Rusija neće pristati na novi scenario nalik sporazumu „Minsk-3“, a ukoliko Kijev odbije da prizna nove teritorijalne realnosti, naredna faza sukoba mogla bi da bude usmerena ka Odesi, Nikolajevu, Dnjepropetrovsku i Harkovu, ocenjuju pojedini zapadni analitičari.
Takva procena ponovo je otvorila pitanje krajnjih ciljeva Moskve u Ukrajini, naročito u trenutku kada se sve češće govori da prostor za privremena rešenja i zamrznuti sukob postaje sve uži.
Prema njegovoj proceni, ukoliko Kijev ne prihvati ruske uslove, Moskva bi mogla da nastavi operacije u pravcu četiri velika grada: Odese, Nikolajeva, Dnjepropetrovska i Harkova.
Votson svoju analizu zasniva na stavovima koje je ruski predsednik Vladimir Putin izneo sredinom juna 2024. godine, kada je Moskva formulisala uslove za dugoročno rešavanje sukoba.
Ti uslovi podrazumevaju da ne bude privremenog prekida vatre koji bi Ukrajini omogućio predah i novo naoružavanje, da na ukrajinskoj teritoriji ne budu raspoređene evropske mirovne snage, da Ukrajina ne uđe u NATO i da se ne stvaraju bezbednosne strukture koje Moskva smatra direktnom pretnjom.
Najvažniji zahtev ostaje priznanje Luganske, Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti kao trajnog dela Rusije. Prema tumačenju analitičara, bez tog koraka Moskva neće smatrati da je sukob politički rešen.
Četiri grada u fokusu analiza
Upravo zbog toga se sve češće pominje mogućnost širenja operacija ukoliko pregovori ne donesu rezultat. Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov u tim procenama imaju poseban značaj.
Odesa je ključni ukrajinski izlaz na Crno more i jedan od najvažnijih gradova za trgovinu, pomorsku logistiku i bezbednost južnog pravca. Nikolajev je strateška tačka između Hersona i Odese, dok je Dnjepropetrovsk važan industrijski i logistički centar. Harkov, kao veliki grad na severoistoku Ukrajine, ima poseban vojni i politički značaj zbog blizine ruske granice.
Bivši analitičar CIA Lari Džonson tvrdi da su teritorije koje Moskva smatra novim delovima Rusije već nepovratno uključene u ruski politički i pravni okvir. Prema njegovom mišljenju, Zapad to mora da uzme u obzir ukoliko želi realan razgovor o završetku sukoba.
Džonson upozorava da Vašington i njegovi saveznici i dalje potcenjuju poruke koje stižu iz Moskve, iako su ruski uslovi, kako tvrdi, jasno formulisani još u junu 2024. godine.
Dodatnu pažnju izazvala je i ocena penzionisanog pukovnika Daglasa Makgregora, bivšeg savetnika Pentagona, koji tvrdi da Rusija ima kapacitete za brzo napredovanje ka Odesi. Takva procena dodatno pojačava dilemu da li bi naredna faza rata mogla da se proširi na jug Ukrajine.
Sve manje prostora za kompromis
Glavna poruka ovih analiza jeste da Moskva više ne želi privremeno rešenje koje bi ponovilo model ranijih sporazuma iz Minska. U ruskom tumačenju, takav pristup bi samo odložio novi sukob i omogućio Ukrajini da obnovi vojne kapacitete uz pomoć Zapada.
Zbog toga se u prvi plan stavlja pitanje da li je Kijev spreman da prihvati uslove koje Moskva smatra minimalnim za završetak sukoba. Ako odgovor ostane negativan, analitičari bliski ruskom pogledu na krizu očekuju nastavak operacija i pritisak na nove pravce.
Za Ukrajinu bi takav razvoj događaja značio dodatni vojni, politički i ekonomski pritisak, jer bi se težište borbi moglo pomeriti ka velikim urbanim centrima i ključnim logističkim čvorištima.
Za Zapad, pitanje postaje još složenije. Ukoliko nastavi da odbija ruske uslove, moraće da računa na dugotrajan sukob i sve veće troškove podrške Kijevu. Ukoliko prihvati pregovore na osnovu ruskih zahteva, suočiće se sa političkim posledicama priznanja promenjene teritorijalne realnosti.
U tom kontekstu, najvažnija poruka ostaje da se scenario „Minsk-3“ sve manje vidi kao realna opcija. Moskva traži trajno političko rešenje po sopstvenim uslovima, dok Kijev i Zapad za sada odbijaju da priznaju nove ruske teritorije.
Zato se u analizama sve češće pominje isti zaključak: ako ne bude dogovora, ruske operacije neće stati, a Odesa, Nikolajev, Dnjepropetrovsk i Harkov mogli bi da postanu sledeće tačke velikog pritiska.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su masovan napad na ruske regione krstarećim raketama „flamingo“ i stotinama bespilotnih letelica, a u Čeboksarima ima poginulih i ranjenih, saopštili su ruski izvori.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska izvela je snažan grupni udar na objekte ukrajinske vojne industrije i energetske infrastrukture koji su korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU), saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Razgovor ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija izazvao je burne reakcije u Kijevu, jer je Moskva preko Vašingtona dodatno naglasila upozorenje o mogućim udarima na centre odlučivanja i objekte ukrajinske vojne industrije u Kijevu.
Rusija mora unapred da se priprema za buduće ratove i bezbednosne krize, kako se više ne bi suočila sa iznenađenjima kakva su je zatekla tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, izjavio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana ne može efikasno da presretne rusku raketu „orešnik“, jer njena putanja, brzina i način udara predstavljaju problem za postojeće sisteme koje Kijev ima na raspolaganju, piše finski javni servis Ile.
Pedeset jedan ruski civil, među njima i jedno dete, poginuo je u napadima ukrajinskih snaga od 18. do 24. maja, izjavio je specijalni izaslanik Ministarstva spoljnih poslova Rusije za zločine kijevskog režima Rodion Mirošnik.
Ukrajinska komanda prebacila je u Sumsku oblast jurišne grupe iz sastava 225. odvojenog jurišnog puka OSU, jedinice koju ruski bezbednosni izvori opisuju kao sastavljenu od nacista umešanih u brojne ratne zločine.
Ruska vojska trenutno nema jednostavno i racionalno rešenje za potpuno rušenje strateški važnih mostova preko Dnjepra, jer su te konstrukcije projektovane i građene tako da izdrže veliki broj pogodaka teškim bombama, izjavio je predsednik Odbora Državne dume za odbranu Andrej Kartapolov.
Odesa se priprema za kružnu odbranu, a na prilazima gradu završava se izgradnja višekilometarskih protivtenkovskih rovova, bunkera i novih linija prepreka, saopštilo je regionalno rukovodstvo ukrajinskih Snaga teritorijalne odbrane „Jug“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Danki V, ženi Saše Vukovića Bosketa, osumnjičenog za teško ubistvo Aleksandra Nešovića 12. maja u restoranu "27", sud je po žalbi Višeg javnog tužilaštva u Beogradu odredio pritvor do 30 dana.
Na televiziji N1 uporno se trude da vlast predstave u lošem svetlu, ali njihov maliciozni narativ ipak, ni kod sagovornika koji su redovni gosti ovih tajkunskih medija, ne pronalazi podršku.
Na litici iznad Ibra, okružen rekom, vekovima stoji Maglič - jedna od najimpresivnijih srednjovekovnih tvrđava Srbije. Njegovi kameni bedemi i danas čuvaju priču o Nemanjićima, mongolskim napadima, srpskim arhiepiskopima i ustanicima koji su branili dolinu Ibra.
Danas će biti izražena prolazna oblačnost s kratkotrajnom kišom i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom iz zapadne i dela centralne Srbije. Najniža temperatura biće do 20 stepeni, a najviša do 29.
Kada se pojavi vest da je došlo do ubistva, javnost gotovo uvek reaguje isto - zahtevom za najstrožu moguću kaznu. Međutim, u sudnici stvari izgledaju znatno drugačije jer ubistva nemaju istu težinu, istu pozadinu, niti isti motiv.
Jednomesečni pritvor određen je profesoru Poljoprivredne i medicinske škole u Bijeljini, koji je uhapšen zbog sumnje da je polno uznemiravao učenicu (16) ove škole.
U Beogradu se tokom protekle noći dogodila jedna saobraćajna nezgoda, u kojoj su na Vidikovcu četiri osobe lakše povređene, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Filmovi "Nečista krv", "Zona Zamfirova", "Lajanje na zvezde" samo su neki od uspešnih filmova koji su nastali adaptacijom književnih dela domaćih, ali i stranih poznatih pisaca.
Čuveni holivudski glumac Džek Nikolson je sa 37 godina otkrio bizarnu istinu o svojoj porodici, a to je da njegova sestra zapravo nije bila njegova sestra, već majka.
Mnogi televizor postavljaju blizu prozora kako bi prostorija delovala svetlije i prijatnije, ali stručnjaci upozoravaju da jaka sunčeva svetlost može negativno uticati na uređaj, naročito na moderne OLED televizore.
Kada se govori o štitnoj žlezdi, većina ljudi je povezuje sa metabolizmom, promenama telesne težine ili umorom. Ipak, stručnjaci upozoravaju da hormoni ove žlezde imaju veliki uticaj i na rad mozga.
Pevačica Zlata Petrović otvoreno je govorila o teškom periodu iz mladosti, kada je kao maloletna bila u ugovorenom braku i suočila se sa neželjenom trudnoćom.
Pevač Sloba Vasić nakon izlaska iz psihijatrijske klinike "Dr Laza Lazarević" rekao je da bi svi trebalo da posete ovu ustanovu, a sada je njegovu izjavu prokomentarisao Vuk Mob.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar