Dece će biti duplo manje nego starih: Crne prognoze RZS, Srbija gubi 1,5 miliona stanovnika
Podeli vest
U 2052. godini u Srbiji će živeti 5,2 miliona stanovnika, što je manje za 1,5 miliona ljudi u odnosu na 2022. godinu, najnovije su prognoze iz izveštaja Republičkog zavoda za statistiku.
Glavni uzrok očekivanog smanjenja stanovništva u narednim decenijama biće, kako se navodi, negativan prirodni priraštaj.
Zemljotres jačine 1.7 po Rihteru pogodio je sinoć teritoriju Srbije.
20.10.2024
08:31
- Učešća rađanja, prema starosti majke, ukazuju na trend odlaganja rađanja i to najviše ka starosnoj grupi 30-34 godine. Sve indicije ukazuju da je nepovratni momenat kada su se mlade žene, starosti od 20 do 24 godine, najčešće odlučivale na rađanje, što je u proseku u 1992. godini činilo najzastupljeniju starosnu grupu prema ostvarenom fertilitetu - napisano je u izveštaju Zavoda.
Duži životni vek
Prema rezultatima Popisa, očekivano trajanje života ženske populacije u Srbiji u 2022. godini iznosilo je 78, a muškaraca 73 godine. Međutim, očekuje se da će u 2052. godine dužina životnog veka žena i muškaraca biti približno 84, odnosno 79 godina.
Republički hidrometeorološki zavod dao je najnoviju vremensku prognozu za naredne dane.
20.10.2024
06:30
- U narednih 30 godina, porast očekivanog trajanja života kod oba pola bio bi približno šest godina - navodi se u izveštaju.
Starosna piramida
Takođe, promene u starosnoj strukturi najbolje se mogu uočiti analizom starosne piramide i udela stanovništva po petogodišnjim starosnim grupama na početku (2022) i na kraju (2052) projekcionog perioda.
- Do 2052. godine, očekuje se porast udela u ukupnom stanovništvu samo lica starih 70 i više godina. Ovo je očekivano, s obzirom na to da su u 2022. godini najbrojnije bile starosne grupe 40‒44 godine kod muškaraca i 65‒69 godina kod žena - objašnjeno je.
Dvostruko manji broj dece
Iako će se udeo mlade populacije do 14 godina u ukupnom stanovništvu zadržati na nivou od oko 14 odsto u periodu 2022 - 2052. godine, veličina ovog kontingenta će se smanjiti za oko 25 odsto.
- Smanjenje se podjednako odnosi na decu predškolskog (0-6 godina) i školskog (7-14 godina) uzrasta. Ovo je direktna posledica manjeg broja živorođenih. U poređenju sa brojem starih 65 i više godina, broj mladih uzrasta 0-14 godina biće dvostruko manji na kraju projekcionog intervala, rezultati su Popisa stanovništva.
Srbija 2025 - nacija starih
Rezultati pokazuju i da će Srbija 2052. godine biti demografski starija nego 30 godina ranije, prema svim projekcionim varijantama.
- U 2022. godini, prosečna starost stanovništva Srbije iznosila je 43,8 godina, a prema očekivanim projekcijama, predviđa se da će do 2052. porasti na 46,4 godine. Takođe, u narednih 30 godina, biće značajna i promena udela stanovništva starog 65 i više godina u ukupnom stanovništvu, sa 21,9 odsto (2022) na 28,5 odsto (2052) - navodi se u izveštaju.
Činjenica je da je stanovništvo Srbije već veoma staro, što najbolje pokazuje indeks starenja, prema kojem je odnos broja starih 60 i više godina naspram broja mladih 0-19 godina iznosio 3:2 u 2022. godini, dok će se u 2052. taj odnos približiti razmeri 4:2.
- U kontekstu procene buduće potražnje za uslugama kao što su zdravstvena i socijalna zaštita starijih, posebno je važno skrenuti pažnju na populaciju staru 80 i više godina. Udeo najstarijih u ukupnom stanovništvu povećaće se sa 4,5 odsto u 2022. godini na 7,3 odsto u 2052. godini, zaključak je.
Osim toga, u naredne tri decenije uslediće produbljivanje demografske heterogenosti stanovništva u Srbiji: gotovo 50 odsto populacije biće koncentrisano u pet gradova koji su značajniji urbani centri: Beograd, Novi Sad, Novi Pazar, Kragujevac i Niš.
Mnogu gradovi u Srbiji postaće "sela"
Alarmantni demografski trendovi u Srbiji ukazuju na to da će mnogi gradovi, poput Kikinde i Nove Varoši, po broju stanovnika biti svedeni na nivo sela. Najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku predviđa značajno smanjenje stanovništva i starenje populacije, što bi moglo imati dalekosežne posledice za društveno-ekonomski razvoj zemlje.
Srbija će do 2052. godine imati 5,2 miliona stanovnika, što je pad od oko 1,5 miliona u odnosu na 2022. godinu. Ovaj pad je rezultat negativnog prirodnog priraštaja i migracija. Posebno zabrinjava podatak da će broj dece do 14 godina biti duplo manji od broja osoba starijih od 65 godina, što ukazuje na ozbiljno starenje nacije.
Kikinda gubi polovinu stanovnika
Opština Ada će doživeti najveći pad broja stanovnika - smanjenje od 60,2%. Kikinda će izgubiti polovinu stanovništva, a Zrenjanin će sa 105.000 stanovnika pasti na 60.000. Nova Varoš će imati svega 2.900 stanovnika, što je broj stanovnika tipičan za sela u Srbiji.
Opština Novi Kneževac će imati povoljniju starosnu strukturu, sa nižom prosečnom starošću i većim udelom mladih. Senta i Čoka takođe će imati veći udeo mladih na kraju projekcionog intervala.
Kakva je situacija u Sremu i Zlatiboru
Opštine Šid i Irig očekuje smanjenje stanovništva od oko 39%. Stara Pazova će zadržati pozitivan migracioni saldo, ali će prirodno obnavljanje stanovništva biti negativno.
Sve opštine osim Čajetine suočavaju se sa gubitkom stanovništva. Nova Varoš će izgubiti 63,6% stanovnika, a Užice i Priboj oko 37%. Negativan prirodni priraštaj je prisutan u celoj oblasti.
Kako će se demografska slika promeniti u Severnobačkoj oblasti
Subotica, Bačka Topola i Mali Iđoš suočiće se sa depopulacijom. Subotica će izgubiti 32,1% stanovništva, dok će Mali Iđoš, uprkos gubitku, imati najveći udeo mladih.
Ovi podaci ukazuju na ozbiljne demografske izazove sa kojima će se Srbija suočiti u narednim decenijama, što zahteva hitne mere kako bi se ublažile negativne posledice ovih trendova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Kijevu je nedavno uništen tajni bunker koji je služio kao centar za donošenje ključnih odluka, a lokalne vlasti su zvanično potvrdile raketni udar, tvrde ruski mediji. Kako oni navode, rat je ušao u novu fazu, a on predstavlja kritičan korak, koji mnogi pripisuju odlučnim potezima ruskog ministra odbrane Andreja Belousova.
Ruska artiljerija je pred napad na Ugljedar pogodila komandne punktove Oružanih snaga Ukrajine (OSU), čime je ukrajinski garnizon izgubio mogućnost organizovanog otpora, izjavio je za RIA Novosti izvor iz bezbednosnih struktura DNR.
Gosti "Info jutra" bili su novinarka Vesna Jugović, filozof profesor dr Velimir Abramović, inženjer Goran Marijanović i ekonomista Nemanja Antić. Oni su pričali na temu vladara iz senke, odnosno o tome u čijim rukama se nalazi čitav svet.
Potpredsednik Srpske radikalne stranke Miljan Damjanović, novinar Tomislav Lovreković, politikolog Vladimir Pavićević i Petar Popović sa Informer TV bili su gosti "Info jutra". Oni su predominantno govorili o nedavnom popisu stanovništva u Crnoj Gori, ali i o položaju Srba u ovoj državi.
Jahja Sinvar, vođa Hamasa, ubijen je u u Gazi pre nekoliko dana, a nedavno je i pokušan napad dronom na privatnu rezidenciju izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Kako će ovo uticati na tok sukoba na teritoriji Izraela komentarisali su analitičar profesor dr Miloš Laban i inženjer telekomunikacija Avram Izrael tokom gostovanja u "Info jutru".
Gosti "Info jutra" bili su direktor "Borbe" Andrija Jorgić i član Predsedništva Socijalističke partije Srbije Ibro Ibrahimović. Oni su govorili o temama koje su obeležile proteklu sedmicu, kao što je 80. godišnjica oslobađanja Beograda od nacističke okupacije i potencijalna rekonstrukcija Vlade Srbije u skorijoj budućnosti.
Direktor "Srpskog telegrafa" Saša Milovanović i narodni poslanik Radoslav Milojičić Kena gostovali su u "Info jutru" i tom prilikom komentarisali današnje najavljene opozicione blokade puteva u Srbiji.
Lazar V. (15) poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče na putu Aranđelovac - Lazarevac kada se motociklom zakucao u džip koji je išao iz suprotnog smera.
Nikola Vušović (34), vođa kriminalne grupe "vračarci" javnosti poznat i po nadimku Džoni sa Vračara, uhapšen je 18. oktobra u centru Barselone, a njemu su lisice stavljene dok je bio u šetnji sa nevenčanom suprugom!
Srpkinja Tamara Lapadatović (35) izgubila je život u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 13. oktobra u Njujorku, a sahrana će se održati sutra, 21. oktobra na groblju u Kladovu.
Evroliga bi naredne sezone mogla da proširi broj klubova na 20, što otvara vrata večitim rivalima ka A licenci, koju već godinama priželjkuju, najavio je košarkaški stručnjak Marin Sedlaček.
Iako je prvobitno napustio klupu "orlova", popularni Kari se predomislio i vratio se na mesto selektora. Povodom toga, u "Kraun plazi" je bila održana konferencija za medije na kojoj su govorili Svetislav Pešić, Nebojša Čović, Nenad Krstić i Filip Sunturlić.
Pošto je raskinuo sa Sarom Radović, za Bogdana Bogdanovića se spekulisalo da je pronašao novu devojku. Prema jednoj objavi na društvenim mrežama, može se zaključiti da je istina.
Vjačeskav Hranuski, nekadašnji pripadnik beloruskih snaga bezbednosti, danas se bori na strani Ukrajine protiv režima Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina.
Izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je danas pripadnicima Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) da su operativci Hezbolaha koje su uhvatile i ispitivale izraelske snage "prestrašeni" i da se ta militantna grupa koju podržava Iran "urušava".
Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac izjavio je da je ministarstvu naredio da pokrene pravni postupak protiv francuskog predsednika Emanuela Makrona, nakon što je Pariz zabranio izraelskim firmama da učestvuju na predstojećem Vojno-pomorskom sajmu.
Jedan mladić je ubijen, a pet osoba je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila na Državnom univerzitetu Olbani u Džordžiji, rekao je danas privremeni predsednik Univerziteta Lorens M. Drejk.
Jedan od najboljih glumačkih parova u istoriji srpske kinematografije svoju vezu otpočeo je 1971. godine, kada je Milena bila jedna od najvećih zvezda, a Dragan na početku karijere.
Glumica Mima Vuković Kurić, preminula je noćas u 91. godini. Ona je bila prvakinja Niškog pozorišta i jedna od naših najvećih glumica. Mima Vuković Kurić je i maćeha našem velikom glumcu Irfanu Mensuru, a zbog nje je i počeo da se bavi glumom.
Malo ko zna da je prvu emisiju Televizije Beograd 1958. godine prva vodila glumica Milena Dapčević, koja je time postala prva srpska i jugoslovenska spikerka.
Sinoć je na prestižnoj Academy Museum Gala u Los Anđelesu, Eva Longorija ostavila sve bez daha svojom prelepom haljinom i šarmom. Međutim, ono što je usledilo nakon zvaničnog dela večeri iznenadilo je mnoge.
Američka glumica Pamela Anderson pojavila se bez šminke na gala večeri akademskog muzeja u Los Anđelesu, propagirajući da prirodna lepota nikada ne izlazi iz mode.
Ove godine su kazandžije i lampeci za pečenje rakije posebno traženi, jer je šljiva u čačanskom kraju dobro rodila. Kolika je potražnja svedoče i liste čekanja, kod malobrojnih koji se ovim poslom još bave.
Kada su pre tri godine napravili prve horove u Čačku i Gornjem Milanovcu, Nenad i Izabel Azanjac iz Gornjeg Milanovca nisu ni slutili da će on dostići cifru od 300 članova!
Ovih dana Srem je u žiži javnosti zbog lova na tartufe! Berači gljiva koji sa psima tragačima na Frušku goru i šume zapadnog Srema stižu iz
svih krajeva Srbije podeljeni su u klanove i svako ima svoju teritoriju, koju čuva oružjem!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.