postoje brojni dokazi da, sa sadašnjom tehnologijom, kopanje litijuma nije moguće bez velikog negativnog uticaja na životnu sredinu. Tu tehnologiju ne poseduje ni Rio Tinto, niti druge kompanije koje
se bave ovim poslom. O negativnom uticaju govori i to da i pored višegodišnjih analiza i istraživanja u Evropi nije otvoren ni jedan rudnik litijuma, čak ni onaj gde bi se litijum vadio iz vode, što je daleko manje agresivna metoda. Razlog tome je upravo izuzetno negativan uticaj na životnu sredinu sa sadašnjim tehnologijom. U Sjedinjenim Američkim Državama otvoren je jedan takav rudnik, u pustinjama Nevade, dok se od drugog rudnika, takođe u pustinji Nevade, odustalo zbog uticaja na životnu sredinu i kulturno nasleđe starosedelaca. Praksa pokazuje da su se ovakvi rudnici otvarali i u pustinjama. Podsećamo, da je projekat Jadar planiran je u delu zemlje koji je najbogatiji vodama u Srbiji, sa velikim rezervama kvalitetnih podzemnih voda koje garantuju snabdevanje i poljoprivrednu proizvodnju i tokom suša, što je jako važno za sve građane Srbije, s obzirom na klimatske promene, odnosno globalno zagrevanje.”
Dakle, odgovor redakcije N1 doslovno prepričava negativni ekspertsko-političkih stav opozicionih stranaka i navodno ekološki svesnih ličnosti. Ova sličnost je upadljiva kako na semantičkom tako i na retoričkom planu i jasan je indikativni dokaz da su mediji poput N1,Nova S, Danas-a, i drugih anti-vladinih medija, surovi politički protivnici projekta „Jadar”.
U slučaju ovih medija, nije reč samo o medijskom ”krstaškom ratu” protiv jedne kompanije, već i ideološkoj i dnevnopolitičkoj borbi protiv aktuelne vlasti.
Opozicioni krugovi, bilo strogo politički, bilo medijski, stavljaju znak jednakosti između statusa projekta ”Rio Tinta” i aktuelne vlasti predvođene SNS-om.
U rasplamsanom žaru političke borbe previđaju okolnost da Rio Tinto došao u vreme vlasti dela sadašnje opozicije, kao što se prave ”slepi kod očiju” i ”gluvi kod ušiju” kada vide i čuju o litijumskoj groznici u svetu i rastu automobila.
U opozicionoj vizuri, za potencijalnu ekološku kataklizmu kriv je i Vučić i razume se, Rio Tinto. Problem ove opsesivno-kompulzivne kritike što svaka trajna zabrana povlači dve stvari : skupu cenu odštete i (samo)izopštavanje Srbije iz neminovne zelene tranzicije i projekta e-mobilnosti. Narodski rečeno, i skupo i opasno , preciznije oštro i bezrazložno, ali i ne neočekivano. Štaviše, medijski je realno baš kao naš život. Ostaje nada u zdrav razum i elementarno intelektualno poštenje i društvenu odgovornost. Prilika za rast ekonomije je jako malo, a treba učiti od uspešnijih, usvajanjem nove tehnologije i znanja, i tako sigurno ići u put blagostanja.
Na novoj Vladi Srbije je da odluči. Čini se da bi dinamično i tehnološki najsavršenije rešenje moglo da glasi: rudarenje litijuma uz uvažavanje evropskih ekoloških standarda.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
26.07.2024
21:51
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
26.07.2024
19:20
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
26.07.2024
16:32
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
26.07.2024
14:35
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
26.07.2024
13:03
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
26.07.2024
23:57
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
26.07.2024
23:31
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
26.07.2024
22:02
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
26.07.2024
19:03
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
26.07.2024
22:10
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
26.07.2024
21:35
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
26.07.2024
18:50
Počinju Olimpijske igre u Parizu. Bodrimo naše sportiste, Srbija do pobede, piše na Kuli Beograd u znak podrške našim olimpijcima.
26.07.2024
21:50
Srpski rvač, Mihail Kadžaja (35) postao je danas 113. član olimpijskog tima Srbije, pošto je dobio poziv za učešće na najvećoj sportskoj smotri u Parizu.
26.07.2024
20:08
Izraelski zvaničnici predali su američkim poslanicima spisak oružja za koje žele da se brzo pronađu tokom posete premijera Benjamina Netanjahua Vašingtonu, izvestio je u četvrtak Politiko.
26.07.2024
23:00
Nakon što je deo brane ispran usled obilnih padavina u regionu Čeljabinsk, spasioci su evakuisali 20 ljudi.
26.07.2024
22:00
SAD su odavno postale „imperija laži“ jer nastavljaju da guraju lažne narative o Kini i drugim zemljama kako bi osigurale svoju poziciju na globalnom nivou, rekao je Žang Ksiaogang, portparol Ministarstva odbrane u Pekingu.
26.07.2024
21:21
Pentagon je utvrdio da su u obračunu za municiju, rakete i drugu opremu poslatu Ukrajini počinjene greške u iznosu od dve milijarde dolara, što je omogućilo pronalaženje dodatnih dve milijarde dolara za oružje za Ukrajinu.
26.07.2024
21:00
Oružane snage Ukrajine našle su se u taktičkom opkoljenju pod Progresom u DNR, a cela komanda četa je poginula, rekao je bivši zamenik komandanta bataljona Azov* Igor Mosijčuk u intervjuu za Jutjub kanal Politeka.
26.07.2024
19:58
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
26.07.2024
16:17
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
26.07.2024
14:47
Lejdi Gaga i Selin Dion udružiće snage i nastupiće na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Parizu koja počinje večeras u 19 i 30 časova.
26.07.2024
13:57
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
26.07.2024
12:57
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
26.07.2024
12:23
Mejmi Van Doren (93) bila je jedna od najvećih bombi u Holivudu, a mnogi se pitaju kako još uvek izgleda lepo i mladoliku uprkos godinama koje ima.
26.07.2024
22:00
Astrologija nam može pomoći da naučimo šta nekog privlači, a šta odbija, kao i koliko smo sa nekim seksualno kompatibilni.
26.07.2024
20:00
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
26.07.2024
18:30
Mili Slejter ima tek 20 godina i do skoro je imala priličan višak kilograma, a njena transfromacija za samo godinu dana je neverovatna.
26.07.2024
18:00
Rijaliti učesnica Anđela Šparavalo progovorila je o svom odnosu sa porodicom, nakon raskida veze sa Bojanom Pavlović.
26.07.2024
22:52
Pevačica Ema Radujko prokomentarisala je svoj nedavni boravak na Ibici sa Anastasijom Ražnatović, ali i pojedinim domaćim fudbalerima.
26.07.2024
21:57
Prvi čovek ružičaste imperije otputovao je sa porodicom na odmor, a njegova supruga otkrila je kako provodi vreme na plaži.
26.07.2024
21:23
Dara Bubamara žestoko je isprozivala hrvatsku koleginicu Severinu Vučković.
26.07.2024
19:59
Maja Marinković i Filip Car su se mirili, čini se, bezbroj puta, pa ne bi začudilo da svojoj ljubavi daju još jednu šansu.
26.07.2024
17:29
Kroz Novu Varoš, put Crne Gore, prođe hiljade automobila, ali ovakav karavan se ne viđa često!
26.07.2024
16:48
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
26.07.2024
15:44
Danas, na dan Sabora Svetog arhangela Gavrila, vernici pohode manastir Mileševu i klanjaju se pred freskom Belog anđela!
26.07.2024
10:44
Grupa mladića pokazala je kako se dobro organizuje rad na njivi i to po vrelom danu!
25.07.2024
19:21
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
25.07.2024
18:34
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.