MILION AMERA KREĆE NA VAŠINGTON, NE DAJU TRAMPA! Da li će 6. januara početi građanski rat u SAD? AMERIKA SE NIKAD NIJE SUOČILA SA...
Podeli vest
Milion Amerikanaca sjatiće se u Vašington ove srede, na dan kada Kongres treba da potvrdi rezultate predsedničkih izbora održanih u novembru. Ako ga mediji ne prikažu verodostojno, događaj bi mogao biti iskra za "majku" svih nacionalnih raskola, smatra američki novinar i pisac Robert Bridž
U mračnoj komediji "Rat Rouzovih" iz 1989. godine, Oliver i Barbara Rouz, mladi imućni par, kog glume Majkl Daglas i Ketlin Tarner, izgledaju kao da poseduju sve što je neophodno za uspešan brak. Vremenom, međutim, počinju da se gade jedno drugom, a jedina zajednička strast im je porodična kuća, koje nijedno od njih nije spremno da se odrekne. Usred njihovih napora da se međusobno dokrajče u najgorem razvodu svih vremena, Oliver smišlja plan da preseče kuću na pola, što, naravno, ne pomaže rešavanju ovog problema.
Iranski mediji su preneli da je zemlja započela obogaćivanje uranijuma na 20 odsto, sprovodeći tako najnovije odstupanje od uslova nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Teheran je počeo sa odstupanjem o odredbi sporazuma godinu dana nakon što su SAD prekršile sporazum i napustile ga
04.01.2021
17:13
"Rat Rouzovih" pruža lepu analogiju komplikovanom odnosu koji sada postoji između demokrata i republikanaca u Americi, navodi Bridž u autorskom tekstu za RT.
U prošlosti su zagovornici konzervativizma i liberalizma uvek mogli, i što je još važnije bili su voljni, da pronađu način da reše svoje zategnute odnose. Međutim, danas je medeni mesec završen i deca su se iselila. Dve strane jedva razgovaraju, a sada, usred žestoke bitke za Belu kuću, čini se da su jedino rešenje dve odvojene domovine za dva zapanjujuće različita naroda.
Za otuđene parove moguć je takav međusobni razlaz i podela imovine; za suverene države, međutim, takva odluka u suštini predstavlja građanski rat. Prava tragedija je u tome što se takav, potencijalno eksplozivan, scenario mogao izbeći.
Tokom američke istorije kada je na političkoj sceni „ključalo", američki mediji su morali da pruže najnepristrasniji prikaz izbornog nadmetanja Donalda Trampa i Džoa Bajdena.
Ali, očigledno, to je bilo previše za medije, koji se toliko naginju levo da prete da prevrne celu državu. Zaista, ako je burno predsedavanje Donalda Trampa išta dokazalo, to je koliko mediji mogu biti efikasni u uništavanju bilo kog pojedinca - čak i samog predsednika SAD - čiji je politički pogled na svet dijametralno suprotan establišmentu.
Foto: Reuters/AP fotomontaža
Od Rašagejts do impičmenta i borbe protiv korona virusa, medijska industrija očigledno nije uspela da bude nepristrasni posmatrač. Umesto toga, ponašala se kao stvarni učesnik, još jedna radikalna aktivistička grupa, najmoćnija od svih njih, u velikom naporu da sruši Trampa. Takvo mešetarenje bi, međutim, moglo da odvede zemlju u konačnu propast. I to nije hiperbola.
Trenutno se stotine hiljada Amerikanaca kreću ka Vašingtonu, zbog onog što bi moglo ući u udžbenike istorije kao jedan od onih ključnih, prelomnih trenutaka koji su zauvek promenili tok zemlje. Usred brojnih optužbi za prevaru i nepravilnosti na predsedničkim izborima u novembru, sve veći broj republikanaca, uključujući Teda Kruza (Teksas), Džoša Havlija (Misuri) i Marša Blekburna (Tenesi), navode da neće, ako ne bude istrage, potvrditi glasanje elektorskog koledža u korist Bajdena.
I kako su mediji reagovali na ovu uznemirujuću vest? Kao i svaki posvećeni demokrata, bombastično i pretvarački, tvrdeći da svaki napor da se istraži legitimitet izbora „podriva demokratiju". To zasigurno dolazi od iste ekipe koja je četiri godine propagirala teoriju zavere da je Tramp bio u dosluhu sa Moskvom da bi dobio mesto predsednika. Bar tvrdnje koje iznose republikanci imaju neku osnovu u stvarnosti.
Bez detaljnog opisivanja, u pet od šest odlučujućih država (Pensilvanija, Džordžija, Viskonsin, Misuri i Arizona), naknadne promene u izbornim promenama nisu doneli državni zakonodavci, kao što je naloženo Ustavom SAD-a, već sudovi i izvršna vlast. Istovremeno, desetine posmatrača izbora svedočili su pod zakletvom u vezi sa mnogim nepravilnostima tokom izbora kojima su bili svedoci. Umesto da mediji iznesu ove činjenice svojim gledaocima, oni svaki napor da se istraže optužbe prikazuju kao izdaju.
Štaviše, odbacujući republikanske tvrdnje o neovlašćenom mešanju u izbore kao neutemeljene, mediji pomažu da se zapali fitilj nacionalnog požara ukoliko Donald Tramp zaista pobedi na ponovnim izborima. Ako se odbaci takva mogućnost, koja je još uvek u igri, samo će se teže obuzdati reakcija iz demokratskog tabora. Američki gradovi biće pod opsadom, a pretnja koja dolazi od razjarene desnice nije ništa manje zabrinjavajuća, napominje američki novinar.
Možda, ako bi mejnstrim mediji odbacili zabrinutost nekih političkih pokreta i neskriveno ruganje, bili razumljiviji. Ali to nije slučaj. Govorimo o desetinama miliona američkih birača koji se osećaju prevarenima u političkom procesu i ignorisanima od strane medijske industrije. Sudeći prema najavama za sredu, u prestonici Amerike bi moglo da se okupi više od milion besnih Trampovih pristalica.
Razlog zbog kojeg je toliko važno da mediji održavaju svoju publiku adekvatno informisanom nadilazi puko poštovanje novinarskih standarda. Mediji služe kao ventil za otpuštanje pritiska, da tako kažem, pružaju ljudima zadovoljstvo da znaju kako se rešavaju njihove brige, ističe Bridž.
Trenutno, međutim, ne samo da se približno polovini američkog stanovništva uskraćuje objektivno izveštavanje o izborima, već im se u suštini kaže da su teoretičari zavere, pa čak i „antiamerikanci". Drugim rečima, četiri godine su američki mediji prodavali Amerikancima laž o „ruskom mešanju", ali sada kada su se pojavili dokazi o stvarnom nezakonitom ponašanju, ideja o nameštenim izborim se pobija kao apsurdna.
Foto: Tanjug
Ukratko, bilo bi teško zamisliti opasniju situaciju od one sa kojom se sada suočava Amerika. Iako medijske ličnosti sigurno imaju pravo da mrze Donalda Trampa, njihova glavna dužnost je prema američkom narodu i američkom izbornom procesu.
Jednom kada Amerikanci izgube veru u izborni proces, kao što su već izgubili u medije, za Sjedinjene Američke Države je gotovo. Neće se smatrati ništa boljim od banana republika koje redovno grde, zaključuje autor.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
NEBOJŠA
pre 5 godina
И ТРЕБА ДА СЕ ПОУБИЈАЈУ МЕЂУСОБНО.УЗ БРИТАНЦЕ ОНИ СУ ''КУГА И КОЛЕРА'' ЧОВЕЧАНСТВА И СВЕТ БИ БИО НЕУПОРЕДИВО БОЉЕ И СИГУРНИЈЕ МЕСТО КАД БИ ИХ БОГ СПРЖИО !!!
Iranski mediji su preneli da je zemlja započela obogaćivanje uranijuma na 20 odsto, sprovodeći tako najnovije odstupanje od uslova nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Teheran je počeo sa odstupanjem o odredbi sporazuma godinu dana nakon što su SAD prekršile sporazum i napustile ga
Tokom uključenja uživo u programu blokaderske televizije "N1" dogodila se neprijatna situacija kada je reporterka sa terena priznala da redakcija nije uspela da uspostavi kontakt ni sa jednom osobom koja se predstavlja kao predstavnik takozvane studentske liste.
Blokaderi i njima bliski aktivisti nastavljaju sa starom praksom širenja laži, podela i otvorenog etiketiranja. Ovog puta na meti su se našla čak i deca.
Tokom uključenja uživo u programu blokaderske televizije "N1" dogodila se neprijatna situacija kada je reporterka sa terena priznala da redakcija nije uspela da uspostavi kontakt ni sa jednom osobom koja se predstavlja kao predstavnik takozvane studentske liste.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Palati Srbija predstavio nacionalnu strategiju razvoja pod nazivom „Srbija 2030“, ističući pritom viziju kakva bi Srbija trebalo da bude do 2035. godine.
SPS ima čak tri (od sedam) potpredsednika stranke, koji „ne vole“ (mrze) predsednika Vučića, i koji često napadaju SNS i Vučića, bez vidljivog razloga. Nevidljivi razlog je to što SPS želi da ima koalicioni potencijal za koaliciju sa blokaderima i opozicijom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić organizovao je svečanost u Predsedništvu povodom Međunarodnog dana žena za sve saradnice sa kojima svakodnevno radi.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Profesorka doktorka Radmila Tonković, akademik, Sreten Egerić, pukovnik u penziji i Žarko Rakić, spoljnopolitički komentator gostujući u Info jutru komentarisali su napad Amerike i Izraela na Iran.
Istorija Srbije može da se pohvali brojnim bitnim događajima, mnogim znamenitim ličnostima, ali i presudnim bitkama koje su oblikovale nas kao narod danas, zbog čega je važno da proverite znanje iz prošlosti naše zemlje ne bi li se prisetili svega ili naučili nešto novo.
Tokom burnih devedesetih godina, kada je beogradsko podzemlje bilo ispunjeno sukobima kriminalnih grupa, čestim obračunima i snažnim uticajem ljudi sa margine društva, među imenima koja su se pominjala nalazio se i Goran Branković, poznatiji po nadimku Ruki.
Majka ubijenog Milana Kneževića ogorčena je nakon što je Apelacioni sud potvrdio kaznu Đorđu Prpiću, koji je februara 2024. nožem ubio njenog sina, i ističe da ostaje nada u žalbu tužilaštva Vrhovnom sudu.
Radoje Zvicer, navodni vođa "kavačkog klana", prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Crne Gore platio je 4,5 miliona evra državljaninu Srbije Miroslavu Starčeviću, zvanom Mića Crnogorac na ime učešća pripadnika njegove kriminalne grupe u nabavci kokaina i njegovom transportu brodom.
Saobraćajna policija zaustavila je danas oko 15 časova u Mladenovcu vozača M.D. (30) koji je upravljao automobilom bez vezanog sigurnosnog pojasa, dok su se na mestu suvozača nalazila i njegova deca, stara deset i tri godine.
Stiven Hibert, glumac najpoznatiji po ulozi Gimpa u filmu "Pretparačke priče", kao i po pojavljivanjima u filmovima "Austin Powers" i "The Cat in the Hat", preminuo je u 68. godini.
Fridrih II Veliki koji se često pominje u seriji "Katarina Velika" bio je treći kralj Pruske. Otac ga je u detinjstvu terao da gleda pogubljenje svog prijatelja.
Sindi Kraford, jedna od najpoznatijih supermodela svih vremena, i dalje impresionira svojim izgledom. Njena mini-dijeta, je idealna za žene koje su prešle 40 i žele da se oslobode viška kilograma bez osećaja gladi.
U rijalitiju "Elita 9" došlo je do žestokog sukoba kada je Asmin Durdžić ušao u oštru raspravu sa Milenom Kačavendom, svojom nekadašnjom prijateljicom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar