Napad palestinskog ekstremističkog pokreta Hamas na Izrael i uzvratni vazdušni udari na Pojas Gaze koji bi uskoro mogli da prerastu u kopnenu ofanzivu privukli su pažnju sveta za mnoge stvari vezane za ove islamiste.
11.10.2023
17:39
Svakih nekoliko godina dolazilo je do sukoba koji je pratio sličan obrazac – provokacija, Hamasovi raketni napadi, izraelski vazdušni udari, egipatsko posredovanje, pa opet tišina. U međuvremenu, diplomatska dostignuća Izraela su se gomilala dok je širio svoj krug mira na Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Maroko i Sudan.
U Vašingtonu se do pre nekoliko dana vodila debata o tome kada će Saudijska Arabija i Izrael normalizovati odnose. Ali tada je Hamas napao Izrael, ubio mnogo civila i vojnika i još nije poražen, a salve od 3.000 do 5.000 raketa pale su na Aškelon, Ašdod i Tel Aviv.
Do sada je sve što je rečeno o Hamasovoj „Operaciji Al-Aksa poplava“, kako je nazvan ovaj najnoviji napad – da je to bio kvantni skok bez presedana, izraelski 11. septembar – postalo kliše. Kako god ljudi želeli da to opišu, trebalo bi da bude jasno da je nemilosrdna smrtonosnost Hamasove invazije na Izrael — uz rizik drugog klišea — promenila sve, smatra Forin Polisi.
Propalestinska udruženja u Nemačkoj optužila su u sredu nemačke vlasti za rasizam jer su zabranile propalestinski protest koji je trebalo da se održi u sredu, a koji je usledio nakon otvorene podrške u arapskom kvartu Berlina za subotnji krvavi napad Hamasa na Izrael.
Tokom napada Hamasa na Izrael demonstriran je impresivan asortiman naoružanja – mitraljezi i poluautomatske mašine, bacači granata, protivtenkovski sistemi, razni dronovi.
11.10.2023
16:10
Poznati obrazac sukoba između Izraela i Hamasa je sada stvar prošlosti jer nema šanse da izraelska vlada ne angažuje Izraelske odbrambene snage (IDF) da udare po pojasu Gaze kopnom, vazduhom i morem kako bi uništili Hamas i proces ubija ili hvata vođe kao što su Ismail Hanijeh i Mohamed Deif.
Kao rezultat toga, pitanja sa kojima se svet stručnjaka i zvaničnika za Bliski istok borio pre samo nedelju dana – kvalifikovanost Izraela za američki program ukidanja viza i izgledi za saudijsko-izraelsku normalizaciju – odjednom izgledaju irelevantni. Polazna tačka za novi Bliski istok biće izraelska ponovna okupacija pojasa Gaze, a ne izraelske ambasade u Rijadu. Ovakvo tužno stanje je zapravo iznenađenje samo zato što su loše pretpostavke o regionu onemogućavale jasno sagledavanje složenog problema političke dinamike Bliskog istoka. Ovo je posebno akutno kada je reč o palestinskom pitanju i navodnom smanjenju tog problema, paralelno sa insistiranjem na regionalnoj integraciji, idejom da je problem izraelska okupacija, i upornim uverenjem - uprkos velikom broju dokaza - da američka diplomatija može da promeni ponašanje Irana na bolje.
Pitanje palestinskih prava i ciljevi Hamasa
Prvo, iako neke bliskoistočne vlade žele da uspostave veze sa Izraelom, pitanje palestinskih prava nije izgubilo na značaju za ogromnu većinu Arapa koji nejasno gledaju na normalizaciju. U vrtlogu nasilja poslednjih dana pogubljena je činjenica da Izrael okupira Zapadnu obalu već 56 godina i zajedno sa Egiptom održava „sanitarni kordon” oko pojasa Gaze. Naglašene karakteristike palestinskog života na ovim prostorima su nasilje, oduzimanje imovine i dehumanizacija.
Pod ovim okolnostima, mali broj Palestinaca smatra otpor nelegitimnim. Ovo je možda najbolje artikulisano u intervjuu sa Mustafom Bargutijem, liderom palestinske nacionalne inicijative, koja nije na strani ni Hamasa ni njegovog političkog rivala Fataha. Bez izričitog odobravanja ili osude Hamasovog divljanja po južnom Izraelu, on se usredsredio na ono što vidi kao izraelsku krivicu. On je za CNN Fareed Zakaria rekao da je napad Hamasa bio reakcija na niz akcija, uključujući napade naseljenika na i raseljavanje Palestinaca sa Zapadne obale, napade izraelskih ekstremista na muslimanska i hrišćanska sveta mesta i normalizaciju odnosa Izraela sa arapskim zemljama , koju je Barguti okarakterisao kao pokušaj izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da „likvidira“ pitanje palestinskih prava i palestinske stvari.
Ovo je verovatno bilo teško za mnoge gledaoce da čuju u vreme kada je pun užas ubistva stotina izraelskih civila izlazio na videlo, ali Barguti je tačno okarakterisao situaciju za mnoge Palestince. Sada, kada je izbio rat, otkriveno je da palestinsko pitanje nije samo jedno od „škakljivih“ pitanja uoči ceremonije potpisivanja saudijsko-izraelskog sporazuma na južnom travnjaku Bele kuće. Bezbednost, prava i pravda za narod Zapadne obale i Gaze ostaju ključni delovi normalizacije koju mnogi Izraelci žele.
Američki predsednik Džo Bajden i njegovi savetnici su to shvatili i naterali Izraelce da ozbiljno shvate ovo pitanje. Ipak, u Vašingtonu je do subote ujutro postojao opšti osećaj da glavne prepreke saudijsko-izraelskoj normalizaciji odnosa nisu izraelska okupacija i nepoštovanje palestinskih prava, već radikalna ekstremno desničarska izraelska vlada i otrovni saudijski lider nedostojan od koristi koje je Bela kuća bila spremna da ponudi za nagodbu sa Izraelom. Ovo mogu biti legitimni razlozi da budemo skeptični prema sporazumu, ali je jasno da, posebno sada, arapske zemlje neće moći da krenu napred u normalizaciji odnosa sa Izraelom dok se palestinski problemi ne reše.
Drugo, svako ko je upoznat sa ovim problemom primetiće plakate na propalestinskim skupovima na kojima piše „Okončaj okupaciju!“. Osnovna pretpostavka je da će povlačenje Izraela sa Zapadne obale i okončanje blokade Gaze mnogo doprineti okončanju sukoba između Izraelaca i Palestinaca.
Ovo se čini malo verovatnim, ali i nebitnim, jer kada Deif, šef Hamasovog vojnog krila, potvrđuje da operacija 'Al-Aksa poplava' ima za cilj da okonča najdužu okupaciju na svetu, on ne misli na 56-godišnju okupaciju koja je počela izraelskim pobeda nad Arapima – do izraelskog rata 1967. godine. On misli na okupaciju zemlje Palestine, koja uključuje Izrael. To je nešto što bi pristalice Palestine više volele da se ne kaže – ili će, kada se tako kaže, istaći da je Hamasova povelja revidirana 2017. kako bi se ublažio stav grupe o Izraelu. Međutim, teško da je to slučaj. Član 18, na primer, kaže sledeće:
"Nevažećim se smatraju: Balfurova deklaracija, Britanski mandatni dokument, Rezolucija UN o podeli Palestine i sve rezolucije i mere koje iz njih proističu ili slične njima. Uspostavljanje "Izraela" je potpuno nezakonito i suprotno neotuđiva prava palestinskog naroda i protivna je njihovoj volji i volji Ummeta (globalne muslimanske zajednice); takođe krši ljudska prava garantovana međunarodnim konvencijama, od kojih je prva pravo na samoopredeljenje“.
U njemu se takođe navodi: „Odupiranje okupaciji svim sredstvima i metodama je legitimno pravo zagarantovano božanskim zakonima i međunarodnim normama i zakonima. U središtu ovoga leži oružani otpor, koji se smatra strateškim izborom za zaštitu principa i prava Palestinski narod“.
Ovo bi, prema autoru Stivenu A. Kuku, trebalo da rasvetli Hamasove ciljeve. Okupacija gradova u Izraelu, umesto fokusiranja na naselja na Zapadnoj obali, opovrgava tvrdnju apologeta da Hamas ima za cilj samo da oslobodi pojas Gaze i Zapadnu obalu. Okupacija kako je shvata međunarodna zajednica je problem, ali nije problem. Za Hamas je problem što Izrael postoji. I dok se ogromna većina ljudi u arapskom svetu ne slaže sa Hamasovim metodama, ako neka istraživanja o normalizaciji ukazuju na to, njihov pogled na Izrael kao nelegitimni entitet se ne razlikuje od Hamasovog. Operacija Al-Aksa Flood je tako ogolila problem u srcu svih razgovora o novom integrisanom Bliskom istoku - bez pravde za Palestince, podrška normalizaciji je u najboljem slučaju slaba.
Treće, ideja da Sjedinjene Države diplomatskim putem mogu da izazovu promene u ponašanju Irana je pogrešna. Ostaje da se vidi u kojoj meri je Iran igrao ulogu u Hamasovoj infiltraciji u Izrael, ali postoje znaci da su snage Kuds korpusa, čuvari Islamske revolucije, odigrale ulogu.
"Pobeda Irana"
Komandant organizacije, general Esmail Kaani, sastao se u proleće sa Hamasom, Palestinskim islamskim džihadom i Hezbolahom kako bi podstakao koordinaciju između grupa i napade na Izrael. Lideri Hamasa su takođe javno rekli da je Iran obezbedio oružje, novac i opremu za ovu operaciju. Sofisticiranost Hamasove operacije i zapanjujuća promena taktike takođe ukazuju na mogućnost da je grupa dobila spoljnu pomoć. I Iranci su upozorili međunarodne faktore na normalizaciju odnosa sa Izraelom, što je jasna koincidencija interesa sa Hamasom.
Ako su Iranci bili uključeni u operaciju Al-Aksa poplava, to bi trebalo da stavi tačku na pretpostavku i demokratske i republikanske američke administracije da kada je Iran u pitanju, „dobra volja rađa dobru volju“. O tome ima vrlo malo dokaza. Umesto toga, Iranci su stavili SAD u džep svojom dobrom voljom, videći to kao slabost, i teže svom cilju podrivanja regionalnog poretka, uključujući sukobljavanje sa Izraelom.
Sada, kao odgovor, Izraelci sprovode opsadu pojasa Gaze da unište Hamas. Biće to duga i teška borba, kako sami Izraelci priznaju. S obzirom na razmere Hamasovih napada, Izrael će verovatno imati neuobičajeno mnogo prostora od Sjedinjenih Država, Evrope, pa čak i nekih svojih arapskih partnera da postigne ovaj cilj, uprkos verovatnim ogromnim civilnim žrtvama.
Izraelci su decenijama pokušavali da ublaže pitanje pojasa Gaze. Čak su bili spremni da ga predaju Jaseru Arafatu. Međutim, s obzirom na to da nema dobrih opcija, Izraelci bi sada mogli da se nađu na istoj teritoriji sa koje su se povukli pre skoro 20 godina. Čak i ako to ne nameravaju da urade, Gaza je zamka. To će svakako unazaditi normalizaciju odnosa u regionu i još mnogo toga, što je, zaključuje autor, pobeda Irana.
Snimak nekoliko ruskih vojnika koji se bore da ubace rakete u lanser koristeći sanduk koji drži projektile kao malj, postao je viralan na društvenim mrežama.
Kada se nešto posledično odvija u Gazi u pitanju je Hamas, a kada se nešto neželjeno odvija na jugu Libana onda se tu javlja Hezbolah. Rekli bi dve partije koje se razlikuju verski i doktirnarno Hamasovci su Suniti, a Hezbolah Šiiti. Zapravo jedna i druga strana su ujedinjeni samo u jednom, a to je da nestane Izrael.
Radikalni islamistički pokret Hamas, koji su Evropska unija, SAD, Kanada i Japan proglasile terorističkom organizacijom, ući će u istoriju kao počinilac "izraelskog 11. septembra" zbog munjevitih varvarskih napada koji su primorali jevrejsku državu da objavi rat. Međutim, stručnjaci tvrde da zverstva koja čini Hamas imaju viši geopolitički cilj.
Izraelski ratni kabinet jednoglasno je večeras odlučio da izvede planiranu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze, kako bi se ''izvršio vojni pritisak na Hamas'', saopšteno je iz kabineta premijera Izraela Benjamina Netnaijahua, uprkos ranijem saopštenju Hamasa da je ta palestinska grupa pristala na egipatsko-katarski predlog o prekidu vatre.
Pre rata je u Gazi bilo 36 bolnica, a šef SZO Tedros Adhanom Gebrejesus je izjavio da u palestinskoj enklavi trenutno funkcioniše samo 10 bolnica
30.03.2024
22:55
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Navikli smo da na tajkusnkim medijima neprestano napadaju predsednika Vučića i Srbiju, da im za to nije potreban ni povod, ni razlog, ali su ovoga puta nadmašili sami sebe.
Štampanje glasačkih listića za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda raspisanim za 2. jun počeće danas, 21. maja u 20 časova u štampariji Službenog glasnika, saopštio je danas predsednik Gradske izborne komisije Zoran Lukić.
Gradska izborna komisija (GIK) je na današnjoj sednici usvojila Odluku o obliku i broju glasačkih listića koji se štampaju za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisanim za 2. jun, dok će štampanje glasačkih listića početi sutra.
Luk Patrik, momak iz Holandije, koji je proputovao kroz mnoge države Evrope i svoje putopise objavljivao na društvenim mrežma, svrstao je Beograd među gradove kojima je bio najviše oduševljen.
Đaci koji ove godine upišu srednje stručne škole koje obrazuju pekare, mesare, zavarivače, obućare, poslastičare po dualnom modelu, mogu računati na pomoć države.
Srpska lista poručuje da dok sa svih strana traju napadi na Srbiju i srpski narod, “presvučeni DSS i imaginarni pokret bez članova Otadžbina lešinare i pokušavaju da odgovornost za maltretiranje Srba sa režima kosovskog premijera Alajbina Kurtija prebace na Srbiju i predsednika Aleksandra Vučića".
Ovih dana smo svedoci žestokih pritisaka na Srbiju, Republiku Srpsku i srpski narod. Ipak, ovaj put su ti pritisci mnogo perfidniji, a samim tim i opasniji. Pod maskom kulture sećanja, pokušava nam se udariti žig genocidnog naroda. Zato smatram da mi Srbi nemamo pravo na ćutanje. Podrška predsednicima Vučiću i Dodiku, u borbi za nacionalno dostojanstvo i nacionalni opstanak, potrebnija je nego ikada, saopštio je načelnik opštine Gacko dr Ognjen Milinković.
Veselin Šljivančanin, oficir JNA i Milan Jolović, pukovnik u penziji bili su gosti "Info jutra" na Informer TV. Govorili su o padu helikoptera iranskog predsednika Ebrahima Raisija, odnosno o pozadini i potencijalnim posledicama tog događaja.
Analitičar Stevica Deđanski bio je gost "Info jutra" na televiziji Informer i komentarisao pad helikoptera iranskog predsednika Ebrahima Raisija, ali i generalnu situaciju na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić doputovao je sinoć u Njujork, gde će 23. maja prisustvovati sednici Generalne skupštine UN na kojoj će se razmatrati predlog rezolucije o Srebrenici. Na ovu temu za Informer je govorila ministarka pravde Maja Popović u emisiji "Info jutro".
U sudaru kamiona i autobusa koji se jutros dogodio u selu Zvečka kod Obrenovca poginuo je penzionisani policajac Momčilo R. (56), nezvanično saznaje Informer!
Suđenje Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima Koste K., osumnjičenom da je u maju prošle godine počinio nezapamćeni masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, održano je danas u zgradi Višeg suda u Beogradu.
Amerikanac srpskog porekla, David Knežević, optužen je za nestanak supruge Ane Knežević, s kojom je bio u postupku razvoda. To je podrazumevalo i podelu imovine vredne 15 miliona dolara što David Knežević nije želeo da dopusti
U prelepom ambijentu, prepunoj hali "Borik" i fenomenalnoj sceni sva publika, a najviše deca, su imala priliku da uživaju u 23 različitih pesama i nastupa, od kojih se Maša izvdojila i zaslužno odnela pobedu.
Manekenka Oriana Sabatini javila se na crvenom tepihu u efektnoj zelenoj haljini, a njen dečko je odabrao elegantno crno odelo sa vezom i belu košulju.
Maturanti u Srbiji i ove godine zajedno sa vršnjacima iz Evrope plešu tradicionalni maturantski ples "European Quadrille Dance Festival" i zajedno obaraju Ginisov rekord, kao najveći simultani ples u svetu.
Komunalna milicija Novog Pazara kaznila je jednog Novopazarca sa dve prekršajne prijave i novčanom kaznom od 50.000 dinara za nepropisno odlaganje smeća!
Pripremni radovi na izgradnji tunela, koji će povezati Bulevar despota Stefana i prostor kod Ekonomskog fakulteta, trebalo bi da počnu u junu, najavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić obilazeći danas lokaciju u Despota Stefana gde će početi izgradnja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.