Turci su ga rušili, a on je odoleo vekovima! Evo šta verovanje kaže za ovaj manastir
Podeli vest
U blizini Ćurpije i u podnožu Kučajskih planina, nalazi se čuveni srpski manastir Ravanica. Njega je knez Lazar sazidao između sedamdesetih i osamdesetih godina 14. veka, a danas stoji ponosno i kao spomenik preživljenih muka pod Turcima.
Knez Lazar je nakon podizanja zadužbine, manastira Ravanica, izdao povelju u kojoj je objasnio zašto je to i učinio i ona je sačuvana u samo dva prepisa. Kako u jednom prepisu stoji, knez Lazar se na ovaj način zahvalio Bogu na svemu što je imao, ali i za to što je mogao da predvodi svoj narod.
Iako je to nepopularno u Hrvatskoj gde živim, volim pesmu "Vidovdan" zato što ne mislim da ona ima veze samo sa Kosovom, iako ispred i iznad svega ima veze s tom po meni neupitnom vrednošću naše kulture i naroda, već i sa svim ovdašnjim narodima, kaže za Sputnjik pesnik i esejista Đorđe Matić.
Na današnji dan 1993. godine preminula je naša čuvena pesnikinja i književnica Desanka Maksimović.
11.02.2024
07:25
Malo je reći da je manastir Ravanica doživeo napade tokom godina svog postojanja, a čak je i spaljivan. Kako je knez Lazar stradao u Kosovskom boju, Ravanica je postala meta turskih napadača. Doduše, glavna crkva nije bila potpuno oskrnavljena, ali je ostala bez mnogih relikvija.
Ovaj manastir je prolazio kroz nekoliko teških perioda od kojih je jedan bio neposredno pre Velike seobe Srba 1609. godine, kada je neprestano paljen i rušen. Tada su mnogi monasi odlučili da krenu za patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem, a sa sobom su poneli i mošti kneza Lazara.
Jedan meštanin Bačke Palanke zgrožen ponašanjem mladih u gradskom parku uputio je pismenu molbu organima reda s predlogom da u parku uvek dežura jedan policajac...
08.02.2024
21:06
Monasi su stigli do manastira Vrdnik na Fruškoj gori, koji je posle i preimenovan u Malu Ravanicu.
Ovaj manastir je bio sedište brata kapetana Koče koji je vodio važnju bitku protiv Turaka, a nakon što je buna ugašena - oni su rešili da se osvete pobunjenicima. Odlučili su da unište pravoslavne svetinje i i tako u Ravanici sada imamo priliku da vidimo ostatke freski, koje su jedva preživele turske napade.
Takođe, unutar crkve su spušteni svodovi od ulaza, kako Turci ne bi mogli da ulaze na konjima.
Mnogi vredni Srbi su kasnije obnavljali ravanicu, pa je zabeleženo da se to radilo i za vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka.
Ipak, niz nevolja nije prestao da pogađa ovaj manastir, posebno tokom Prvog i Drugog svetskog rata, kada su okupatori razorili sve što je preostalo od zadužbine kneza Lazara. Sve do 20. veka manastir nije značajno obnavljan, ali kasnije je došlo do potpune rekonstrukcije i restauracije. Mošti kneza Lazara su ponovno položene u njegovu zadužbinu tek u 20. veku, tačnije 1989. godine.
Nekada je manastir imao sedam kula
Manastir je obogaćen izvanrednim ukrasima, pri čemu je većina ornamenata inspirisana prirodnim elementima. Iako su sačuvane samo tri kule i deo severnog bedema, nekadašnji zapisi spominju da je postojalo čak sedam kula, što ukazuje na potrebu za snažnim bedemima tokom izgradnje radi zaštite manastira. Ikonostas datira iz 19. veka, a životopis je nedovoljno očuvan.
Ipak, jasno se na freskama mogu prepoznati kompozicije cara Lazara, carice Milice i njihove dece. Freske su vidljive na kupolama, zapadnom delu i stubovima. U crkvi se takođe nalaze posmrtni ostaci prepodobnog Romila Ravaničkog.
Od 1946. godine, manastir je prešao u ženski red, a na čelu mu je igumanija. Trenutno tu funkciju obavlja igumanija Marija Čeperković, koja zajedno sa svojim monahinjama priprema različite meleme i tinkture za pomoć bolesnima.
Posebno je poznata mati Zinovija, koja priprema lekovite preparate i za najteže bolesti. Zahvaljujući prisustvu moštiju kneza Lazara u manastiru, kako tvrde mnogi, česti su slučajevi isceljenja kraj njegovog groba, o kojima postoje brojni javni izveštaji.
U Beču je, na današnji dan 1864. godine, umro najznačajniji čovek za reformu srpskog jezika- Vuk Stefanović Karadžić. Ceo svoj život posvetio je uvođenju narodnog jezika u književnost i reformi ćirilice zbog čega je zadužio našu zemlju i naš narod.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
22.04.2024
07:20
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iako je to nepopularno u Hrvatskoj gde živim, volim pesmu "Vidovdan" zato što ne mislim da ona ima veze samo sa Kosovom, iako ispred i iznad svega ima veze s tom po meni neupitnom vrednošću naše kulture i naroda, već i sa svim ovdašnjim narodima, kaže za Sputnjik pesnik i esejista Đorđe Matić.
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ljudi u Ukrajini dovesti u pitanje legitimitet predsednika Volodimira Zelenskog, dodajući da veruje da je njegova sudbina “zapečaćena”.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Potpredsednica Skupština Srbije Sandra Božić odgovorila je Violi fon Kramon koja je izjavila kako bi predsednika Srbije Aleksandra Vučića trebalo "izbaciti napolje" i da za Srbiju nema pomoći iz EU sve dok se "igra autokratama u Kini i Rusiji".
Savet bezbednosti UN počeo je sednicu na kojoj se raspravlja o situaciji u Bosni i Hercegovini. Na početku sednice predsedavajuća Saveta bezbednosti UN Vanesa Frejzer, diplomatska predstavnica Malte, rekla je da sednici prisustvuju predstavnici BiH, Srbije i Hrvatske.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je po prvi put organizovao da u sedištu Ujedinjenih nacija svedoče srpske žrtve rata u Bosni i Hercegovini i ispričaju svoju priču.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. B. (39) iz Alibunara zbog sumnje da je neutvrđenog dana u periodu od 27. aprila do 29. aprila ove godine primenom nasilja ugrozio telesni integritet svoje vanbračne partnerke D. S. (42) iz Jabuke tako što ju je u kući u kojoj su živeli u Alibunaru, u Ulici Save Munćana, šakama stegao za vrat usled čega je nastupila smrt oštećene, saopštio je MUP.
Drama na "Alijanc areni", Bajern umalo do preokreta, ali je Vinisijus Žunior doneo izjednačenje Realu! Fudbaleri Bajerna odigrali su nerešeno sa Real Madridom 2:2 (0:1) u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Trener košarkaša Partizana Željko Obradović čestitao je svojim izbranicima na pobedi protiv Budućnosti uz konstatanciju da je uprkos velikom broju grešaka njegov tim vodio 38 minuta i sve vreme kontrolisao rezultat.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je potrebno „značajno ubrzanje“ isporuke oružja od ukrajinskih partnera kako bi se njene trupe mogle suočiti sa ruskim trupama u nekoliko sektora fronta.
U Ukrajini dolaze ozbiljne promene zbog nesposobnosti ukrajinskih oružanih snaga da zapuše rupe na frontu, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Vlasti Kijeva počele su u utorak da uklanjaju spomenik iz sovjetskog doba koji označava vezu između Rusije i Ukrajine, više od dve godine nakon što je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.