Ekspedicija koju čini sedmoro članova udruženja „Stazama slavnih predaka“ krenula je na marš povodom 110 godina od povlačenja srpske vojske preko Albanije.
Milan Lapčević, jedan od planinara i osnivača udruženja „Stazama slavnih predaka“ rekao je da maršem žele da podsete javnost Srbije kakvu su žrtvu podneli naši preci povlačeći se preko Albanije i žele da podsete na više od 240.000 stradalih u tom povlačenju.
- Našim precima je sloboda bila svetinja i mi moramo da podsećamo javnost Srbije, sa nadom da će se naši potomci ugledati na naše pradedove i da će se probuditi nacionalni duh koji nam je toliko potreban. U žestokoj zimi, velikim snegovima i pod stalnim napadima albanskih plemena stradalo je mnoštvo ljudi. Želimo da podsetimo koje su to muke bile i da mi osetimo kolika je to žrrtva bila i koliki je to napor bio naših predaka. Ne kaze se bezveze "Niko ne zna šta su muke teške dok ne prođe Albaniju peške"- istakao je Lapčević.
On je kazao da će sedmočlana ekspedicija tokom marša od 10. do 15. januara prelaziti svakodnevno 30 do 35 kilometara.
Najteža je, dodao je on, prva deonica od Peći preko Čakora do Plava i tu će preći 35 kilometara po ozbiljnom snegu, sa ozbiljniom visinskom razlikom i sa temperaturama koje će biti oko minus 15 stepeni Celzijusovih.
- To će biti veliki izazov za nas bez obzira što smo svi u odličnoj kondiciji i imamo odličnu opremu. Motivacija su nam naši preci koji su u mnogo gorim uslovima, izgladeneli, bosi i iscrpljeni sve to za nas.. Zato nema potrebe da se žalimo na uslove, biće tako kako jeste, izdržaćemo, izguraćemo taj put do kraja - izjavio je Lapčević.
- Nakon toga otići ćemo 15. januara na Krf i prisustvovati akademiji kojom će biti obeleženo 110 godina iskrcavanja srpske vojske. Na ostrvo Vido odlazimo 16. januara da tamo u Plavoj grobnici položimo vence i cveće, da otpevamo i otplačemo "Tamo daleko" - izjavio je Lapčević.
Foto: D.K.
On je podsetio da je udruženje „Stazama slavnih predaka“ organizovalo marš i pre 10 godina, na stogodišnjicu povlačenja srpske vojske preko Albanije.
- Tada smo prepešačili od Peći preko Čakora, Andrijevice, Podgorice do Skadra, put dug 240 kilometara kojim je prošao i najveći deo srpske vojske i civila. Ove godine nećemo ići preko Podgorice i Andrijevice, već ćemo direktno preko Plava i Gusinja ući u Albaniju, preko Prokletija. To je bila najteža deonica kojom su prošle Druga i Treća armija odbrane Beograda i gde je stradao najveći broj ljudi - istakao je Lapčević.
Foto: D.K.
Nela Petrović, jedna od dve žene koje su krenule na marš preko Albanije kazala je da se bavi planinarenjem, ali nije do sada učestvovala u ovako dugom maršu.
- Bavim se planinarenjem, ali ovaj spoj sa istorijom i ovo što može da se doživi na putu od 200 kilometara predstavlja jedan zaista pravi izazov za mene. Jesam učestvovala u trodnevnim turama, od 100 ili 120 kilometara, ali u ovako dugom maršu nisam do sada - rekla je Petrović koja radi kao patronažna sestra.
Foto: D.K.
Ekspediciju su iz Niša ispratile brojne medijske ekipe i članice Kola srpskih sestara koje su svim članovima ekspedicije poklonile vunene čarape.
Na marš su krenuli Milan Lapčević, Nataša Stanković Nedeljković, Nela Petrović, Bojan Radenković, Boban Hadži Stojković, Rade Knežević i Milan Grozdanović.
Na današnji dan, 6. januara, 1916. godine odigrala se čuvena Mojkovačka bitka u kojoj je oko 30.000 vojnika uspešno zaustavilo austrougarsku ofanzivu, čime je omogućeno povlačenje srpskog naroda preko teritorije Crne Gore ka Jadranskom moru.
Na današnji dan 1915. godine vrhovna komanda srpske vojske u Prvom svetskom ratu donela je odluku o povlačenju trupa preko Crne Gore i Albanije, poznatijom u istoriji kao "Albanska golgota".
Na današnji dan 1912. godine počela je Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu u kojoj je srpska vojska 18. novembra potukla tursku Vardarsku armiju Zeki-paše.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan, 6. januara, 1916. godine odigrala se čuvena Mojkovačka bitka u kojoj je oko 30.000 vojnika uspešno zaustavilo austrougarsku ofanzivu, čime je omogućeno povlačenje srpskog naroda preko teritorije Crne Gore ka Jadranskom moru.
Za svega mesec dana, vlasti u Podgorici izvele su nezapamćeni udarac i brutalno zabili tri noža u leđa Srbiji i čitavom srpskom narodu! Najpre su sramno izmenili Ustav i ponovo odbili da srpskom jeziku daju status službenog, potom su bezobzirno blokirali inicijativu za povlačenje lažnog priznanja takozvanog Kosova, a kruna bezumlja usledila je kada su sa okorelim ustašama slavili zločinačku "Oluju" i etničko čišćenje Srba!
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Snimak mladića koji se, nakon teškog pada sa motora i borbe za život, oglasio iz bolničkog kreveta rečima “Srbija pobeđuje!”, izazvao je snažne reakcije na društvenim mrežama.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je večeras predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je doputovao u svoju prvu zvaničnu posetu našoj zemlji otkako se nalazi na čelu ukrajinske države.
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Policija u Kruševcu uhapsila je D. S. (65) iz Batočine zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nakon što je u njegovom automobilu pronađena veća količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Dača Virijević bez dlake na jeziku raskrinkao je bivše cimere. On je oštro osudio Anitu i Luku, izneo šokantne tvrdnje da Asmin ne voli svoju ćerku Noru, te otkrio da pojedini učesnici već preklinju produkciju za ulazak u narednu sezonu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.