Posvećena Rođenju Presvete Bogorodice, crkva čiji je ktitor nepoznat, smeštena je u 15. veku u prelepom prirodnom i mirnom okruženju opštine Kovin, u mestu Bavanište. Podignuta je na čudesnom izvoru, a vera u blagotvorno dejstvo vode koja tu izvire stara je nekoliko vekova
Vekovi prolaze, a pažnja hodočasnika , stiče se utisak, ne prolazi. Naprotiv, vera u živu legendu o isceliteljskim svojstvima mlaza koji izvire ispod kapele sve je jača. Nepresušni izvor izuzetno pitke vode u okviru pravolsavne crkve Rođenje Presvete Bogorodice u manastiru Bavanište, pohode podjednako pobožni i bezbožni, uvereni u čudesnu moć vode koja u njoj izvire. Mnogi od njih iz ove prelepe bogomolje odlaze sa napunjenim flašama u rukama, kako bi uz molitvu dobili duhovno i telesno isceljenje.
Foto: V. N.
U nepreglednom redu, koji je odavno svakodnevna slika manastirskog okruženja u Bavaništu, hodošasnici mirno čekaju trenutak da se umiju i pokvase bolna mesta.
Obnova manastira
Foto: V. N.
Manastir Bavanište posle više od jednog veka, nakon 1857. doživeo je svoju drugu veliku obnovu koja je počela 1997. godine.Uz proširenje oltarskog dela, đakonika, dozidani su i priprata i konak. Ikonostas predstavlja rad sestara iz manastira Grgeteg, a živopis delo teologa Đorđa Popovića i životopisaca braće blizanaca Grastić iz Kikinde. Konak u okviru manastira je 2003. godine prekriven crepom koji je bio donacija IGM "Toza Marković", takođe iz Kikinde.
Vera u čudesnu isceliteljsku moć vodice iz crkve Rođenja Presvete Bogorodice živi vekovima, podjednako dugo kao i njen izvor na kojem je sagrađena. U crkvenim zapisima ovaj pravoslavni hram pominje isveti vladika Nikolaj Žički Velimirović u svom delu "Emanuil" u priči "Verom izlečena" gde govorio o lekovitim svojstvima vode koja ima isceliteljska svojstva.
- Na dan Sv. Velikomučenika Đorđa ove 1932. godine kod crkve u Bavaništu bio je veliki molitveni sabor mnogih naših bratstava iz okoline.... Baš kad su pošli dolazi kod njih jedna žena i moli ih da i nju prime da ide sa njima sa svojom bolesnom devojčicom koja, iako ima osam godina, ipak ne može na noge da ustane te je za svašta unose i iznose na rukama. Ova ožalošćena majka rešila je da ide u manastir i da se pomoli Bogu za ozdravljenje svoje kćeri. Ali nastala je teškoća: kako da je odvedu u manastir. Kola nisu imali, a da je nose u manastir trebalo je da se pređe dug put od 10 kilometara. Najzad se sva braća slože da je neizmenično (redom) nose do manastira. Tako i učine i dete donesu i metnu u crkvu. Ubrzo je pala bujna kiša i dete u crkvi zaspa. U tom dolazi i litija iz Bavaništa manastiru. Majka ovog deteta požuri u crkvu da ga probudi da bi tako dočekali litiju i braću iz Bavaništa. I na njeno veliko čudo i radost, njena mala ćerkica usta sama na noge i sama iziđe iz crkve pored majke. Kad je litija ušla u crkvu mi smo pitali ovo dete i majku za ovo isceljenje. I ova mala veli da je dok je ona spavala u snu došla kod nje jedna žena, pomilovala je po licu i rekla joj "Ajde ustaj". Potom je došla njena mati i probudila je. Ovaj događaj sve nas je obradovao i svi smo za to zablagodarili Bogu na Njegovoj velikoj milosti. Saopštio Milija Kidišević iz Bavaništa - napisano je u Hrišćanskoj Zajednici Kragujevac broj 6. iz juna 1932. godine.
Foto: V. N.
Sadašnje crkveno zdanje, prema spisima SPC, potiče iz 15. veka čiji je ktitor i dan danas nepoznanica. Rušen, paljen i obnavljan nebrojeno puta, manastir Bavanište današnji izgled dobija 1857. godinekada se, zahvaljujući volji i milosti naroda, na mestu spaljenog manastira podiže kapela na vodici, o čemu svedoči i originalna ploča sa natpisom: "U ime Svete Troice sazidana je i posvećena, ova kapela, Presvetoj Bogorodici leta 1857".
Ovo svetilište i svojevrsno lečilište, u pisanim tragovima crkvenih velikodostojnika, podignito je krajem 16. veka, tačnije 1594. godine. Njegovoj izgradnji prethodila je buna banatskih Srba protiv turske tiranije i otimačine, pod vođstvom episkopa vršačkog Teodora Nestorovića.
Miran manastirski život trajao je sve do 18. veka, da bi 1716. godine postao meta turskog razaranja i pljačkanja. Njegovoj obnovi usprotivila se austrougarska carica Marija Terezija staviviši veto na izgradnju i obnovu manastira po Srbiji.
Zovu je govor voda, voda koja govori, odnosno govor voda. Nije važno kako je ko zove, već je bitno da je izlečila brojnu decu koja nisu mogla da govore
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zovu je govor voda, voda koja govori, odnosno govor voda. Nije važno kako je ko zove, već je bitno da je izlečila brojnu decu koja nisu mogla da govore
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
U etno selu "Šajkače", u domaćinskim Rstićima kod Kosjerića, Informer televizija organizovala je nezapamćeno, veliko narodno veselje koje je okupilo ogroman broj građana, domaćinska atmosfera i slavlje, koje prema rečima glavnog i odgovornog urednika Informera Dragana J. Vučićevića traje do duboko u noć, dostiglo je svoj vrhunac kada je na veselje stigla predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", prilikom posete etno selu "Moravski konaci" u Velikoj Plani, govorio je za medije o svim aktuelnim temama, pa prokomentarisao komičan pokušaj blokadera koji su hteli da izazovu incident na pijaci u Smederevu.
Predsednik Republike Srbije i nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, posetio je danas manastir Koporin i istakao da je taj manastir svetinja koja nadahnjuje i da je uspeo da na kratko oseti njen mir.
Ministar finansija Siniša Mali još jednom je pokazao kako se vodi narodna i domaćinska politika. On je sam seo za volan svog čuvenog "pežoa", krenuo u obilazak beogradske opštine Zvezdara i naselja Veliki Mokri Lug, gde je razgovarao sa građanima, kupio slatkiše za najmlađe i posetio divnu porodicu Ristić.
Žena srednjih godina iz Prokuplja zadobila je više ujeda u predelu leve butane od pasa lutalica koji su je napali. Kako nam je potvrdila, da nije bilo prolaznika pitanje je kako bi prošla.
Vođe kavačkog klana Radoje Zvicer i tadašnji policajac Ljubo Milović pretili su smrću turskom biznismenu Hakanu Temelatanu, optužujući ga da je "izradio" mafiju i više od dva miliona evra namenjenih za kupovinu kokaina u Ekvadoru uložio u sopstveni hotel i privatne poslove u Nemačkoj.
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka sprovode veliku akciju usmerenu na hapšenje i procesuiranje osumnjičenih za neovlašćenu proizvodnju i promet droge.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu određeno je zadržavanje C. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva zbog sumnje da su u Sokobanji izveli razbojništvo i od starice T. B. (86) oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Ljiljana B. (57) ubijena je noćas oko 4 sata ujutru u stanu u kojem je živela sa sinom A.B. (21). Njoj je, kako se sumnja, sin naneo višestruke ubodne rane nožem.
Rusija je Iranu dala upravo ono što Sjedinjene Američke Države godinama daju Ukrajini – obaveštajne podatke za precizno gađanje protivnika, a sada tu računicu direktno osećaju američke snage na Bliskom istoku.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je Vladi da pripremi niz mera za razvoj javnog prevoza, uključujući primenu veštačke inteligencije, testiranje bespilotnih vozila i obnovu voznog parka.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da budu uvučene u direktan rat sa Rusijom i da pošalju svoje vojnike na evropski front ukoliko Moskva posle Ukrajine krene na članice NATO-a, upozorio je demokratski senator Ričard Blumental, jedan od glavnih autora novog paketa sankcija protiv Rusije.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Legendarna filmska diva Sofija Loren sutra proslavlja 92. rođendan, a širom sveta s pravom nosi titulu neuništivog simbola vanvremenske i svetske lepote.
Čarls Spenser, brat princeze Dajane, u svojoj novoj knjizi "Labudova pesma: Dajana, moja sestra" izneo je brojne detalje o poslednjim godinama života svoje sestre, njenom odnosu sa tadašnjim princom Čarlsom, kao i događajima koji su pratili njenu sahranu 1997. godine.
Jesen je period kada se u mnogim domaćinstvima priprema zimnica, a kupus je gotovo nezaobilazan. Na pijacama je tada ponuda velika, ali kupci često nisu sigurni kako da procene kvalitet glavice koju žele da kupe.
Izreka "ko jednom prevari, varaće zauvek" često se koristi kao pravilo kada se govori o partnerskim odnosima. Međutim, naučna istraživanja pokazuju nešto nijansiraniju sliku.
Dok u mnogim evropskim gradovima nekoliko stotina evra jedva pokriva deo troškova stanovanja, jedna Britanka tvrdi da joj sličan iznos u Vijetnamu omogućava veoma udoban život.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.