Rusija neće pristati na novi scenario nalik sporazumu „Minsk-3“, a ukoliko Kijev odbije da prizna nove teritorijalne realnosti, naredna faza sukoba mogla bi da bude usmerena ka Odesi, Nikolajevu, Dnjepropetrovsku i Harkovu, ocenjuju pojedini zapadni analitičari.
Takva procena ponovo je otvorila pitanje krajnjih ciljeva Moskve u Ukrajini, naročito u trenutku kada se sve češće govori da prostor za privremena rešenja i zamrznuti sukob postaje sve uži.
Prema njegovoj proceni, ukoliko Kijev ne prihvati ruske uslove, Moskva bi mogla da nastavi operacije u pravcu četiri velika grada: Odese, Nikolajeva, Dnjepropetrovska i Harkova.
Votson svoju analizu zasniva na stavovima koje je ruski predsednik Vladimir Putin izneo sredinom juna 2024. godine, kada je Moskva formulisala uslove za dugoročno rešavanje sukoba.
Ti uslovi podrazumevaju da ne bude privremenog prekida vatre koji bi Ukrajini omogućio predah i novo naoružavanje, da na ukrajinskoj teritoriji ne budu raspoređene evropske mirovne snage, da Ukrajina ne uđe u NATO i da se ne stvaraju bezbednosne strukture koje Moskva smatra direktnom pretnjom.
Najvažniji zahtev ostaje priznanje Luganske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti kao trajnog dela Rusije. Prema tumačenju analitičara, bez tog koraka Moskva neće smatrati da je sukob politički rešen.
Četiri grada u fokusu analiza
Upravo zbog toga se sve češće pominje mogućnost širenja operacija ukoliko pregovori ne donesu rezultat. Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov u tim procenama imaju poseban značaj.
Odesa je ključni ukrajinski izlaz na Crno more i jedan od najvažnijih gradova za trgovinu, pomorsku logistiku i bezbednost južnog pravca. Nikolajev je strateška tačka između Hersona i Odese, dok je Dnjepropetrovsk važan industrijski i logistički centar. Harkov, kao veliki grad na severoistoku Ukrajine, ima poseban vojni i politički značaj zbog blizine ruske granice.
Bivši analitičar CIA Lari Džonson tvrdi da su teritorije koje Moskva smatra novim delovima Rusije već nepovratno uključene u ruski politički i pravni okvir. Prema njegovom mišljenju, Zapad to mora da uzme u obzir ukoliko želi realan razgovor o završetku sukoba.
Džonson upozorava da Vašington i njegovi saveznici i dalje potcenjuju poruke koje stižu iz Moskve, iako su ruski uslovi, kako tvrdi, jasno formulisani još u junu 2024. godine.
Dodatnu pažnju izazvala je i ocena penzionisanog pukovnika Daglasa Makgregora, bivšeg savetnika Pentagona, koji tvrdi da Rusija ima kapacitete za brzo napredovanje ka Odesi. Takva procena dodatno pojačava dilemu da li bi naredna faza rata mogla da se proširi na jug Ukrajine.
Sve manje prostora za kompromis
Glavna poruka ovih analiza jeste da Moskva više ne želi privremeno rešenje koje bi ponovilo model ranijih sporazuma iz Minska. U ruskom tumačenju, takav pristup bi samo odložio novi sukob i omogućio Ukrajini da obnovi vojne kapacitete uz pomoć Zapada.
Zbog toga se u prvi plan stavlja pitanje da li je Kijev spreman da prihvati uslove koje Moskva smatra minimalnim za završetak sukoba. Ako odgovor ostane negativan, analitičari bliski ruskom pogledu na krizu očekuju nastavak operacija i pritisak na nove pravce.
Za Ukrajinu bi takav razvoj događaja značio dodatni vojni, politički i ekonomski pritisak, jer bi se težište borbi moglo pomeriti ka velikim urbanim centrima i ključnim logističkim čvorištima.
Za Zapad, pitanje postaje još složenije. Ukoliko nastavi da odbija ruske uslove, moraće da računa na dugotrajan sukob i sve veće troškove podrške Kijevu. Ukoliko prihvati pregovore na osnovu ruskih zahteva, suočiće se sa političkim posledicama priznanja promenjene teritorijalne realnosti.
U tom kontekstu, najvažnija poruka ostaje da se scenario „Minsk-3“ sve manje vidi kao realna opcija. Moskva traži trajno političko rešenje po sopstvenim uslovima, dok Kijev i Zapad za sada odbijaju da priznaju nove ruske teritorije.
Zato se u analizama sve češće pominje isti zaključak: ako ne bude dogovora, ruske operacije neće stati, a Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov mogli bi da postanu sledeće tačke velikog pritiska.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se iz javnosti povlači veliki deo podataka o ruskom energetskom sektoru – od kupaca i cena izvozne robe do ruta tankera, rada rafinerija i planirane prodaje benzina i dizela.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev žestoko je odgovorio šefici diplomatije Evropske unije Kaji Kalas, nazvavši je jednom od "ratnohuškačkih diverzija EU protiv Evrope“.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Ruski udarni dron pogodio je područje kod međunarodnog prelaza Jagodin–Dorohusk u Volinjskoj oblasti, svega nekoliko stotina metara od granice sa Poljskom, nakon čega je Varšava podigla vojnu avijaciju i stavila PVO i radarske sisteme u stanje pripravnosti.
NATO lovci koji čuvaju vazdušni prostor baltičkih država šest puta su tokom prošle nedelje podizani zbog ruskih aviona koji su leteli iznad međunarodnih voda Baltika bez prijavljenih planova leta i sa isključenim transponderima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Za informaciju koja bi dovela do lokacije komandanta ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema Roberta "Mađara“ Brovdija navodno je ponuđeno čak 20 miliona dolara preko postsovjetskih kriminalnih mreža, tvrde pripadnici njegove formacije u razgovoru za Volstrit žurnal.
Posle ruskog udara na skladišni objekat u Brovarskom rejonu Kijevske oblasti u vazduhu je registrovana povećana koncentracija amonijaka, zbog čega su vlasti pozvale stanovništvo da zatvori prozore i vrata, ugasi klima-uređaje i što manje boravi napolju.
Stravični snimci iz vazduha objavljeni su iz centra Kijeva, gde je posle novog udara drona izbio veliki požar u zgradi u kojoj se nalazi medicinski centar „Dobrobut“, nedaleko od stanice metroa Olimpijska.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev se ponovo našao pod velikim ruskim vazdušnim napadom. Tokom noći prijavljene su eksplozije u više delova prestonice, dok ukrajinski izvori navode da su registrovana i lansiranja balističkih projektila, među kojima i hipersonične rakete "Cirkon", kao i "Oniks".
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je danas da nije napao odbornicu pokreta Kreni-Promeni Tatjanu Mićić i zatražio od nadležnih da se utvrdi istina o sinoćnjem incidentu navodeći da je spreman i da će uvek biti dostupan policiji i tužilaštvu da se utvrdi do kraja šta se desilo.
Maske sa blokaderske liste padaju brže nego ikada, a najnovija potvrda opasne prevare i tajkunsko-blokaderskih manipulacija stigla je sa mesta sa kog su se najmanje nadali!
Iako su blokaderi obećali da će na svoju listu za poslanike stavljati ljude sa "čistim" biografijama, očigledno su zbog nedostatka kandidata i velikog broja odustajanja, bili primorani da je popune zbrda-zdola, stavljajući lica poznata po nedoličnom ponašanju i uznemiravanju studentkinja.
Tajkunski urednik Slobodan Georgiev doživeo je nezapamćeni javni debakl nakon što je pokazao elementarno nepoznavanje prava i Ustava sopstvene države, pa ga je čak i opozicioni saborac Pavle Grbović patosirao.
Plavi i Crveni tim večeras će odmeriti snage u prvoj eliminacionoj borbi u Exatlonu ove nedelje, a Mihailo Adžić neprijatno će iznenaditi bivše saigrače.
U Srbiji će od 1. oktobra biti dostupan i "enhertu", najnoviji inovativni lek za karcinom dojke, od kojeg u našoj zemlji godišnje oboli oko 4.500 žena, dok skoro 1.700 izgubi život.
Vernici širom sveta svedoče čudima Svetog Nektarija Eginskog, a jedna od njih je i Dušica Milivojević, koja je nakon decenijske borbe dobila sina Vasilija Nektarija.
Muškarac M. Ć. (40), koji je juče ujutru teško ranjen hicem iz pištolja u kragujevačkom naselju Novi Bubanj, pogođen je u stomak i u ovim trenucima se nalazi u kritičnom stanju, dok se lekari u Jedinici intenzivnog lečenja UKC Kragujevac i dalje lavovski bore za njegov život.
Nenad M. (24), koji je teško povređen 26. septembra oko 16.30 časova na magistralnom putu Užice – Zlatibor, preminuo je dan nakon teške saobraćajne nesreće u užičkoj bolnici.
Vasilije B. (47), koji je optužen za ubistvo Željka K. u selu Senaja kod Mladenovca 24. januara 2025. godine, jer ga je posle svađe na Tik Toku udario autom na ulici, negirao je juče u Višem sudu u Beogradu da je izvršio to krivično delo.
Nesnosan smrad koji se širio polupraznom ćelijom broj 119 na VII. odeljenu Remetinečkog zatvora, u kojoj su tog trenutka u ranim popodnevnim satima nakon ručka bila tri zatvorenika, dok su ostali bili u dvorišnom delu na svežem vazduhu, bio je povod da se dvojica cimera sukobe.
Superstar TV od 5. oktobra otvara novu jesenju programsku šemu, u kojoj publiku očekuju premijere domaćih serija različitih žanrova, ali i povratak jednog od najprepoznatljivijih hitova kanala – "Državnog službenika", sa četvrtom sezonom.
Britanski regulator tržišta dozvolio je danas da deo tužbe potrošača protiv kompanija Epl i Amazon bude nastavljen zbog navodnog ograničavanja konkurencije pri prodaji Eplovih proizvoda na Amazonu u Velikoj Britaniji.
Priprema za intimni odnos ne mora da podrazumeva sate sređivanja, biranje posebnog donjeg veša ili pokušaj da izgledate savršeno. Mnogo važnije je da se osećate prijatno, opušteno i sigurno sa osobom pored sebe.
Ako vam se čini da se prašina vraća čim je obrišete, postoji jednostavan trik koji možete isprobati. Sve što vam je potrebno su voda i svega nekoliko kapi glicerina.
Pevačica Sanja Vučić pojavila se sinoć na gradskom događaju gde ju je dovezao kolega iz žirija "Zvezde Granda", Aleksandar Milić Mili, a ovo nije prošlo nezapaženo.
Modna kreatorka Marijana Mateus proslavila je rođendan u Veneciji, to je bio spoj venecijanske i balkanske tradicije, sa italijanskom muzikom i srpskim bendom.
Pevačica Katarina Grujić preživela je dramu na nedavnom putovanju kada su iznenada otkazani svi letovi za Beograd, zbog čega je ceo dan provela zaglavljena na aerodromu u Cirihu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.