Svedoci smo tužne stranice u istoriji GS UN! Snažne poruke predstavnika Rusije: Sramnu rezoluciju predvodi Nemačka!
Podeli vest
Amabasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja oštro je komentarisao pred Generalnom skupštinom izglasavanje Rezolucije o Srebrenici. U nastavku pročijte ceo govor ruskog ambasadora.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov istakao je da je cilj rezolucije da se "slome Srbe" koji ne žele da se pridruže sankcijama Rusiji i priznaju nezavisnost samoproglašenog Kosova.
23.05.2024
19:36
danas smo svedoci tužne stranice u istoriji Generalne skupštine UN. Jedan broj delegacija, predvođen Nemačkom, odlučio je da zloupotrebi ovlašćenja Generalne skupštine i da, pod izgovorom da rezolucija ima za cilj da se utvrdi Dan sećanja, usvoji političku deklaraciju čiji je cilj, uprkos izjavama inicijatora koji govore suprotno, demonizovanje jednog od naroda bivše Jugoslavije, podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i rezolucije SB UN 1031 na kojoj se on zasniva. Ne iznenađuje to što rezolucija usvojena bez konsenzusa ne samo da ne poziva na punu implementaciju Dejtonskog sporazuma, nego ga ni ne spominje. Ova rezolucija uopšte nije usvojena sa brojem kojem su se organizatori nadali. Pogledate brojke: veći je broj članica UN koje nisu podržale rezoluciju, nego onih koji jesu.
Među inicijatorima nacrta je stalni predstavnik BiH koji je u ovom pitanju delovao prekoračujući svoja ovlašćenja. Prema Ustavu BiH, koji je deo Dejtonskog sporazuma, podnošenje rezolucije koja je danas usvojena trebalo je da odobre svi članovi Predsedništva te zemlje.
U ovome vidimo još jednu potvrdu dosledne linije dela bosanskih elita i njihovih zapadnih mentora usmerene na potkopavanje uloge Predsedništva kao tela koje u najvećoj meri održava konsenzus multinacionalnog društva u BiH u vezi pitanja koja su ključna za državu. Podsećamo da sistem balansiranja interesa tri državotvorna naroda i dva entiteta predstavlja srž Dejtonskog sporazuma kojim je okončan krvavi građanski rat u Jugoslaviji.
Nakon što je završeno glasanje u sedištu UN u Njujorku, gde je glasovima manjine usvojena antisrpska rezolucija u Srebrenici, usledile su reakcije iz komšiluka.
Na ulice Kosovske Mitrovice izašli su Srbi koji pružaju podršku svom predsedniku Aleksandru Vučiću i njegovoj borbi u GS UN.
23.05.2024
19:23
Autori inicijative su od početka dovodili članove Skupštine u zabludu. Proklamovali su da rezolucija vodi pomirenju i istovremeno su krili da u njoj nedostaje glavni elemenat – saglasnost svih naroda i entiteta zemlje. Čak je i samo podnošenje nacrta i razmatranje dovelo do porasta tenzija u BiH i na Balkanu u celini. To potvrđuju demonstracije u Banjaluci u kojima učestvuje više hiljada ljudi, pisma i obraćanja srpskog člana Predsedništva BiH Želje Cvijanović i predstavnika Srbije na sednicama SB UN od 30. aprila i 15. maja. Da pitanje koje se danas razmatra ima i direktnu pravnu dimenziju govori i saopštenje Narodne skupštine Republike Srpske od 22. maja.
Želeli bismo da skrenemo pažnju i na to da su potpuno neumesne paralele između rezolucije o genocidu u Ruandi i današnje odluke o Srebrenici. Nacrt rezolucije Generalne skupštine o Ruandi uoči razmatranja u Generalnoj skupštini bio je usaglašen unutar zemlje, a zatim i u regionalnoj grupi – Afričkoj uniji. Što se tiče ove rezolucije, nismo videli bilo kakav pokušaj da se dogovore zajednički pristupi. Umesto toga, pomenuta "grupa prijatelja" pripremila je i iznela na razmatranje nacrt kao gotov proizvod po principu "uzmi ili ostavi", prikrivajući se sa nekoliko rundi formalnih konsultacija.
Svi pozivi predstavnika odgovornih članica UN, uključujući Rusiju i Srbiju, da se pitanje dana sećanja na žrtve rata u Bosni vrati na nacionalni nivo kako bi o njemu raspravljala sva tri državotvorna naroda BiH, kao i da se postigne jedinstven stav u regionu, bili su odbačeni. Zato su na listi koautora Nemačka, SAD, Francuska, Velika Britanija, Finska, Irska, Italija, Lihtenštajn, pa čak i Novi Zeland. Ni Holandija, čiji je takozvani mirovni bataljon odigrao sramnu ulogu u tragediji u Srebrenici 1995. godine, nije se ustručavala da se pridruži koautorima.
Jedno je očigledno: inicijatori današnje odluke deluju smišljeno, podstičući Bosnu i Hercegovinu na konfrontaciju i ne obazirući se na cenu koju je ta zemlja platila tokom građanskog rata devedesetih. Tada je poginulo 100.000 ljudi i mnogo je primera krvavih tragedija tog rata ne samo protiv Bošnjaka, nego i Srba i Hrvata. Utisak je da se ovo radi da se narodi u BiH nikada ne pomire. Ove akcije vidimo kao pretnju miru i bezbednosti u zemlji i regionu u celini.
Sve to je cinično i licemerno, ali je još više iznenađuje to što je Nemačka odlučila da bude glavni sponzor ove rezolucije. Zemlja, koja je u 20. veku pokrenula dva svetska rata, koja je u koncentracionim logorima ubila milione ljudi, koja je odgovorna za masovne zločine u Africi i koja je najaktivnije učestvovala u raspadu Jugoslavije i bombardovanju Sarajeva 1995. godine, sada pokušavaju da sa tribine Generalne skupštine drže lekcije drugima o važnosti nacionalnog pomirenja. Sigurni smo da Nemačka nema nikakvo moralno pravo čak ni da pomene termin 'genocid' u vezi bilo čega, osim svojih gnusnih zločina. Podsećamo da su same Ujedinjene nacije, u čijim se prostorijama danas nalazimo, formirane zbog zločina nacističke Nemačke s ciljem da se takvi zločini protiv čovečnosti spreče jednom zauvek.
Želeli bismo još da istaknemo da su autori nacrta svojim potezom ukinuli svojevrsni status kvo koji je opstajao zahvaljujući rezoluciji Generalne skupštine – 69/323 o proglašenju 9. decembra za Međunarodni dan svih genocida i otvorili su „Pandorinu kutiju“. Podsećamo da odluke Generalne skupštine UN o genocidu i drugim zločinima nacističke Nemačke protiv naroda Sovjetskog Saveza tokom Drugog svetskog rata 1941-1945. nisu bile usvojene. A ti zločini nacističkog režima odneli su živote 27 miliona sovjetskih građana. Stradali su mnogi evropski narodi, među kojima veoma teško i Srbi. Mi to nismo zaboravili niti ćemo zaboraviti. Niko nije zabravljen, ništa nije zaboravljeno.
Gospodine predsedniče,
Ne možemo zanemariti izjave niza delegacija o važnosti poštovanja odluka Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda UN.
Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i njegov naslednik, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, koji su bili formirani kako bi obezbedili nepristrasno pravosuđe, potpuno su podbacili kada je reč o ovom zadatku. Njihove pristrasne i politizovane odluke nimalo nisu doprinele održivom pomirenju na Balkanu.
Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove samo su doprineli produbljivanju podela na Balkanu. Odgovornost za događaje iz devedesetih svalili su isključivo na Srbe, ignorišući brojne zločine ostalih strana u sukobu. Na kraju glasovi srpskih žrtava nikada se nisu čuli, nisu postigli nikakvu pravdu. Za Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao da nije ni postojao Mehanizam za srpske žrtve zločina. Pravo pravosuđe ne funkcioniše tako.
Da ne govorimo o tome da je baza dokaza Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u velikoj meri izgrađena na spornim pravnim konceptima koje je smislio sam tribunal. Njegove odluke broje hiljade stranica, ali subjektivna komponenta genocida je izvučena iz prepričavanja svedoka jednog telefonskog razgovora.
Međunarodni sud pravde nije ulazio u detalje i jednostavno je prihvatio sve zaključke Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju. Na to je direktno ukazao jedan broj sudija u svojim zasebnim mišljenjima u vezi odluke od 26. februara 2007. godine.
Gospodine predsedniče,
Više puta smo čuli da bi predstavljena rezolucija trebalo samo da zatvori prazninu, da potvrdi odluke međunarodnih sudova i da doprinese dugoročnom nacionalnom pomirenju. Međutim, gorka ironija je u tome što je današnje glasanje jasno pokazalo koliko je podeljena svetska zajednica i oko Srebrenice i oko gore navedenih odluka. Usvajanje ove rezolucije je Pirova pobeda za njene inicijatore. Šta su oni postigli? Ako su autori imali za cilj da podele Generalnu skupštinu, na šta smo ih ranije upozoravali, onda im je to odlično uspelo.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov istakao je da je cilj rezolucije da se "slome Srbe" koji ne žele da se pridruže sankcijama Rusiji i priznaju nezavisnost samoproglašenog Kosova.
23.05.2024
19:36
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dan Svete Trojice ove godine obeležen je brutalnim i krvavim napadima. Teroristički napadi u Sevastopolju, Derbentu i Mahačkali, izvedeni tokom jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika, izazvali su šok širom Rusije, piše ruski novinar Jevgenij Balakin za RIA Novosti.
Ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je ključnu naredbu koja definiše proceduru slanja vojnih formacija, brodova i vojnih plovila u Indiju. Prema budućem dogovoru, ruska vojska može da stigne i ostane u Indiji, uključujući opremu i materijalnu podršku, dok Indija dobija potpuno ista prava na ruskoj teritoriji.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Da li Evropi prete potencijalna pretnja od terorističkih napada, odgovorili su nam gosti Info jutra Karlo Dulovac, bivši obaveštajac i Vlastimir Vidić, novinar.
U Višem sudu u Beogradu danas je održano suđenje Miroslavu Miki Aleksiću, vlasniku škole glume koji je optužen za silovanje i polno uznemiravanje polaznica svog studija, a na planiranom ročištu glumica Iva Ilinčić trebalo bi da svedoči o grozotama koje je doživela od strane okrivljenog.
Pred Višim sudom u Beogradu održan je parnični postupak protiv tuženih Miljane i Vladimira Kecmanovića, roditelja maloletnog dečaka koji je 3.maja prošle godine počinio masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru po tužbi ranjene nastavnice Tatjane Stevanović.
Glumica Iva Ilinčić stigla je u Viši sud u Beogradu gde će svedočiti u slučaju protiv učitelja glume Miroslava Mike Aleksića, optuženog za seksualno zlostavljanje sedam polaznica njegove škole.
Fudbalski savez Hrvatske (HNS) dostavio je Evropskoj fudbalskoj uniji (UEFA) spisak pesama koje njihovi reprezentativci žele da slušaju uoči meča, a među njima je i jedna osvedočenog ustaše i srbomrsca Marka Perkovića Tompsona.
Današnji program na Evropskom prvenstvu kad je reč o mečevima rezervisan je za grupu B, gde ćemo gledati mečeve Albanija - Španija i Hrvatska - Italija, od 21.00 čas. Ono što ljubitelje u Srbiji najviše zanima je situacija u taboru "orlova", koji se spremaju za sutrašnji ključni meč sa Danskom. Izveštač Informera je licu mesta i sa nama pratite dešavanja iz minuta u minut.
Fudbaleri Srbije u utorak (21.00) u Minhenu igraju protiv Danske i potrebna im je pobeda kako bi se plasirali u osminu finala na Evropskom šampionatu u Nemačkoj. Selektor mlade reprezentacije i nekadašnji Piksijev pomoćnik Ljubinko Drulović ističe da neće biti lako, ali da ne sumnja u želju i motiv kod "orlova" da dođu do pozitivnog rezultata.
Zapadni istoričari i analitičari upozoravaju da će Amerika izgubiti status najveće svetske supersile iz istog razloga kao i sve njene prethodnice kroz istoriju.
Izgradnja drumskog mosta od strane Rusije i Severne Koreje preko granične reke Tumane najverovatnije će zahtevati koordinaciju ovog pitanja sa Kinom, kaže Marina Kukla, doktor ekonomskih nauka, profesor Odseka za korejske studije na Istočnom institutu Dalekog istoka.
Na Severnom Kavkazu Rusija treba da opremi sve verske institucije dugmadima za uzbunu, izjavio je za list VZGLjAD penzionisani general-major policije, član Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku Vladimir Vorožcov, komentarišući ubistvo u Dagestanu tik uz zidove crkve.
Juče su u ruskoj republici Dagestan izvršena dva teroristička napada, u Mahačkali i Derbentu. Naoružani napadači su napali dva pravoslavna hrama, sinagogu i kontrolni punkt saobraćajne policije. Ruski mediji su danas objavili snimke posledica tog masakra.
Daleko je od dokaznog, ali prema narodnom verovanju postoje određeni znaci koji bi mogli da nagoveste da je voljena osoba koja je preminula, pored vas.
Srbija obiluje bogatom kulturom, istorijom i živopisnim stanovništvom. Ali, da li ste znali da postoje žene druge nacije koje isključivo vole srpske muškarce i biraju ih za partnere?
Pogledajte ispod svog kreveta u spavaćoj sobi, jer predmeti koje tamo čuvate i sakupljate godinama možda blokiraju protok pozitivne energije u vašem domu, zato ih bolje što pre uklonite i bacite.
Na nedavno održanom takmičenju iz oblasti robotike Florida Sunshine Invitational u Americi, ekipa Lego Musketari, koju čine učenici Prve kragujevačke gimnazije, osvojila je prvu nagradu u kategoriji Engineering excelence award!
Venčanje po srednjevekovnim običajima u Lazarevom gradu je ove godine ponovo privuklo pažnju javnosti, oživljavajući duh prošlih vremena u istorijskoj zadužbini kneza Lazara.
Eparhija šumadijska i Grad Kragujevac povodom slave Stare crkve, u sklopu Svetotrojičnih duhovnih svečanosti organizuju gradsku litiju u ponedeljak od 10,15.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.