BEOGRAD SADA IMA ŠANSU, PRIŠTINA JE POSVAĐANA I OSLABLJENA! Zato se treba čuvati albanskog lobija, ONI BI ZARIJU NOŽ SRBIJI!
Podeli vest
Srbija se sada nalazi u retko dobroj geopolitičkoj situaciji, u trenutku kada je samoproglašena vlada u Prištini veoma oslabljena i podeljena, a protiv Hašima Tačija pokrenuta istraga. Treba iskoristiti ovu istorijsku priliku
To, u razgovoru za „Novosti", ističe Aleksi Trud, francuski istoričar, u susret predstojećim teškim razgovorima u Vašingtonu o rešavanju kosovskog problema. Naš sagovornik ističe da će se u ovim razgovorima vezati sudbine RS i Kosova i Metohije:
Konstantnim izazivanjem političke krize Priština opstruiše dijalog sa Beogradom, čeka ishod predsedničkih izbora u SAD i pogrešno očekuje pobedu opcije koja bi mogla da izađe u susret njenim maksimalističkim interesima, rekao je direktor Centra za globalizaciju Dejan Miletić
12.08.2020
20:11
- Naročito ako se imaju u vidu izjave predsednika RS Milorada Dodika poslednjih nedelja. Nema nikakvog pravnog i istorijskog razloga da Banjaluka ne dobije isto ono što bi dobila i Priština. Evropljani žele da odvoje ova dva pitanja, ali Trampova administracija ima pragmatičan pristup i misli da bi bilo u redu da se sve reši odjednom.
Mogu li u Vašingtonu da nas iznenade širim kontekstom, iako su zakazali sastanak samo o ekonomskim pitanjima?
- Mogu da iznenade kao u Dejtonu. Verujem da će pokrenuti i političke teme. Trampova administracija ima politički projekat za ceo region.
Trampu bi uspeh u ovim pregovorima, kao veliki poen na međunarodnom planu, značio za reizbor?
- Mnogi Amerikanci i ne znaju gde se nalazi Kosovo. Ali, svakako bi dobio „kredit", jer je u jednom delu sveta doneo mir.
Kakva je, s druge strane, uloga Evrope u rešavanju kosovskog problema?
- Različita od američke. I dalje ne žele da razgovaraju o razgraničenju, za razliku od Vašingtona. Ne razumem politiku Brisela. Pitam se šta EU želi za Kosovo. Nemam utisak da ima politički projekat za ovaj region. Ukoliko Tramp uspe u pregovorima, sve će se rešiti u septembru. Ako ne uspe, možda će se Brisel vratiti u igru i predložiti globalno rešenje za Zapadni Balkan. U svakom slučaju, bolje bi bilo za Srbiju da proba da iskoristi ovu priliku, jer je poznat proalbanski lobi oko demokrata i Bajdena.
Foto: Beta/AP/Tanjug/Fotoilustracija/Instragram
Gde je tu Rusija?
- Deluje iz senke. Dosta je prisutna, ali je ne vidimo previše. Ali, bitno je što podržava poziciju Srbije u UN i njen teritorijalni integritet.
Kako, s istorijske tačke gledišta, posmatrate sve ovo što se trenutno događa u svetu oko korone?
- Postoji pandemija, pokušaj da se manje ili više uspešno reši ova situacija, ali u isto vreme na delu je i određena vrsta kolektivne histerije. Ima 800.000 mrtvih, ali je prošle godine, recimo, preminulo dvostruko više ljudi od tuberkuloze. Iz predostrožnosti, želeći da obuzdamo epidemiju, uspeli smo da parališemo ekonomiju, proletos, a verovatno će tako biti i na jesen.
Imaju li svetski lideri obavezu da nađu izlaz iz ove situacije? - Političke vođe velikih sila moraju da pronađu rešenje i zaštite građane. Ali, dok se ne nađe efikasan tretman nemam utisak da je stanovništvo zaštićeno. U isto vreme šalju astronaute u svemir, a na zemlji ne umeju da reše ovako važan problem.
Šta bi morali i mogli bolje?
- Dobro su okruženi, ali ne umeju da odaberu strategiju. Makron je govorio da smo u ratu. Ali, nije preduzeo mere koje odgovaraju ovakvoj definiciji. U avgustu su svi političari ovde otišli na more, kao da se ništa ne dešava.
Kako će istorija jednoga dana pamtiti velike svetske lidere, kada je reč o upravljanju ovom krizom? - Kao malo sposobne ljude koji srednjovekovnim metodama pokušavaju da reše globalni problem u 21. veku. Na Solunskom frontu je bilo mnogo mrtvih ne samo od metaka, već i od bolesti. Ali to nije sprečilo vojnike da se bore i pobede. Danas niko ne dezinfikuje ulice, metro, javne prostore. Jedino rešenje koje su pronašli je nošenje maski, koje su neophodne, ali nisu i jedina moguća strategija. Sve snage treba usmeriti ka brzom pronalaženju efikasnog tretmana.
Zbog čega je za to, prema proceni SZO potrebno više od 30 milijardi dolara?
- Jasno je da trenutno postoji besomučna trka velikih zapadnih farmaceutskih kompanija oko toga ko će prvi da pronađe cepivo i koje će, svako, koštati bar 50 evra. Ogroman je ekonomski ulog. Ruska vakcina nije skupa i zato je svi mediji na Zapadu apriori kritikuju.
Francuski predsednik Makron kaže da će vakcina biti pronađena možda za nekoliko meseci. Zar već ne postoji?
- Postoje, i kineska, i ruska. Napraviće je i drugi. Ako su na Zapadu zaista mondijalisti i otvoreni, zašto odbijaju tretmane koji dolaze sa drugih strana? To je potpuno nelogično.
Ispada da je na Zapadu veći strah od ruske vakcine nego od kovida?
- Takav je ovdašnji mentalitet. Postoji strah od svega što dolazi iz Rusije. I dalje opstaju repovi Hladnog rata.
Šta mislite o ruskoj vakcini? Da li biste je primili?
- Ne znam da li je najbolja, ali mislim da može da leči stanovništvo. Rado bih je primio. Pošto je verovatno neće biti u Francuskoj, ako je bude u Srbiji, doći ću na jesen da je primim!
Koliko u svemu ovome što nam se dešava ima zdravstva, a koliko politike?
- Ovo je zdravstveni problem u kome ima mnogo politike. U Aziji, centralnoj i istočnoj Evropi u prvom planu je zdravstvena situacija, za razliku od Zapada. Sankcije koje je Tramp uveo ruskom institutu potvrđuju da je buduća vakcina postala oružje Hladnog rata. Kina je istovremeno pomogla mnogim zemljama kao, na primer, Italiji ili Srbiji. Biće ovo i vruća socijalna jesen u svetu, s mnogo otpuštanja radnika. Sve su to politički i socijalni elementi ove zdravstvene krize.
Ima li vodeći svetski establišment nameru da ovu situaciju u kojoj smo se našli iskoristi i za neke druge interese?
- Žele da bolje nadgledaju stanovništvo. Propisivanje obaveznih maski je u isto vreme i neka vrsta društvene kontrole. Namera im je, kada se već sve ovo desilo samo od sebe, da promene tip društva, uvedu rad na daljinu, manje korišćenje gradskog saobraćaja, sve ono što smanjuje troškove.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Kada ćemo skinuti maske i početi normalno da živimo? - To je suštinsko pitanje. Imamo utisak da svemu ovome nema kraja. Sigurno će potrajati još nekoliko meseci. Bojim se da nas čeka još jedan masovni karantin pre nego što se stavi tačka na ovu pandemiju.
Hoće li svet ikada više biti isti?
- Svet će svakako biti malo drugačiji. Nastavićemo da više radimo od kuće, ljudi će, kao što su to u Francuskoj ili Srbiji činili tokom izolacije, više ići na selo da žive, ali neće biti suštinskih promena. Ne treba biti pesimista. Čim se kriza završi doći će do resocijalizacije. Čovek ne može da živi sam.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Konstantnim izazivanjem političke krize Priština opstruiše dijalog sa Beogradom, čeka ishod predsedničkih izbora u SAD i pogrešno očekuje pobedu opcije koja bi mogla da izađe u susret njenim maksimalističkim interesima, rekao je direktor Centra za globalizaciju Dejan Miletić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Republikanci u Senatu SAD odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila predsedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu.
Venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sastala se danas sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, gde mu je, kako mediji navode, uručila pomenuto priznanje.
Najmanje 18 osoba hospitalizovano je nakon eksplozije granate u centru za stručnu obuku Ministarstva unutrašnjih poslova u Siktivkaru, u ruskoj Republici Komi, saopštio je pomoćnik ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar