ŽENA JE PRIŠLA NEPOKRETNOJ DEVOJČICI I REKLA "AJDE, USTAJ"! Čudotvorno isceljenje u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Bavaništu!
Podeli vest
Posvećena Rođenju Presvete Bogorodice, crkva čiji je ktitor nepoznat, smeštena je u 15. veku u prelepom prirodnom i mirnom okruženju opštine Kovin, u mestu Bavanište. Podignuta je na čudesnom izvoru, a vera u blagotvorno dejstvo vode koja tu izvire stara je nekoliko vekova
Vekovi prolaze, a pažnja hodočasnika , stiče se utisak, ne prolazi. Naprotiv, vera u živu legendu o isceliteljskim svojstvima mlaza koji izvire ispod kapele sve je jača. Nepresušni izvor izuzetno pitke vode u okviru pravolsavne crkve Rođenje Presvete Bogorodice u manastiru Bavanište, pohode podjednako pobožni i bezbožni, uvereni u čudesnu moć vode koja u njoj izvire. Mnogi od njih iz ove prelepe bogomolje odlaze sa napunjenim flašama u rukama, kako bi uz molitvu dobili duhovno i telesno isceljenje.
Zovu je govor voda, voda koja govori, odnosno govor voda. Nije važno kako je ko zove, već je bitno da je izlečila brojnu decu koja nisu mogla da govore
23.07.2020
08:39
Foto: V. N.
U nepreglednom redu, koji je odavno svakodnevna slika manastirskog okruženja u Bavaništu, hodošasnici mirno čekaju trenutak da se umiju i pokvase bolna mesta.
Obnova manastira
Foto: V. N.
Manastir Bavanište posle više od jednog veka, nakon 1857. doživeo je svoju drugu veliku obnovu koja je počela 1997. godine.Uz proširenje oltarskog dela, đakonika, dozidani su i priprata i konak. Ikonostas predstavlja rad sestara iz manastira Grgeteg, a živopis delo teologa Đorđa Popovića i životopisaca braće blizanaca Grastić iz Kikinde. Konak u okviru manastira je 2003. godine prekriven crepom koji je bio donacija IGM "Toza Marković", takođe iz Kikinde.
Vera u čudesnu isceliteljsku moć vodice iz crkve Rođenja Presvete Bogorodice živi vekovima, podjednako dugo kao i njen izvor na kojem je sagrađena. U crkvenim zapisima ovaj pravoslavni hram pominje isveti vladika Nikolaj Žički Velimirović u svom delu "Emanuil" u priči "Verom izlečena" gde govorio o lekovitim svojstvima vode koja ima isceliteljska svojstva.
- Na dan Sv. Velikomučenika Đorđa ove 1932. godine kod crkve u Bavaništu bio je veliki molitveni sabor mnogih naših bratstava iz okoline.... Baš kad su pošli dolazi kod njih jedna žena i moli ih da i nju prime da ide sa njima sa svojom bolesnom devojčicom koja, iako ima osam godina, ipak ne može na noge da ustane te je za svašta unose i iznose na rukama. Ova ožalošćena majka rešila je da ide u manastir i da se pomoli Bogu za ozdravljenje svoje kćeri. Ali nastala je teškoća: kako da je odvedu u manastir. Kola nisu imali, a da je nose u manastir trebalo je da se pređe dug put od 10 kilometara. Najzad se sva braća slože da je neizmenično (redom) nose do manastira. Tako i učine i dete donesu i metnu u crkvu. Ubrzo je pala bujna kiša i dete u crkvi zaspa. U tom dolazi i litija iz Bavaništa manastiru. Majka ovog deteta požuri u crkvu da ga probudi da bi tako dočekali litiju i braću iz Bavaništa. I na njeno veliko čudo i radost, njena mala ćerkica usta sama na noge i sama iziđe iz crkve pored majke. Kad je litija ušla u crkvu mi smo pitali ovo dete i majku za ovo isceljenje. I ova mala veli da je dok je ona spavala u snu došla kod nje jedna žena, pomilovala je po licu i rekla joj "Ajde ustaj". Potom je došla njena mati i probudila je. Ovaj događaj sve nas je obradovao i svi smo za to zablagodarili Bogu na Njegovoj velikoj milosti. Saopštio Milija Kidišević iz Bavaništa - napisano je u Hrišćanskoj Zajednici Kragujevac broj 6. iz juna 1932. godine.
Foto: V. N.
Sadašnje crkveno zdanje, prema spisima SPC, potiče iz 15. veka čiji je ktitor i dan danas nepoznanica. Rušen, paljen i obnavljan nebrojeno puta, manastir Bavanište današnji izgled dobija 1857. godinekada se, zahvaljujući volji i milosti naroda, na mestu spaljenog manastira podiže kapela na vodici, o čemu svedoči i originalna ploča sa natpisom: "U ime Svete Troice sazidana je i posvećena, ova kapela, Presvetoj Bogorodici leta 1857".
Ovo svetilište i svojevrsno lečilište, u pisanim tragovima crkvenih velikodostojnika, podignito je krajem 16. veka, tačnije 1594. godine. Njegovoj izgradnji prethodila je buna banatskih Srba protiv turske tiranije i otimačine, pod vođstvom episkopa vršačkog Teodora Nestorovića.
Miran manastirski život trajao je sve do 18. veka, da bi 1716. godine postao meta turskog razaranja i pljačkanja. Njegovoj obnovi usprotivila se austrougarska carica Marija Terezija staviviši veto na izgradnju i obnovu manastira po Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zovu je govor voda, voda koja govori, odnosno govor voda. Nije važno kako je ko zove, već je bitno da je izlečila brojnu decu koja nisu mogla da govore
Grčki premijer Kirjakos Micotakis izjavio je da je neprihvatljivo da brodovi plaćaju naknadu za prolazak kroz Ormuski moreuz kako je predložio Iran, ocenivši da bi takav potez predstavljao opasan presedan za slobodu plovidbe.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavio je danas konsultacije sa predstavnicima stranaka sastancima sa predstavnicima Srpske napredne stranke i Udruženih sindikata Srbije Sloga.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić upozorio je danas na sednici Saveta bezbednosti UN na ubrzani proces militarizacije koju Priština sprovodi na Kosovu i Metohiji i poručio da se to ne može posmatrati kao neutralan proces, jer se time menja bezbednosna ravnoteža, povećava neizvesnost, ali i rizik od eskalacija.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon razgovarao je danas u Beogradu sa studentima master studija prestižnog francuskog Univerziteta Sorbona iz Pariza, koji borave u Srbiji u okviru studijskog putovanja.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Pred Posebnim odelјenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, saslušani su sedmorica zaposlenih u Naftnoj industriji Srbije, zbog sumnje za pretakanje goriva namenjenog avionima, u privatno vozilo.
U Višem sudu u Beogradu nastavljeno je suđenje okrivljenim vlasnicima Doma za smeštaj starih i odraslih lica "Ivanović" u Barajevu u kom je u januaru prošle godine buknuo jeziv požar i odneo živote.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens završio je dvodnevnu posetu Mađarskoj porukom podrške premijeru Viktoru Orbanu i kritikama na račun Evropske unije.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je danas da će njena vlada ostati do kraja mandata, čime će postati najdugotrajnija u italijanskoj posleratnoj istoriji.
Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares najavio je danas ponovno otvaranje ambasade Španije u Teheranu, nakon dvonedeljnog primirja koje su dogovorili SAD i Iran
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov razgovarao je danas telefonom sa iranskim kolegom Abasom Aragčijem na inicijativu iranske strane, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.
Izraz "Potemkinova sela" nastao je još u 18. veku u Rusiji sve zbog Grigorija Potemkina koji je prema pričama pravio lažna sela i gradove kako bi impresionirao caricu Katarinu Veliku.
Istraživači su napravili veliki tehnološki iskorak razvijanjem bežičnog prijemnika koji može da funkcioniše u ekstremnim uslovima nuklearnog reaktora gde bi obična elektronika momentalno otkazala zbog jakog zračenja.
Usamljenost je postala globalna pojava, a tehnologija koja nas je decenijama razdvajala, sada pokušava da nas spoji na neočekivan način, preko aplikacija za traženje prijatelja.
Ovaj kolač spaja nežnost klasičnog biskvita sa šargarepom i bogatstvo kremastog trilećea, stvarajući neodoljivu i svežu poslasticu koja će biti hit na svakom stolu.
Pevačica Biljana Jevtić Vaskrs svake godine proslavlja sa porodicom u rodnom selu Grejač, gde se okupe par dana ranije kako bi pripremili prazničnu trpezu i ofarbali jaja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar