OVAJ ČUDOTVORNI SRPSKI MANASTIR IMAO JE BURNU ISTORIJU, A POČETKOM 90-IH BIO JE PRED GAŠENJEM! A onda je u njega stiglo mlado bratstvo! Među njima je bio i BUDUĆI PATRIJARH!
Podeli vest
Manastir Kovilj, čiji je nastanak vezan za Svetog Savu koji je upravo na tom mestu u 13 veku podigao crkvu brvnaru u znak zahvalnosti Bogu što je sukob srpske i ugarske vojske završen bez krvoprolića, bački je dragulj koga je oživeo sadašnji patrijarh Porfirije sa još tri monaha
Iza okuke, u samom podnožju Javora, dvadeset pet kilometara od Ivanjice, onde gde, s desne strane, strmina vodi pravo u rečicu Nosnicu, priljubljen uz stenu, stisnuo se manastir. Obnovljen i beo, sa širokim putem od sitnog kamena, čudesno se stopio s mokrom zemljom i prljavožutom jesenjom bojom šume
03.01.2022
20:12
Stigli su u vreme koje je za manastir možda bilo i najteže u čitavoj, skoro devet vekova dugoj istoriji, kada u njemu nije bilo nikoga i svojom verom i zalaganjem ga obnovili. Na manastiru se i dalje radi, u toku je oslikavanje Sabornog hrama za šta je zadužen freskopisac iz Ukrajine, kao i završno uređivanje konaka...
- Bio je duhovnik manastira i sve što smo postigli dugujemo njemu - naveo je za Tanjug jerođakon Kozma, govoreći o njegovoj svetosti patriharhu Porfiriju.
Pre 17 godina manastiru je vraćena sva nacionalizovana zemlja, skoro 1.000. hektara, a za četvrt veka tokom kojih je današnji patrijarh u manastiru bio i iguman, između ostalog obnovljeno je vizantijsko pojanje, pa su se glasovi monaha čuli i u njujorškom Karnegi holu.
Zahvaljujući bratstvu, jednom od najbrojnijih u zemlji, koje, kako kaže jerođakon Kozma, nastoji da bude visoko obrazovano, manastir Kovilj je mesto gde vernici mogu da dobiju prave odgovore na svako pitanje i nedoumicu, a mnogi u njemu traže i nađu spas.
Prema rečima jerodakona, sa kojim smo razgovarali tokom posete sekretara Svete Stolice za odnose sa državama Pola Galagera manastiru, ili kako patrijarh kaže - jednostvno - ministra spoljnih poslova Vatikana, za osnivanje manastira važan je događaj iz 1219. godine kada je kralj Andrija Drugi krenuo u vojni pohod na Srbiju i susret dveju vojski, baš na tom mestu.
- Glavni pregovarač sa srpske strane bio je rođeni brat srpskog kralja Stefana Prvovenčanog, tada novi i mladi arhiepiskop Sava. Pregovori su bili veoma dugi i teški a tokom njih nastala je i velika suša što je Sveti Sava iskoristio da okonča sukob bez krvopolića. Pomolio se Bogu da pošalje grad - rekao je jerođakon i naglasio da se i zaista desilo da je pao grad veličine pesnice.
Sveti Sava je tada, kao kaže jerođakon, izašao iz šatora u kojem je pregovaro sa mađarskim kraljem, uzeo je veliku ledenicu i stavio mu je u pehar sa vinom.
- Kada je mađarski kralj video takvo čudo vratio se sa svojom vojskom u zemlju, a Sveti Sava iz blagodarnosti prema Bogu što se sukob završio bez krvopolića na ovom mestu sagradi crkvu brvnaru - priča jerođakon Kozma, a što je, kako je patrijarh u razgovoru sa nadbiskupom Galagerom rekao i razlog zašto se manastir zove i Manastir Mira.
Jerđakon je naglasio da do kraja 16. veka nema nikakvih pisanih izvora, kada u truskim katastarskim knjigama nalazimo detaljan arhitektonski opis crkve.
Ova druga crkva iz 1748, a prvu iz 15 veka srušili su Turci, posvećena je Svetim Arhangelima, dodao je on i naglasio da je crkva izgradena po uzoru na zadužbinu Desporta Stefana Lazarevića - manastir Manasiju.
- Manastir Kovilj je kroz istoriju imao prosvetiteljsku ulogu jer igumani i monasi nisu bili samo čuveni kao duhovnici već i kao najučeniji ljudi svog doba, a među njima iguman manasitra arhimandrit Jovan Rajić - naveo je jerođakon i podsetio da je njegov grob u crkvi.
Arhimandrit Jovan Rajić bio je začetnik kritičke istorije kod Srba, koji se po trendu svog doba nije zanimao samo za istorju svog slovenskog naroda već i svih slovenski naroda, pa mu je glavno istorisko delo tako nazvano.
U novijoj istoriji manastir ipak nije prolazio kroz tako burna iskušenja kao prethodnih vekova, pred početak Drugog svetskog rata bio je kratko ženski manastir, ali su monahinje, njih tridesetak, odatle izbačene.
Novu kuću našle su u manastiru Ravanica kod Ćuprije, dodaje jerođakon.
- U najteže doba za manastir i tokom okupacije ovde su živela samo dva monaha, a kada je uz sve manastiru oduzeto i 1.000 hektara zemlje koja je bila poklon carice Marije Terezije iz 18 veka bili su prinuđeni da naprave ekonomiju oko manastira i crkve - pojasnio je jerođakon Kozma.
U osmoj deceniji prošlog veka, “možda najtežem dobu za manastir”, osim sporadično u manastiru nije bio nikog od monaštva, da bi tek 1990. godine u manastir došlo mlado monaško bratstvo.
Prvo su, kako kaže, došla četiri monaha a danas ih ima 29 što monaha što iskušenika.
Među njima je bio i sadašnji patriharh, koji je ubrzo postao iguman. U samom manastiru proveo je 24 godine, od 1990. do 2014. 1999. je izabran za episkopa jegarskog vikarnog episkopa backom Irineju, a 2014. za mitropolita zagrebačko-ljubljanskog.
- Manastir je dosta poznat po pojanju, gajimo vizantijski napev kakav se neguje na Sveto gori. Snimili smo nekoliko CD, imali svuda koncerte - u Rusiji, Italiji, Francuskoj, u njujorškom Karnegi holu povdom 100 godina završetka Velikog rata - rekao je jerodakon čiji dan, kao i svih ostalih monaha i iskušenika počinje u 3.30.
U 4.00 je, kako kaže bogosluženje koje se završava liturgijom od 8.30 počinju radne obaveze
- Vraćena nam je manastirska zemlja pre 16, 17 godina to je oromno imanje koje ne možemo sami da obrađejemo, imamo poljoprivredno dobro i zapošljavamo 20 ljudi iz sela, imamo nešto stoke, tako da proizvodimo sir i melko za naše potrebe - rekao je on i naglasio da imaju i fabriku sveća, destileriju, prozvode med i crtaju ikone po porudžbini.
Obaveze traju do 13 sati, nakon toga bratstvo ima slobodno do 17 kada počinje večernje bogosluženje, kada ide večera, pa ponovo bogosluženje, koje traje pola sata.
- Nekoliko braće, uz sve, studira na Teološkom fakultetu, nekoliko ih je na postdiplomskim studijama gledamo da se obrazujemo da znamo o našoj veri, veliki smo manastir između dva velika grada Beograda i Novog Sada, mnogo ljudi dolazi, traži pomoć, moramo da budemo spremni da im dajemo prave odgovore na svako njihovo pitanje i nedoumice - rekao je on.
U manastir koga je sa monsinjorom Galagerom posetio i ambasador Srbije u Vatikanu Sima Avramović, kako jerođakon kaže, dolaze i ljudi koji imaju problem sa narkoticima i svakom vrstom zavisnosti i da im pomažu.
- Prvo smo ih stavljali da budu sa nama ali to nije bilo rešenje, onda smo kupili zemljšte i napravili nekoliko zajednica. Sada imamo četiri, dve muške i dve ženske sa po 20 do 30 štićenika koji se leče - rekao je jerođakon i dodao da tretman traje dve, tri godine.
Nakon toga radi se na resocijalizacija koja je najteža. Pokušavamo da nađemo način da se ne vrate porocima, naveo je jerođakon Kozma i naglasio da su do sada u tome imali dosta uspeha.
- Mnogo mladih se izlečilo, mnogi su stupli u brakove, imaju decu dolaze na litrugije pricešćuju se. Put kojim pokušavamo da lečimo malde ljude ispravan i dobar - rekao je jerođakon i dodao da se za to vreme život tih ljudi ne razlikjuje mnogo od njihovog manstirskog života.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iza okuke, u samom podnožju Javora, dvadeset pet kilometara od Ivanjice, onde gde, s desne strane, strmina vodi pravo u rečicu Nosnicu, priljubljen uz stenu, stisnuo se manastir. Obnovljen i beo, sa širokim putem od sitnog kamena, čudesno se stopio s mokrom zemljom i prljavožutom jesenjom bojom šume
Zvanična predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova upozorila je Vašington, London i Brisel da su bilo kakvi agresivni postupci protiv Krima osuđeni na propast i da će, u slučaju napada, uslediti odmazda.
Advokatica Zora Dobričanin, koja zastupa porodice žrtava masakra u OŠ Vladislav Ribnikar čija se godišnjica obeležava na današnji dan, poručila je gostujući na Informer televiziji da ne odustaje od svoje teze po kojoj je zločin u Ribnikaru teroristički akt.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
General Milorad Stupar bio je gost emisije "Rat uživo" na Informer TV i govorio o Vojsci Srbije tokom vremena kad je Zdravko Ponoš bio načelnik Generalštaba.
Bojan Dimitrijević, istoričar sa Instituta za savremenu istoriju, bio je gost "Info dana" Informer televizije. On je analizirao takozvani "genocid" u Srebrenici.
Slobodan Dimitrijević iz Rusko-srpskog pokreta i doktor Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer TV i govorili o potencijalnom oružanom sukobu u Gruziji.
Slobodan Dimitrijević iz Rusko-srpskog pokreta i doktor Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer TV gde su komentarisali trenutnu situaciju u Gruziji, kao i zakon o nevladinim organizacijama u spomenutoj državi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Oko 14 časova voz koji saobraća na relaciji Čačak – Kraljevo udario je ženu koja je prelazila železničku prugu nanevši joj teške telesne povrede. Nezgoda se dolazila na železničkom prelazu u Baluzi.
U prostorijama Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, u prisustvu branioca, dana 03. 05. 2024. godine saslušan je K.N. (40), zbog postojanja osnova sumnje da je pokušao da izvršio krivično delo Razbojništvo.
Ruska vojska pobeđuje u ukrajinskom konfliktu, snage Kijeva su demoralizovane, a Zapad je preslab, navodi se u članku švajcarskog lista „Noje curher cajtung“.
Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je danas države da pristanu na sporazum kako bi pomogle u borbi protiv budućih pandemija dok se pregovori približavaju krajnjem roku ovog meseca.
Predsednik Komisije Javne komore Ruske Federacije za pitanja suvereniteta Vladimir Rogov rekao je da je svest francuskog predsednika Emanuela Makrona zahvaćena „virusom Zelenskog”, čiji su simptomi mizantropija i agresivno ponašanje prema Rusiji.
Ruska vojska će bez osvrtanja na tuđe „mirovne konferencije“ nastaviti da čisti teritoriju od nacista i da vraća iskonske zemlje u sastav Rusije, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Domaćice širom Srbije tradicionalno farbaju vaskršnja jaja na Veliki petak. Prema narodnom verovanju, prvo jaje koje se farba za Vaskrs trebalo bi da bude crvene boje takozvana čuvarkuća, veruje se da čuvarkuća štiti domaćinstvo tokom cele godine, te da simbolizuje Isusovu krv i radost.
Na Veliki petak domaćice farbaju jaja, neke na tradicionalan način u lukovini, neke isprobavaju najnovije tehnike bojenja, ali šta kada farba ostane na prstima? Otkrivamo vam dva trika koja će uspešno skinuti boju sa ruku.
Prošlogodišnji srpski predstavnik na "Evroviziji" Luke Black, odnosno Luka Ivanović, svojevremeno je objavio snimak u kom je otkrio svoju seksulanu orijentaciju.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.