• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: A. Crnomarković/M. Mitrović Duduković

30.01.2021

19:57

NEK NAM U SREĆI I ZDRAVLJU ZVONE DOVEKA! Johanes Grasmajer, vlasnik zvonolivnice gde su napravljena zvona za Hram Svetog Save!

Beograd

NEK NAM U SREĆI I ZDRAVLJU ZVONE DOVEKA! Johanes Grasmajer, vlasnik zvonolivnice gde su napravljena zvona za Hram Svetog Save!

Podeli vest

Iako sam tokom pravljenja zvona imao kontakt sa mnogim duhovnicima, papama i patrijarsima, susret sa srpskim patrijarhom Pavlom jedan je od vrhunaca mog života. Takvog čoveka upoznate jednom u životu, a mnogi ljudi nikada ni nemaju tu čast, priča za Informer Johanes Grasmajer, vlasnik najpoznatije i najstarije zanatske zvonolivnice na svetu "Grasmajer", gde je napravljeno svih 49 zvona koja su sada na Hramu Svetog Save

Od najmanjeg zvona, teškog 11 kilograma, do najtežeg od 6,2 tone, ova fabrika je od gotovo 24 tone čistog bakra za osam meseci napravila 49 pravih muzičkih instrumenata koji mogu izvesti 200 nota i 50 tonova.

BROJKE

49 zvona je napravljeno u "Grasmajeru"
4 velika zvona su klateća
45 zvona je nepokretno i čine karilon
8 meseci je trajala izrada zvona
5 meseci je bilo potrebno da se izradi samo najveće zvono
2-3 meseca je potrebno za izradu zvona srednje veličine
6.128 kg je težina najvećeg zvona
11 kilograma je težina najmanjeg zvona
23.755 kilograma teška su sva zvona
204 centimetra je obim najvećeg zvona
20 centimetara je obim najmanjeg zvona
50 parcijalnih tonova može izvesti svako zvono
200 nota može izvesti svako zvono

- Drago mi je što mogu da učestvujem u ovoj priči jer predstavlja period mog života koji nikada neću zaboraviti. U avgustu 2000. sam na poziv patrijarha Pavla došao u Beograd i tu smo dogovorili izradu 49 zvona, težinu svakog od njih, kao i to kako će biti ukrašena. Kada smo dobili sve neophodne informacije, prionuli smo na taj veliki posao i većinu zvona završili smo za osam meseci. Oko najvećih zvona smo imali nešto više posla, ali smo i njih završili 8. maja 2001. godine i tada su usledile molitve i blagoslov nekadašnjeg mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Jovana i episkopa srednjoevropskog Konstantina Doknića. Potom smo zvona kamionima prevozili u Beograda. Prvih devet zvona iz Inzbruka stiglo je na Svetosavski plato 31. oktobra 2001. godine, a 40 preostalih tri nedelje kasnije. Pošto su sva zvona osveštana, započelo se sa njihovim postavljanjem 1. decembra 2001. godine. Zvona imaju i prijemnik tačnog vremena atomskog sata iz Štutgarta, tako da se sa velikom preciznošću označavaju sati, polovina sata i četvrt sata. Svako zvono hrama ima svog darodavca čije je ime na njemu upisano. Četiri najveća, klateća zvona, postavljena su u jugozapadnom zvoniku, i klate se u pravcu istok-zapad, a ostalih 45 zvona čini karilon (nepokretna zvona) i smeštena su u severozapadnom zvoniku - rekao nam je Grasmajer.

Foto: Informer

Vlasnik najveće zanatske firme za proizvodnju zvona na svetu objasnio nam je i da su ovo pravi muzički instrumenti.

Mudri patrijarh Pavle

Johanes Grasmajer nam je ispričao i jednu anegdotu zbog koje posebno voli i poštuje patrijarha Pavla.

- Pošto radimo zvona u mnogim crkvama, proputovao sam celu bivšu Jugoslaviju. I gde god da sam se pojavio, nudili su mi da popijem šljivovicu. I to nije bilo klasično nuđenje, nego ili da popijem, ili da me "ubiju". Praktično vas teraju i napinju, a ja zaista ne volim da pijem kada radim. Jedino mi je patrijarh Pavle rekao da to jeste odlično i kvalitetno piće, ali da je na meni odluka da li ću probati ili ne. Nije mi ništa nametao i ostavio mi je izbor i naravno da sam uveče, kada se posao završio, probao i oduševio se - priseća se naš sagovornik.

- Osim impozantnog izgleda, za zvona je najbitniji zvuk i tu ima mnogo različitih melodija: od onih "srećnih" do onih "tužnih" i svega između. Zato uvek kažem da su zvona izuzetno složen muzički instrument. Trudimo se da se oseti i melodija klavira i najfinije violine "Stradivarijus". Svako zvono ima svoj osnovni ton, još 50 parcijalnih tonova i može da reprodukuje 200 nota. Upravo je najveća umetnost da se ovi tonovi usklade i to se radi elektronskim putem. Zvona karilona na hramu svakodnevno u podne sviraju Himnu Svetom Savi, a svakog sata refren. Probni snimak je načinjen u našoj livnici u Inzbruku i tek kada je svaki ton bio idealan, poslali smo zvona - otkrio nam je Grasmajer.

Foto: Informer

Za kraj Johanes kaže da nikada neće zaboraviti naš grad, kao ni patrijarha Pavla, koji je jedan najimpresivnijih ljudi koje je upoznao.

Karilon - pravoslavna tradicija

Karilon je poznat u tradiciji pravoslavnih i drugih hrišćanskih naroda, posebno su brojni u Rusiji i nešto manje u Grčkoj. U Rusiji je muzika za zvona namenski komponovana, a u ruskim manastirima postoje škole za sviranje na zvonima. U Srpskoj pravoslavnoj crkvi izvođenje melodija na više zvona povezano je sa materijalnim mogućnostima i posedovanjem većeg broja zvona. U crkvama koje imaju tri i više zvona to je uobičajeno, a posebnu tradiciju u tom pogledu imaju crkve u Vojvodini i Hrvatskoj.

- Ne postoji visoki crkveni velikodostojnik koga nisam upoznao od papa i patrijarha, pa hijerarhijski nadole. Ali zaista niko i nikada nije bio kao patrijarh Pavle, koga ću pamtiti celoga života. Taj čovek je bio toliko poseban, smiren i mudar, čak i u tim kratkim razgovorima, da trenutke provedene sa njim smatram vrhuncem svog života. Uz to, svi moji boravci u Beogradu bili su jedno nezaboravno iskustvo, a najviše pamtim momenat kada sam prvi put čuo zvona. Takođe, kada je sav posao bio završen, ugostili su me za pravoslavni Božić 2002. i to je bilo sjajno i specifično iskustvo iako nisam pravoslavac. Naša zvona su na stotinama crkava, ali ovo što sam radio za hram i iskustva koja sam imao ovde nikada neću zaboraviti. Neka nam u sreći i zdravlju zvone doveka - rekao nam je Grasmajer.

SVE O ZVONIMA

Na velikim i srednjim zvonima nalaze se po četiri likovna ornamenta: pečat Svetog Save, vizantijski orao po nacrtu Aleksandra Deroka, mnogokrsnik profesora Borivoja Anđelkovića sa oznakama IS - HS - NI - KA (Isus Hristos pobeđuje) i lik Svetog Save, koji je pre Drugog svetskog rata naslikao akademski slikar Vladimir Predajević

Foto: Informer

Na zvonima se nalaze biblijski tekst i ćirilični natpis po želji darodavca. Mala zvona, do težine 150 kg, iz akustičkih razloga nemaju ornamente, nego samo ime darodavca i mnogokrsni venac. Velika (klateća) zvona dodatno krase krune sa karakterističnim anđeoskim likovima koji su zaštitni znak naše fabrike i postavljamo ih da bi dobro zvučala i dugo trajala - objasnio nam je on.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

Vesti

TV

Ideje Trećeg rajha i dan danas žive! Hitler je bio izvršilac planova duboke države!
Live TV

Ideje Trećeg rajha i dan danas žive! Hitler je bio izvršilac planova duboke države!

Evropsko prvenstvo u fudbalu liči na Olimpijske igre u Minhenu održane 1936. U savremenom društvu doživeli smo to da u jednoj navodno demokratskoj državi u sred Evrope 50.000 ljudi skandira "ubi Srbina" i "Srbe na vrbe" i da niko na to ne reaguje. O ovoj temi, ali i o temi tajnih društava, odnosno onih koji upravljaju procesima u celom svetu govorio je u emisiji "Info veče" govorio je profesor Bojan Dimitrijević, ekonomista.

20.06.2024

22:17

Sve više zemalja Azije i Afrike odustaje od saradnje sa Zapadom! Amerika ide đonom, a Rusija uvažavanjem i saradnjom! (VIDEO)
Live TV

Sve više zemalja Azije i Afrike odustaje od saradnje sa Zapadom! Amerika ide đonom, a Rusija uvažavanjem i saradnjom! (VIDEO)

Ruski predsednik Vladimir Putin, nakon posete Severnoj Koreji, obišao i Vijetnam. Po dolasku je otišao u predsedničku palatu gde se sastao sa vijetnamskim predsednikom Toom Lamom. Ovo je peta Putinova poseta Vijetnamu, a prva posle 2017. godine. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su Mihail Zvinčuk, vojni bloger i autor projekta "Ribar" i Vladimir Prebiračević iz srpsko-ruskog centra "Majak". Putem vajber uključenja uživo u program javio se i ratni reporter Igor Damjanović.

20.06.2024

19:07

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set