Rusija neće pristati na novi scenario nalik sporazumu „Minsk-3“, a ukoliko Kijev odbije da prizna nove teritorijalne realnosti, naredna faza sukoba mogla bi da bude usmerena ka Odesi, Nikolajevu, Dnjepropetrovsku i Harkovu, ocenjuju pojedini zapadni analitičari.
Takva procena ponovo je otvorila pitanje krajnjih ciljeva Moskve u Ukrajini, naročito u trenutku kada se sve češće govori da prostor za privremena rešenja i zamrznuti sukob postaje sve uži.
Prema njegovoj proceni, ukoliko Kijev ne prihvati ruske uslove, Moskva bi mogla da nastavi operacije u pravcu četiri velika grada: Odese, Nikolajeva, Dnjepropetrovska i Harkova.
Votson svoju analizu zasniva na stavovima koje je ruski predsednik Vladimir Putin izneo sredinom juna 2024. godine, kada je Moskva formulisala uslove za dugoročno rešavanje sukoba.
Ti uslovi podrazumevaju da ne bude privremenog prekida vatre koji bi Ukrajini omogućio predah i novo naoružavanje, da na ukrajinskoj teritoriji ne budu raspoređene evropske mirovne snage, da Ukrajina ne uđe u NATO i da se ne stvaraju bezbednosne strukture koje Moskva smatra direktnom pretnjom.
Najvažniji zahtev ostaje priznanje Luganske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti kao trajnog dela Rusije. Prema tumačenju analitičara, bez tog koraka Moskva neće smatrati da je sukob politički rešen.
Četiri grada u fokusu analiza
Upravo zbog toga se sve češće pominje mogućnost širenja operacija ukoliko pregovori ne donesu rezultat. Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov u tim procenama imaju poseban značaj.
Odesa je ključni ukrajinski izlaz na Crno more i jedan od najvažnijih gradova za trgovinu, pomorsku logistiku i bezbednost južnog pravca. Nikolajev je strateška tačka između Hersona i Odese, dok je Dnjepropetrovsk važan industrijski i logistički centar. Harkov, kao veliki grad na severoistoku Ukrajine, ima poseban vojni i politički značaj zbog blizine ruske granice.
Bivši analitičar CIA Lari Džonson tvrdi da su teritorije koje Moskva smatra novim delovima Rusije već nepovratno uključene u ruski politički i pravni okvir. Prema njegovom mišljenju, Zapad to mora da uzme u obzir ukoliko želi realan razgovor o završetku sukoba.
Džonson upozorava da Vašington i njegovi saveznici i dalje potcenjuju poruke koje stižu iz Moskve, iako su ruski uslovi, kako tvrdi, jasno formulisani još u junu 2024. godine.
Dodatnu pažnju izazvala je i ocena penzionisanog pukovnika Daglasa Makgregora, bivšeg savetnika Pentagona, koji tvrdi da Rusija ima kapacitete za brzo napredovanje ka Odesi. Takva procena dodatno pojačava dilemu da li bi naredna faza rata mogla da se proširi na jug Ukrajine.
Sve manje prostora za kompromis
Glavna poruka ovih analiza jeste da Moskva više ne želi privremeno rešenje koje bi ponovilo model ranijih sporazuma iz Minska. U ruskom tumačenju, takav pristup bi samo odložio novi sukob i omogućio Ukrajini da obnovi vojne kapacitete uz pomoć Zapada.
Zbog toga se u prvi plan stavlja pitanje da li je Kijev spreman da prihvati uslove koje Moskva smatra minimalnim za završetak sukoba. Ako odgovor ostane negativan, analitičari bliski ruskom pogledu na krizu očekuju nastavak operacija i pritisak na nove pravce.
Za Ukrajinu bi takav razvoj događaja značio dodatni vojni, politički i ekonomski pritisak, jer bi se težište borbi moglo pomeriti ka velikim urbanim centrima i ključnim logističkim čvorištima.
Za Zapad, pitanje postaje još složenije. Ukoliko nastavi da odbija ruske uslove, moraće da računa na dugotrajan sukob i sve veće troškove podrške Kijevu. Ukoliko prihvati pregovore na osnovu ruskih zahteva, suočiće se sa političkim posledicama priznanja promenjene teritorijalne realnosti.
U tom kontekstu, najvažnija poruka ostaje da se scenario „Minsk-3“ sve manje vidi kao realna opcija. Moskva traži trajno političko rešenje po sopstvenim uslovima, dok Kijev i Zapad za sada odbijaju da priznaju nove ruske teritorije.
Zato se u analizama sve češće pominje isti zaključak: ako ne bude dogovora, ruske operacije neće stati, a Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov mogli bi da postanu sledeće tačke velikog pritiska.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Ruska vojna jedinica objavila je snimak napada FPV dronom na jasno obeleženo vozilo Ujedinjenih nacija u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta, dok je misija UN pružala pomoć civilima.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Više od 22.000 korisnika ostalo je bez električne energije nakon ruskog napada dronovima tokom noći na južni deo Odeske oblasti, saopštile su lokalne vlasti.
Deset osoba povređeno je danas u ruskim napadima dronom na Odesku oblast, od kojih su dve u teškom stanju, saopštio je šef Odeske oblasne vojne administracije Oleg Kiper.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas iz Azerbejdžana medijima iz Srbije. Prethodno se šef naše države sastao sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, kao i sa ministrom finansija ove zemlje, Sahilom Babajevim.
Blokaderi su konačno otkrili ko im je uzor - okoreli kriminalac Miloš Medenica, koji je proglašen krivim za više krivičnih dela, između ostalog i za stvaranje organizovane kriminalne organizacije i šverc, a koji je više puta otvoreno napadao predsednika Srbije Aleksandra Vučića i članove njegove porodice.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić brutalno je raskrinkala najnovije napade lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, poručivši da je jedino besramno to što o borbi protiv kriminala govori čovek koji je, dok je bio na vlasti, gledao isključivo sopstveni džep.
Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić oglasila se na mreži Iks povodom objave Borka Stefanovića u kojoj se on obraća Ursuli fon der Lajen, predsednici Evropske komisije.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Glavobolja, povišena temperatura, bolovi u telu, povraćanje glavni su simptomi ebole zbog koje je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi proglasila epidemiju.
Farmer Radenko Jeremić iz Salaša Crnobarskog kod Bogatića, ponosni je vlasnik Jablana, najvećeg i najtežeg bika na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu!
Nikola Miljanić (37), sin Milete Miljanića Majka, koji je bio označen kao jedna od vođa kriminalne grupe"Amerika", sahranjen je juče u jednom selu kod Beograda, gde su ga porodica, prijatelji i rodbina ispratili na večni počinak.
Na svirep način, 5. avgusta 2023. godine, ubijen je Dejan Paunović (33) iz sela Klokočevac, u opštini Majdnapek, čije ubistvo je organizovala i isplanirala njegova supruga Slađana sa ljubavnikom Srećkom Milenkovićem i maloletnim M. R. (17).
Na Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu, u parkiranom automobilu, pronađeno je telo muškarca, a kako ukazuju prve informacije, muškarac je preminuo prirodnom smrću.
Policija u Kraljevu uhapsila je M. M. (22) iz Kule, osumnjičenog da je na ulici u Vrnjačkoj Banji nakon kraće rasprave mladiću (17) iz tog mesta nožem naneo ubodnu ranu u predelu stomaka.
Na magistralnom putu između Užica i Požege, na deonici kroz Užice, nešto oko 11.30 časova, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj se jedan automobil prilikom sletanja sa kolovoza "zario" u kanal pored puta.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar