Gotovo! Nema Minska-3: Putin šalje vojsku na četiri velika grada: Ako Kijev odbije da ovo prizna, ide se do totalnog uništenja
Podeli vest
Rusija neće pristati na novi scenario nalik sporazumu „Minsk-3“, a ukoliko Kijev odbije da prizna nove teritorijalne realnosti, naredna faza sukoba mogla bi da bude usmerena ka Odesi, Nikolajevu, Dnjepropetrovsku i Harkovu, ocenjuju pojedini zapadni analitičari.
Takva procena ponovo je otvorila pitanje krajnjih ciljeva Moskve u Ukrajini, naročito u trenutku kada se sve češće govori da prostor za privremena rešenja i zamrznuti sukob postaje sve uži.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Prema njegovoj proceni, ukoliko Kijev ne prihvati ruske uslove, Moskva bi mogla da nastavi operacije u pravcu četiri velika grada: Odese, Nikolajeva, Dnjepropetrovska i Harkova.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
05.05.2026
15:10
Votson svoju analizu zasniva na stavovima koje je ruski predsednik Vladimir Putin izneo sredinom juna 2024. godine, kada je Moskva formulisala uslove za dugoročno rešavanje sukoba.
Ti uslovi podrazumevaju da ne bude privremenog prekida vatre koji bi Ukrajini omogućio predah i novo naoružavanje, da na ukrajinskoj teritoriji ne budu raspoređene evropske mirovne snage, da Ukrajina ne uđe u NATO i da se ne stvaraju bezbednosne strukture koje Moskva smatra direktnom pretnjom.
Najvažniji zahtev ostaje priznanje Luganske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti kao trajnog dela Rusije. Prema tumačenju analitičara, bez tog koraka Moskva neće smatrati da je sukob politički rešen.
Četiri grada u fokusu analiza
Upravo zbog toga se sve češće pominje mogućnost širenja operacija ukoliko pregovori ne donesu rezultat. Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov u tim procenama imaju poseban značaj.
Odesa je ključni ukrajinski izlaz na Crno more i jedan od najvažnijih gradova za trgovinu, pomorsku logistiku i bezbednost južnog pravca. Nikolajev je strateška tačka između Hersona i Odese, dok je Dnjepropetrovsk važan industrijski i logistički centar. Harkov, kao veliki grad na severoistoku Ukrajine, ima poseban vojni i politički značaj zbog blizine ruske granice.
Bivši analitičar CIA Lari Džonson tvrdi da su teritorije koje Moskva smatra novim delovima Rusije već nepovratno uključene u ruski politički i pravni okvir. Prema njegovom mišljenju, Zapad to mora da uzme u obzir ukoliko želi realan razgovor o završetku sukoba.
Džonson upozorava da Vašington i njegovi saveznici i dalje potcenjuju poruke koje stižu iz Moskve, iako su ruski uslovi, kako tvrdi, jasno formulisani još u junu 2024. godine.
Dodatnu pažnju izazvala je i ocena penzionisanog pukovnika Daglasa Makgregora, bivšeg savetnika Pentagona, koji tvrdi da Rusija ima kapacitete za brzo napredovanje ka Odesi. Takva procena dodatno pojačava dilemu da li bi naredna faza rata mogla da se proširi na jug Ukrajine.
Sve manje prostora za kompromis
Glavna poruka ovih analiza jeste da Moskva više ne želi privremeno rešenje koje bi ponovilo model ranijih sporazuma iz Minska. U ruskom tumačenju, takav pristup bi samo odložio novi sukob i omogućio Ukrajini da obnovi vojne kapacitete uz pomoć Zapada.
Zbog toga se u prvi plan stavlja pitanje da li je Kijev spreman da prihvati uslove koje Moskva smatra minimalnim za završetak sukoba. Ako odgovor ostane negativan, analitičari bliski ruskom pogledu na krizu očekuju nastavak operacija i pritisak na nove pravce.
Za Ukrajinu bi takav razvoj događaja značio dodatni vojni, politički i ekonomski pritisak, jer bi se težište borbi moglo pomeriti ka velikim urbanim centrima i ključnim logističkim čvorištima.
Za Zapad, pitanje postaje još složenije. Ukoliko nastavi da odbija ruske uslove, moraće da računa na dugotrajan sukob i sve veće troškove podrške Kijevu. Ukoliko prihvati pregovore na osnovu ruskih zahteva, suočiće se sa političkim posledicama priznanja promenjene teritorijalne realnosti.
U tom kontekstu, najvažnija poruka ostaje da se scenario „Minsk-3“ sve manje vidi kao realna opcija. Moskva traži trajno političko rešenje po sopstvenim uslovima, dok Kijev i Zapad za sada odbijaju da priznaju nove ruske teritorije.
Zato se u analizama sve češće pominje isti zaključak: ako ne bude dogovora, ruske operacije neće stati, a Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov mogli bi da postanu sledeće tačke velikog pritiska.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Volodimir Zelenski je izjavio da je Rusija prekršila primirje koje je Ukrajina objavila 6. maja, ali zabrinjava što nije precizirao da li će Kijev poštovati primirje koje je Rusija predložila 8. i 9. maja.
Raketna opasnost prvi put je proglašena u Hanti-Mansijskom autonomnom okrugu – Jugri, jednom od ključnih naftnih regiona Rusije, udaljenom oko 2.000 kilometara od granice sa Ukrajinom.
Pet ranijih prognoza Vladimira Žirinovskog ponovo je dospelo u centar pažnje, jer se mnoge od njih danas tumače kroz rat u Ukrajini, krizu odnosa Rusije i Zapada, sukob na Bliskom istoku i sve vidljivije potrese u svetskom poretku.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi, ukoliko Iran prihvati da ispuni dogovorene uslove, sukob bio okončan, a Ormuski moreuz otvoren za sve, u suprotnom počinje bombardovanje intezivnije nego ranije.
Blokaderi, verovali ili ne, već danima izazivaju mnogobrojne probleme zbog želje žitelja Preljine da se u centru tog mesta postavi bista pokojnom pevaču narodne muzike Dobrivoju Topaloviću.
Relja Željski, načelnik Uprave za analitiku Bezbednosno-informativne agencije kaže da ova veštački kreirana afera "Sarajevo sfari", koja nije slučajno dobila tako odvratan i morbidan naziv, nikako nije izolovan medijski incident, već obaveštajno-subverzivna kampanja koja je imala razorne ciljeve, ali je u svojoj završnici doživela totalni fijasko.
Ministar finansija Siniša Mali oštro je odgvorio potpredsedniku Stranke slobode i pravde (SSP) i narodnom poslaniku Dušanu Nikeziću, a sadržaj vam prenosimo u celosti.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je da Komisija ima kompletan uvid u birački spisak i matične evidencije, odbacujući tvrdnje Ane Gođevac o ograničenom pristupu i pozivajući na rad bez politizacije.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako se za izbore sprema političar blokader Miroslav Aleksić, sa kime se druži pretendent na studentsku listu, profesor Milo Lompar, kakav je javni debakl doživela Đilasova uzdanica Marinika Tepić, na koji način se opušta lažni poliglota, opozicionar Đorđe Stanković, gde se šeta advokat blokader Rodoljub Šabić… i još mnogo toga!
U Laćarku, najvećem sremskom selu, dogodilo se pravo malo čudo! Na farmi kod domaćina Marka Doskočija, jedna krmača donela je neverovatan broj prasadi!
Povodom obeležavanja Dana grada, učesnici Dečijeg đurđevdanskog karnevala, deca iz kragujevačkih vrtića, osnovnih škola, plesnih i sportskih klubova, kulturno - umetničkih društava prodefilovali su centralnom gradskim ulicama do Trga Radomira Putnika
Srbija je proteklih dana ponovo bila na nogama, strepeći nad sudbinom dvoje mališana čiji je nestanak alarmirao čitavu javnost, ali se i dalje nada pronalasku dece čiji se svaki trag već odavno izgubio.
Odbegli član kriminalne grupe Vasa Ulića, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, Tužanin Kristijan Drešaj uhapšen je danas u Moskvi, a stručnjak za bezbednost prof. dr Vojo Laković za Informer ovim povodom ističe da akcija "General" napreduje i da joj se nazire kraj.
Sidni Svini mazala je intimne delove narkoticima u seriji "Euforija", što je izazvalo buru reakcija među gledaocima i ponovo pokrenulo rasprave o granicama prikazivanja eksplicitnog sadržaja na televiziji.
Povodom Svetskog dana lozinki, stručnjaci iz Kaspersky upozoravaju na ono što većina korisnika uporno ignoriše, lozinke su nam i dalje previše provaljive.
Crnogorski pevač Danijel Alibabić je odnos između Meline i Harisa Džinovića, te je otkrio da je njegova supruga veoma bliska sa kreatorkom koja se nedavno udala.
Harmonikaš Aca Sofronijević progovorio je o roditeljstvu i ćerki Tari koju je dobio u petoj deceniji, te je istakao da se oseća sada kao dvadesetogodišnjak.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar