U POZADINI RATA U UKRAJINI SPREMA SE STRAŠAN SCENARIO, RUSI PRATE I ČEKAJU... Moćna američka korporacija uradila analizu, 3 su okidača za početak direktnog sukoba Moskve sa alijansom, Zapad hoda po tankoj žici
Podeli vest
Poznati američki analitički centar Rand Corporation objavio je izveštaj o verovatnoći direktnog rata između NATO-a i Rusije u pozadini sukoba u Ukrajini
Glavni zaključak analitičara uticajne korporacije Rand, je da postoji mogućnost direktnog sukoba ako Rusija u jednom trenutku bude smatrala da se Alijansa sprema da je napadne na teritoriji Ukrajine.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija nije mogao da se usaglasi oko izjave u kojoj se pozdravlja prošlonedeljni sporazum Moskve i Kijeva iz Istanbula, kojim se deblokira izvoz žitarica i đubriva iz Ukrajine i Rusije, rekla je danas norveška ambasadorka Mona Jul za AP
28.07.2022
07:56
"Najveći rizik da Rusija odluči da direktno udari na NATO biće to ako Moskva proceni da će doći do direktnih napada NATO-a na ruske vojne snage u Ukrajini“, navodi se u izveštaju.
Ova ideja može biti podstaknuta i ograničenim učešćem NATO snaga u operacijama u Ukrajini i koncentracijom trupa u ofanzivnim konfiguracijama na istočnoj granici Alijanse.
Tri razloga za rat
„U takvim okolnostima, Moskva može odlučiti da nema drugog izbora osim da smanji štetu koju NATO može da izazove tako što će prva udariti na savezničke snage“, piše Rand.
Štaviše, taktičko nuklearno oružje može biti odmah uključeno, a ta procena povezana je sa navodnim iscrpljivanjem konvencionalnih raketa u Rusiji, koje se u velikoj meri troše na udare po Ukrajini.
Analitičari navode konkretne znake po kojima Rusija može zaključiti da će Alijansa vojni intervenisati:
1. Politički i medijski pozivi na rat protiv Ruske Federacije na Zapadu. Rand ne isključuje da će njihov broj rasti zbog činjenice da su sankcije i druge nevojne mere prema Moskvi već u velikoj meri iscrpljene.
Čak i ako se takvi pozivi čuju uglavnom u medijima i generalno nemaju podršku vlasti, u Rusiji se to može smatrati pripremama javnog mnjenja za budući rat.
„Pod takvim okolnostima, Rusija može zaključiti da je direktna intervencija NATO-a postala vrlo verovatna ili čak neizbežna, bez obzira na to šta govore zvanične vladine izjave“, navodi se u izveštaju.
Ako se, međutim, medijskoj kampanji doda povećana spremnost ili napredno razmeštanje oružja dugog dometa, mogući su preventivni udari Ruske Federacije na sredstva NATO podrške, pre svega, udarom na satelite, ali i primenom ektronskih sistema za „zaslepljivanje“ snaga Alijanse.
Foto: AP/Photo
Američki vojnici u NATO snagama
Oružje dugog dometa
2. Ako Rusija „pogrešno protumači“ jačanje NATO-a na istočnom krilu. Malo je verovatno da će gomilanje trupa izazvati preventivni udar, ali ako tamo počne da se doprema oružje dugog dometa sposobno da „obezglavi vojno i političko rukovodstvo Rusije“, onda bi Moskva to mogla da smatra direktnom pretnjom i napadom.
3. Ukoliko učešće vojnih dobrovoljaca iz zemalja NATO-a na teritoriji Ukrajine postane previše primetno. Isto tako, snabdevanje novim vrstama naoružanja može da bude okidač.
Tada bi Moskva mogla smatrati da se Alijansa već direktno umešala u sukob. Odgovor Rusije mogao bi da bude izvođenje sličnih operacija na teritoriji zemalja NATO-a ili blizu njihovih granica.
Ako se dotok naoružanja toliko poveća da ugrozi čitavu „specijalnu operaciju“ autori izveštaja ne isključuju napade na linije snabdevanja NATO-a. I za bilo koje druge svrhe, što bi pokazalo ozbiljnost namera Ruske Federacije.
Štaviše, ovi udari neće nužno biti raketni: nisu isključeni sajber napadi i druge vrste tajnog vojnog uticaja (na primer, uništavanje vojnih skladišta od strane diverzanata na teritoriji NATO zemalja).
Analitičari takođe predlažu da se kompleks ovih faktora razmotri kao preduslov za direktan rat između Ruske Federacije i NATO-a. Sve to, plus eventualni antivladini protesti u Rusiji, a koje će Moskva smatrati pokušajem svrgavanja režima spolja.
U izveštaju se naglašava da samo Rusija, koja „pogrešno razume” određene korake Alijanse, može postati pokretač sukoba sa NATO-om. Istovremeno, izveštaju ne razmatra čak ni teorijsku verovatnoću da Zapad planira da pokrene preventivne udare protiv Ruske Federacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Marcco
pre 3 godine
Poljska kupuje 1000 tenkova, 24 vojna aviona i 800 dalekomentnih topova od Južne Koreje... a već pre toga je od SAD kupila 800 korišćenih tenkova za preko 1.5 milijardu dolara i 400 korišćenih, nemačkih Leoparda. Sve to pored 1000 Leoparda i Abramsa koje već poseduje. Šta tu ima da se čeka?
Čuj molim te komentar da "Rusija pogrešno protumači poteze NATO alijanse!". Pa tu alijansu čitamo mi obični građani kao bukvar, a ne kamoli najveća svetska sila Rusija! Lepo im je Putin pre nekoliko godina poručio: "Ja sa vama neću da ratujem konvencionalnim naoružanjem - samo NUKLEARNIM!" Pa ko preživi pričaće...
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je još 2008. godine tadašnjeg američkog predsednika Džordža Buša Mlađeg da bi namera Vašingtona da primi Ukrajinu u NATO dovela do dugotrajnog sukoba između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, pokazuju deklasifikovani dokumenti američke vlade koje je objavio Nacionalni bezbednosni arhiv pri Univerzitetu Džordž Vašington u Vašingtonu, prenosi TASS.
Rusija nema nameru da napada zemlje Evropske unije i NATO i spremna je da tu poziciju fiksira i pravno, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Rjabkov.
Evropske zemlje i NATO već duže vreme ne samo da se brane od sajber-napada, već i aktivno sprovode ofanzivne digitalne operacije protiv Rusije, uključujući udare na civilnu infrastrukturu, objavio je nemački list Velt.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija nije mogao da se usaglasi oko izjave u kojoj se pozdravlja prošlonedeljni sporazum Moskve i Kijeva iz Istanbula, kojim se deblokira izvoz žitarica i đubriva iz Ukrajine i Rusije, rekla je danas norveška ambasadorka Mona Jul za AP
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Sezona prazničnog darivanja je počela, a roditelji, bake i deke tradicionalno pripremaju paketiće za svoje najmlađe. Informerova računica prikazuje raspon cena, kao i najpovoljniji način da mališane obradujete poklonima.
Premijer Đuro Macut danas je u Vladi Srbije razgovarao sa predstavnicima mlekara i trgovinskih lanaca o prevazilaženju eventualnih posledica krize proizvodnje mleka na evropskom tržištu po srpsko tržište.
Viši sud u Beogradu osudio je danas Nemanju Šućurovića (42) na 14 godina zatvora jer je kontinuirano zlostavljao 50-godišnju vanbračnu suprugu u njenom stanu, što je za posledicu imalo njenu smrt 21. juna 2024. godine.
Aleksandar P. (40) iz Beograda, koji je uhapšen u velikoj akciji policijskih službenika UKP-SBPOK u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu kao organizator kriminalne grupe koja je sumnjiči da je imala velike laboratorije za uzgoj marihuane ima krcat dosije a dobro je poznat i javnosti.
Policija Crne Gore objavila je fotografije muškarca za kog se sumnja da je mogući napadač na Podgoričanina Đ. V., koji je 11. decembra ranjen u blizini Stare Varoši.
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
U Jakutsku, glavnom gradu Republike Saha u istočnom Sibiru, pre nekoliko dana zabeležena je ekstremno niska temperatura od -45°C, dok su u okolnim područjima, poput Tatinskog Ulusa, zabeležene još niže vrednosti, čak -52°C.
Film bivšeg rijaliti učesnika Lazara Čolića Zole inspirisan porodicom Kulić ponovo je onlajn, a on poručije da neće odustati od prikazivanja uprkos pretnjama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar