BEOGRAD SADA IMA ŠANSU, PRIŠTINA JE POSVAĐANA I OSLABLJENA! Zato se treba čuvati albanskog lobija, ONI BI ZARIJU NOŽ SRBIJI!
Podeli vest
Srbija se sada nalazi u retko dobroj geopolitičkoj situaciji, u trenutku kada je samoproglašena vlada u Prištini veoma oslabljena i podeljena, a protiv Hašima Tačija pokrenuta istraga. Treba iskoristiti ovu istorijsku priliku
To, u razgovoru za „Novosti", ističe Aleksi Trud, francuski istoričar, u susret predstojećim teškim razgovorima u Vašingtonu o rešavanju kosovskog problema. Naš sagovornik ističe da će se u ovim razgovorima vezati sudbine RS i Kosova i Metohije:
Konstantnim izazivanjem političke krize Priština opstruiše dijalog sa Beogradom, čeka ishod predsedničkih izbora u SAD i pogrešno očekuje pobedu opcije koja bi mogla da izađe u susret njenim maksimalističkim interesima, rekao je direktor Centra za globalizaciju Dejan Miletić
12.08.2020
20:11
- Naročito ako se imaju u vidu izjave predsednika RS Milorada Dodika poslednjih nedelja. Nema nikakvog pravnog i istorijskog razloga da Banjaluka ne dobije isto ono što bi dobila i Priština. Evropljani žele da odvoje ova dva pitanja, ali Trampova administracija ima pragmatičan pristup i misli da bi bilo u redu da se sve reši odjednom.
Mogu li u Vašingtonu da nas iznenade širim kontekstom, iako su zakazali sastanak samo o ekonomskim pitanjima?
- Mogu da iznenade kao u Dejtonu. Verujem da će pokrenuti i političke teme. Trampova administracija ima politički projekat za ceo region.
Trampu bi uspeh u ovim pregovorima, kao veliki poen na međunarodnom planu, značio za reizbor?
- Mnogi Amerikanci i ne znaju gde se nalazi Kosovo. Ali, svakako bi dobio „kredit", jer je u jednom delu sveta doneo mir.
Kakva je, s druge strane, uloga Evrope u rešavanju kosovskog problema?
- Različita od američke. I dalje ne žele da razgovaraju o razgraničenju, za razliku od Vašingtona. Ne razumem politiku Brisela. Pitam se šta EU želi za Kosovo. Nemam utisak da ima politički projekat za ovaj region. Ukoliko Tramp uspe u pregovorima, sve će se rešiti u septembru. Ako ne uspe, možda će se Brisel vratiti u igru i predložiti globalno rešenje za Zapadni Balkan. U svakom slučaju, bolje bi bilo za Srbiju da proba da iskoristi ovu priliku, jer je poznat proalbanski lobi oko demokrata i Bajdena.
Foto: Beta/AP/Tanjug/Fotoilustracija/Instragram
Gde je tu Rusija?
- Deluje iz senke. Dosta je prisutna, ali je ne vidimo previše. Ali, bitno je što podržava poziciju Srbije u UN i njen teritorijalni integritet.
Kako, s istorijske tačke gledišta, posmatrate sve ovo što se trenutno događa u svetu oko korone?
- Postoji pandemija, pokušaj da se manje ili više uspešno reši ova situacija, ali u isto vreme na delu je i određena vrsta kolektivne histerije. Ima 800.000 mrtvih, ali je prošle godine, recimo, preminulo dvostruko više ljudi od tuberkuloze. Iz predostrožnosti, želeći da obuzdamo epidemiju, uspeli smo da parališemo ekonomiju, proletos, a verovatno će tako biti i na jesen.
Imaju li svetski lideri obavezu da nađu izlaz iz ove situacije? - Političke vođe velikih sila moraju da pronađu rešenje i zaštite građane. Ali, dok se ne nađe efikasan tretman nemam utisak da je stanovništvo zaštićeno. U isto vreme šalju astronaute u svemir, a na zemlji ne umeju da reše ovako važan problem.
Šta bi morali i mogli bolje?
- Dobro su okruženi, ali ne umeju da odaberu strategiju. Makron je govorio da smo u ratu. Ali, nije preduzeo mere koje odgovaraju ovakvoj definiciji. U avgustu su svi političari ovde otišli na more, kao da se ništa ne dešava.
Kako će istorija jednoga dana pamtiti velike svetske lidere, kada je reč o upravljanju ovom krizom? - Kao malo sposobne ljude koji srednjovekovnim metodama pokušavaju da reše globalni problem u 21. veku. Na Solunskom frontu je bilo mnogo mrtvih ne samo od metaka, već i od bolesti. Ali to nije sprečilo vojnike da se bore i pobede. Danas niko ne dezinfikuje ulice, metro, javne prostore. Jedino rešenje koje su pronašli je nošenje maski, koje su neophodne, ali nisu i jedina moguća strategija. Sve snage treba usmeriti ka brzom pronalaženju efikasnog tretmana.
Zbog čega je za to, prema proceni SZO potrebno više od 30 milijardi dolara?
- Jasno je da trenutno postoji besomučna trka velikih zapadnih farmaceutskih kompanija oko toga ko će prvi da pronađe cepivo i koje će, svako, koštati bar 50 evra. Ogroman je ekonomski ulog. Ruska vakcina nije skupa i zato je svi mediji na Zapadu apriori kritikuju.
Francuski predsednik Makron kaže da će vakcina biti pronađena možda za nekoliko meseci. Zar već ne postoji?
- Postoje, i kineska, i ruska. Napraviće je i drugi. Ako su na Zapadu zaista mondijalisti i otvoreni, zašto odbijaju tretmane koji dolaze sa drugih strana? To je potpuno nelogično.
Ispada da je na Zapadu veći strah od ruske vakcine nego od kovida?
- Takav je ovdašnji mentalitet. Postoji strah od svega što dolazi iz Rusije. I dalje opstaju repovi Hladnog rata.
Šta mislite o ruskoj vakcini? Da li biste je primili?
- Ne znam da li je najbolja, ali mislim da može da leči stanovništvo. Rado bih je primio. Pošto je verovatno neće biti u Francuskoj, ako je bude u Srbiji, doći ću na jesen da je primim!
Koliko u svemu ovome što nam se dešava ima zdravstva, a koliko politike?
- Ovo je zdravstveni problem u kome ima mnogo politike. U Aziji, centralnoj i istočnoj Evropi u prvom planu je zdravstvena situacija, za razliku od Zapada. Sankcije koje je Tramp uveo ruskom institutu potvrđuju da je buduća vakcina postala oružje Hladnog rata. Kina je istovremeno pomogla mnogim zemljama kao, na primer, Italiji ili Srbiji. Biće ovo i vruća socijalna jesen u svetu, s mnogo otpuštanja radnika. Sve su to politički i socijalni elementi ove zdravstvene krize.
Ima li vodeći svetski establišment nameru da ovu situaciju u kojoj smo se našli iskoristi i za neke druge interese?
- Žele da bolje nadgledaju stanovništvo. Propisivanje obaveznih maski je u isto vreme i neka vrsta društvene kontrole. Namera im je, kada se već sve ovo desilo samo od sebe, da promene tip društva, uvedu rad na daljinu, manje korišćenje gradskog saobraćaja, sve ono što smanjuje troškove.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Kada ćemo skinuti maske i početi normalno da živimo? - To je suštinsko pitanje. Imamo utisak da svemu ovome nema kraja. Sigurno će potrajati još nekoliko meseci. Bojim se da nas čeka još jedan masovni karantin pre nego što se stavi tačka na ovu pandemiju.
Hoće li svet ikada više biti isti?
- Svet će svakako biti malo drugačiji. Nastavićemo da više radimo od kuće, ljudi će, kao što su to u Francuskoj ili Srbiji činili tokom izolacije, više ići na selo da žive, ali neće biti suštinskih promena. Ne treba biti pesimista. Čim se kriza završi doći će do resocijalizacije. Čovek ne može da živi sam.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Konstantnim izazivanjem političke krize Priština opstruiše dijalog sa Beogradom, čeka ishod predsedničkih izbora u SAD i pogrešno očekuje pobedu opcije koja bi mogla da izađe u susret njenim maksimalističkim interesima, rekao je direktor Centra za globalizaciju Dejan Miletić
Beskrajno poštovanje među narodima koji čine Rusiju bilo je ključno za nastanak i očuvanje multinacionalne države, izjavio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, obraćajući se na svečanosti povodom početka Godine jedinstva naroda.
Jelena Zorić, novinarka tajkunskog Vremena, stavila je tačku na pokušaje hejterskih medija da zaplenu pet tona marihuane u Konjuhu povežu sa lažnom aferom Jovanjica.
Takmičar Crvenih Aleksa Erski otkrio je da postoji zavera protiv Sanje Kalinović iz suprotnog tima, međutim, kako je sam naveo to polazi od Anabele Zonai.
Aleksandar Miljević, koji je eliminisan iz Exatlona, osudio je postupak Jovana Radulovića Jodžira, koji je tokom sinoćne borbe tražio da se igra, sa Jovanom Ikićem, ponovi.
Marko Nikolić i Nemanja Radovanović nasamo su pričali o sukobu Amele Zonai i Sanje Kalinović i doneli su zaključak da ih je Aleksa Erski namerno zavadio.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
Kinezi uvode zabranu skrivenih ručki na vratima električnih automobila i time zadaju ozbiljan udarac dizajnu koji je uveo Ilon Mask. Kako navode, odluku su doneli iz bezbedonosnih razloga.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", svaka peta osoba u Srbiji je gojazna, dok svaka treća ima prekomernu telesnu masu.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa rukovodstvom naftne kompanije ADNOK iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omarom Al Suvaidijem i Naserom Al Muhairijem, o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije.
U nastavku akcije na suzbijanju distribucije droge, UKP, PU za grad Novi Sad i Više javno tužilaštvo u Beogradu uhapsili su u Surčinu više osoba i zaplenili više od 80 kilograma droge, kao i dva automobila i veću količina novca za koji se sumnja da potiče od prodaje droge.
Grupa Aleksandra Aleksića, poznatog pod nadimkom Kravica, duži vremenski period sprovodila je brutalno reketiranje vlasnika restorana i firmi, koristeći pretnje smrću, ucene i zastrašivanje kao osnovni metod pritiska.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije Policijske uprave za grad Beograd, u saradnji sa Trećim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su L. M. (22) zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti u saizvršilaštvu.
Bankarska službenica D. I. uhapšena je danas u Novom Sadu zbog sumnje da sa računa svojih klijenata neovlašćeno prebacivala novac na svoj bankovni račun i tako pokrala više od 10 miliona dinara.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je državljanin Crne Gore Vukašin M. (20) zbog sumnje da je 30. januara u ulici Ratka Mitrovića, na Čukarici, na podmukao način pokušao da liši života oštećenog D.S. i jer je neovlašćeno nosio pištolj sa pripadajućom municijom, za čije nabavljanje i držanje nije imao odobrenje nadležnog organa.
Kineski naučnici saopštili su da su razvili kompaktno mikrotalasno oružje ultra visoke snage, za koje tvrde da može da utiče na rad satelita sistema Starlink u niskoj Zemljinoj orbiti, prenosi "South China Morning Post".
Američki predsednik Donald Tramp javno je danas podržao mađarskog premijera Viktora Orbana pred parlamentarne izbore u Mađarskoj, zakazane za 12. april, poručivši da je reč o „zaista snažnom i moćnom lideru“ koji ima njegovu punu podršku.
Ukrajina, koju je Rusija spremna da vidi kao susednu državu, mora imati neutralan status i biti dobronamerna, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u intervjuu Riku Sančezu za televiziju RT, povodom Dana diplomatskog radnika.
Retka fotografija kompletne glumačke ekipe iz osmog nastavka serijala "Lude godine" probudila je snažnu nostalgiju i oduševljenje među fanovima, vraćajući u fokus kultnu "Drugu Žikinu dinastiju" i legende domaćeg filma.
Popularna pevačica Adison Rej nastupala je na dodeli Gremi nagrada i iiako joj je nagrada izmakla, ipak je ostala upamćena, i to po nastupu u pelenama.
Talula Bankhed, jedna od najskandaloznijih zvezda zlatnog doba Holivuda, vodila je krajnje razuzdan život, a brojne veze sa muškarcima i ženama, zavisnost od alkohola i cigareta, kao i polne bolesti, dovele su do toga da sa samo 31 godinom ostane bez materice.
Pevačica Jelena Karleuša našla se na teškim mukama kada je u igrici Informera morala da otkrije šta joj prvo pada na pamet kada čuje određene pojmove ili imena.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar