Rusija neće pristati na novi scenario nalik sporazumu „Minsk-3“, a ukoliko Kijev odbije da prizna nove teritorijalne realnosti, naredna faza sukoba mogla bi da bude usmerena ka Odesi, Nikolajevu, Dnjepropetrovsku i Harkovu, ocenjuju pojedini zapadni analitičari.
Takva procena ponovo je otvorila pitanje krajnjih ciljeva Moskve u Ukrajini, naročito u trenutku kada se sve češće govori da prostor za privremena rešenja i zamrznuti sukob postaje sve uži.
Prema njegovoj proceni, ukoliko Kijev ne prihvati ruske uslove, Moskva bi mogla da nastavi operacije u pravcu četiri velika grada: Odese, Nikolajeva, Dnjepropetrovska i Harkova.
Votson svoju analizu zasniva na stavovima koje je ruski predsednik Vladimir Putin izneo sredinom juna 2024. godine, kada je Moskva formulisala uslove za dugoročno rešavanje sukoba.
Ti uslovi podrazumevaju da ne bude privremenog prekida vatre koji bi Ukrajini omogućio predah i novo naoružavanje, da na ukrajinskoj teritoriji ne budu raspoređene evropske mirovne snage, da Ukrajina ne uđe u NATO i da se ne stvaraju bezbednosne strukture koje Moskva smatra direktnom pretnjom.
Najvažniji zahtev ostaje priznanje Luganske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti kao trajnog dela Rusije. Prema tumačenju analitičara, bez tog koraka Moskva neće smatrati da je sukob politički rešen.
Četiri grada u fokusu analiza
Upravo zbog toga se sve češće pominje mogućnost širenja operacija ukoliko pregovori ne donesu rezultat. Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov u tim procenama imaju poseban značaj.
Odesa je ključni ukrajinski izlaz na Crno more i jedan od najvažnijih gradova za trgovinu, pomorsku logistiku i bezbednost južnog pravca. Nikolajev je strateška tačka između Hersona i Odese, dok je Dnjepropetrovsk važan industrijski i logistički centar. Harkov, kao veliki grad na severoistoku Ukrajine, ima poseban vojni i politički značaj zbog blizine ruske granice.
Bivši analitičar CIA Lari Džonson tvrdi da su teritorije koje Moskva smatra novim delovima Rusije već nepovratno uključene u ruski politički i pravni okvir. Prema njegovom mišljenju, Zapad to mora da uzme u obzir ukoliko želi realan razgovor o završetku sukoba.
Džonson upozorava da Vašington i njegovi saveznici i dalje potcenjuju poruke koje stižu iz Moskve, iako su ruski uslovi, kako tvrdi, jasno formulisani još u junu 2024. godine.
Dodatnu pažnju izazvala je i ocena penzionisanog pukovnika Daglasa Makgregora, bivšeg savetnika Pentagona, koji tvrdi da Rusija ima kapacitete za brzo napredovanje ka Odesi. Takva procena dodatno pojačava dilemu da li bi naredna faza rata mogla da se proširi na jug Ukrajine.
Sve manje prostora za kompromis
Glavna poruka ovih analiza jeste da Moskva više ne želi privremeno rešenje koje bi ponovilo model ranijih sporazuma iz Minska. U ruskom tumačenju, takav pristup bi samo odložio novi sukob i omogućio Ukrajini da obnovi vojne kapacitete uz pomoć Zapada.
Zbog toga se u prvi plan stavlja pitanje da li je Kijev spreman da prihvati uslove koje Moskva smatra minimalnim za završetak sukoba. Ako odgovor ostane negativan, analitičari bliski ruskom pogledu na krizu očekuju nastavak operacija i pritisak na nove pravce.
Za Ukrajinu bi takav razvoj događaja značio dodatni vojni, politički i ekonomski pritisak, jer bi se težište borbi moglo pomeriti ka velikim urbanim centrima i ključnim logističkim čvorištima.
Za Zapad, pitanje postaje još složenije. Ukoliko nastavi da odbija ruske uslove, moraće da računa na dugotrajan sukob i sve veće troškove podrške Kijevu. Ukoliko prihvati pregovore na osnovu ruskih zahteva, suočiće se sa političkim posledicama priznanja promenjene teritorijalne realnosti.
U tom kontekstu, najvažnija poruka ostaje da se scenario „Minsk-3“ sve manje vidi kao realna opcija. Moskva traži trajno političko rešenje po sopstvenim uslovima, dok Kijev i Zapad za sada odbijaju da priznaju nove ruske teritorije.
Zato se u analizama sve češće pominje isti zaključak: ako ne bude dogovora, ruske operacije neće stati, a Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov mogli bi da postanu sledeće tačke velikog pritiska.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruske snage izvele su tokom noći koordinisane udare na objekte ukrajinskog vojnoindustrijskog kompleksa u Kijevu, Lavovu i još tri oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
Ukrajinska komanda počela je da prebacuje delove 24. odvojene mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) iz pozadinskih područja u Harkovsku oblast, tvrdi izvor ruske agencije RIA Novosti iz bezbednosnih struktura.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski postigao je podvig u Vašingtonu koji je pre samo godinu dana izgledao gotovo nemoguć – ubedio je američko političko rukovodstvo da Kijev ima realne šanse da pobedi u ratu protiv Rusije, piše Politiko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija više neće podržavati međunarodne zahteve za uklanjanje nuklearnog oružja sa Korejskog poluostrva. Moskva je time javno odbacila politiku koju je godinama zastupala zajedno sa Kinom i zadala ozbiljan udarac američkoj strategiji pritiska na Severnu Koreju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas novootvoreni stakleni Vidikovac na Kablaru, ali i odgovarao na pitanja meija, pri čemu je govorio i o bivšoj tužiteljki blokaderki Jasmini Paunović, koja ga je, podsetimo, na najmonstruozniji način vređala i plasirala laži o njemu.
Raša Nedeljkov, programski direktor Nevladine organizacije CRTA, poznate po objavljivanju lažnih istraživanja javnog mnjenja, kako bi ona išla na ruku blokaderima, doputovao je avionom iz Antalije, iz Turske, saznaje Informer.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je prisustvovao svečanom otvaranju Stakleng vidikovaca "Kablar" na planini Kablar u blizini Čačka i poručio da je oduševljen pogledom, a zatim se zaigralo i kolo i trube.
Novinar Uroš Piper istakao je da od 62 opoziciona poslanika koji su zatražili raspravu o poverenju Vladi Srbije, za izglasavanje nepoverenja na kraju je glasalo njih svega 38 i da to govori da oni preziru svoj narod.
Svake godine na Ognjenu Mariju mnogi se pitaju da li je greh kupati se tog dana. Odgovor je jednostavan – nije greh, jer Pravoslavna crkva ne zabranjuje kupanje na ovaj praznik.
Oreovac nije čekao bolnicu , bolnica je došla u Oreovac! Po pozivu meštana, tim Univerzitetskog kliničkog centra Niš i Instituta „Niška Banja“ stigao je u ovo selo nadomak Niša, na osme po redu besplatne preventivne kardiološke preglede, kako bi građani dobili stručnu pomoć tamo gde žive.
Sara Pavkov, ministarka za zaštitu životne sredine, gostovala je danas u emisiji "Info dan", na Informeru, gde je govorila o Zelenoj agendi za Srbiju do 2033. godine, vodostaju Dunava i najnovijim brojkama u zaštiti životne sredine.
Banjalučka policija uhapsila je A.Đ. iz Travnika i ženu J.J. iz Banjaluke zbog sumnje da su više od mesec dana protivpravno u stanu držali ženu i maloletno dete iz Prijedora, dovodeći ih u zabludu pričom o zaposlenju u inostranstvu.
U prostorijama Policijske uprave zagrebačke na Črnomercu 22-godišnji mladić je pokušao da usmrti 33-godišnjeg državljanina Srbije, saopštila je zagrebačka policija.
Na teritoriji Inđije, na takozvanoj devijaciji, pored puta pronađen je havarisan automobil. Kako se nazvanično saznaje, u vozilu se nalazi telo nepoznatog muškarca.
Studio Disney je u ranim fazama razvoja novog filma iz kultne franšize "Sam u kući" (Home Alone) i to sa legendarnim Makolijem Kalkinom ponovo u glavnoj ulozi.
Glumac i muzičar Džared Leto (54) našao se u centru skandala nakon emitovanja novog BBC-jevog dokumentarnog filma u kom ga je čak deset žena optužilo za seksualno zlostavljanje i uznemiravanje.
Zendaja je na svetskoj premijeri filma "Spider-Man: Brand New Day", održanoj u nedelju u Los Anđelesu, privukla veliku pažnju svojim upečatljivim modnim izdanjem.
Večeras od 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" očekuje vas novo izdanje emisije "Demanti", koja ni ovog puta ne beži od najškakljivijih tema. Kroz iskren i emotivan razgovor gledaoce će voditi Vanja Jovanović.
Pevačica Anabela Atijas progovorila je o komentarima koje dobija na račun svog izgleda, pa priznala da nekada znaju da joj ozbiljno poljuljaju samopouzdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.