BEOGRAD SADA IMA ŠANSU, PRIŠTINA JE POSVAĐANA I OSLABLJENA! Zato se treba čuvati albanskog lobija, ONI BI ZARIJU NOŽ SRBIJI!
Podeli vest
Srbija se sada nalazi u retko dobroj geopolitičkoj situaciji, u trenutku kada je samoproglašena vlada u Prištini veoma oslabljena i podeljena, a protiv Hašima Tačija pokrenuta istraga. Treba iskoristiti ovu istorijsku priliku
To, u razgovoru za „Novosti", ističe Aleksi Trud, francuski istoričar, u susret predstojećim teškim razgovorima u Vašingtonu o rešavanju kosovskog problema. Naš sagovornik ističe da će se u ovim razgovorima vezati sudbine RS i Kosova i Metohije:
Konstantnim izazivanjem političke krize Priština opstruiše dijalog sa Beogradom, čeka ishod predsedničkih izbora u SAD i pogrešno očekuje pobedu opcije koja bi mogla da izađe u susret njenim maksimalističkim interesima, rekao je direktor Centra za globalizaciju Dejan Miletić
12.08.2020
20:11
- Naročito ako se imaju u vidu izjave predsednika RS Milorada Dodika poslednjih nedelja. Nema nikakvog pravnog i istorijskog razloga da Banjaluka ne dobije isto ono što bi dobila i Priština. Evropljani žele da odvoje ova dva pitanja, ali Trampova administracija ima pragmatičan pristup i misli da bi bilo u redu da se sve reši odjednom.
Mogu li u Vašingtonu da nas iznenade širim kontekstom, iako su zakazali sastanak samo o ekonomskim pitanjima?
- Mogu da iznenade kao u Dejtonu. Verujem da će pokrenuti i političke teme. Trampova administracija ima politički projekat za ceo region.
Trampu bi uspeh u ovim pregovorima, kao veliki poen na međunarodnom planu, značio za reizbor?
- Mnogi Amerikanci i ne znaju gde se nalazi Kosovo. Ali, svakako bi dobio „kredit", jer je u jednom delu sveta doneo mir.
Kakva je, s druge strane, uloga Evrope u rešavanju kosovskog problema?
- Različita od američke. I dalje ne žele da razgovaraju o razgraničenju, za razliku od Vašingtona. Ne razumem politiku Brisela. Pitam se šta EU želi za Kosovo. Nemam utisak da ima politički projekat za ovaj region. Ukoliko Tramp uspe u pregovorima, sve će se rešiti u septembru. Ako ne uspe, možda će se Brisel vratiti u igru i predložiti globalno rešenje za Zapadni Balkan. U svakom slučaju, bolje bi bilo za Srbiju da proba da iskoristi ovu priliku, jer je poznat proalbanski lobi oko demokrata i Bajdena.
Gde je tu Rusija?
- Deluje iz senke. Dosta je prisutna, ali je ne vidimo previše. Ali, bitno je što podržava poziciju Srbije u UN i njen teritorijalni integritet.
Kako, s istorijske tačke gledišta, posmatrate sve ovo što se trenutno događa u svetu oko korone?
- Postoji pandemija, pokušaj da se manje ili više uspešno reši ova situacija, ali u isto vreme na delu je i određena vrsta kolektivne histerije. Ima 800.000 mrtvih, ali je prošle godine, recimo, preminulo dvostruko više ljudi od tuberkuloze. Iz predostrožnosti, želeći da obuzdamo epidemiju, uspeli smo da parališemo ekonomiju, proletos, a verovatno će tako biti i na jesen.
Imaju li svetski lideri obavezu da nađu izlaz iz ove situacije? - Političke vođe velikih sila moraju da pronađu rešenje i zaštite građane. Ali, dok se ne nađe efikasan tretman nemam utisak da je stanovništvo zaštićeno. U isto vreme šalju astronaute u svemir, a na zemlji ne umeju da reše ovako važan problem.
Šta bi morali i mogli bolje?
- Dobro su okruženi, ali ne umeju da odaberu strategiju. Makron je govorio da smo u ratu. Ali, nije preduzeo mere koje odgovaraju ovakvoj definiciji. U avgustu su svi političari ovde otišli na more, kao da se ništa ne dešava.
Kako će istorija jednoga dana pamtiti velike svetske lidere, kada je reč o upravljanju ovom krizom? - Kao malo sposobne ljude koji srednjovekovnim metodama pokušavaju da reše globalni problem u 21. veku. Na Solunskom frontu je bilo mnogo mrtvih ne samo od metaka, već i od bolesti. Ali to nije sprečilo vojnike da se bore i pobede. Danas niko ne dezinfikuje ulice, metro, javne prostore. Jedino rešenje koje su pronašli je nošenje maski, koje su neophodne, ali nisu i jedina moguća strategija. Sve snage treba usmeriti ka brzom pronalaženju efikasnog tretmana.
Zbog čega je za to, prema proceni SZO potrebno više od 30 milijardi dolara?
- Jasno je da trenutno postoji besomučna trka velikih zapadnih farmaceutskih kompanija oko toga ko će prvi da pronađe cepivo i koje će, svako, koštati bar 50 evra. Ogroman je ekonomski ulog. Ruska vakcina nije skupa i zato je svi mediji na Zapadu apriori kritikuju.
Francuski predsednik Makron kaže da će vakcina biti pronađena možda za nekoliko meseci. Zar već ne postoji?
- Postoje, i kineska, i ruska. Napraviće je i drugi. Ako su na Zapadu zaista mondijalisti i otvoreni, zašto odbijaju tretmane koji dolaze sa drugih strana? To je potpuno nelogično.
Ispada da je na Zapadu veći strah od ruske vakcine nego od kovida?
- Takav je ovdašnji mentalitet. Postoji strah od svega što dolazi iz Rusije. I dalje opstaju repovi Hladnog rata.
Šta mislite o ruskoj vakcini? Da li biste je primili?
- Ne znam da li je najbolja, ali mislim da može da leči stanovništvo. Rado bih je primio. Pošto je verovatno neće biti u Francuskoj, ako je bude u Srbiji, doći ću na jesen da je primim!
Koliko u svemu ovome što nam se dešava ima zdravstva, a koliko politike?
- Ovo je zdravstveni problem u kome ima mnogo politike. U Aziji, centralnoj i istočnoj Evropi u prvom planu je zdravstvena situacija, za razliku od Zapada. Sankcije koje je Tramp uveo ruskom institutu potvrđuju da je buduća vakcina postala oružje Hladnog rata. Kina je istovremeno pomogla mnogim zemljama kao, na primer, Italiji ili Srbiji. Biće ovo i vruća socijalna jesen u svetu, s mnogo otpuštanja radnika. Sve su to politički i socijalni elementi ove zdravstvene krize.
Ima li vodeći svetski establišment nameru da ovu situaciju u kojoj smo se našli iskoristi i za neke druge interese?
- Žele da bolje nadgledaju stanovništvo. Propisivanje obaveznih maski je u isto vreme i neka vrsta društvene kontrole. Namera im je, kada se već sve ovo desilo samo od sebe, da promene tip društva, uvedu rad na daljinu, manje korišćenje gradskog saobraćaja, sve ono što smanjuje troškove.
Kada ćemo skinuti maske i početi normalno da živimo? - To je suštinsko pitanje. Imamo utisak da svemu ovome nema kraja. Sigurno će potrajati još nekoliko meseci. Bojim se da nas čeka još jedan masovni karantin pre nego što se stavi tačka na ovu pandemiju.
Hoće li svet ikada više biti isti?
- Svet će svakako biti malo drugačiji. Nastavićemo da više radimo od kuće, ljudi će, kao što su to u Francuskoj ili Srbiji činili tokom izolacije, više ići na selo da žive, ali neće biti suštinskih promena. Ne treba biti pesimista. Čim se kriza završi doći će do resocijalizacije. Čovek ne može da živi sam.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Konstantnim izazivanjem političke krize Priština opstruiše dijalog sa Beogradom, čeka ishod predsedničkih izbora u SAD i pogrešno očekuje pobedu opcije koja bi mogla da izađe u susret njenim maksimalističkim interesima, rekao je direktor Centra za globalizaciju Dejan Miletić
Varšava je pozvala saveznike da približe sistem protivraketne odbrane Kalinjingradskoj oblasti, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, odgovarajući na pitanja korisnika društvene mreže X na profilu stranke Građanska platforma.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je najavio je danas na sastanku sa iranskim kolegom Mohamedom Aštianijem spremnost Moskve da proširi vojnu saradnju sa Teheranom, prenosi RIA Novosti.
Na današnji dan, 26. aprila 1986. godine u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao je reaktor broj 4, a radioaktivni materijal izbačen je visoko u nebo, što je izazvalo ogromnu štetu i posledice po ceo svet.
Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da je Kina "dobavljač broj jedan" za ruski vojno-industrijski sektor i poručio da su SAD spremne da preduzmu dodatne mere da prekinu tu saradnju.
Bivša predsednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi kaže da iza masovnih antiizraelskih demonstracija na univerzitetima širom SAD stoji ruski predsednik jer želi da Džo Bajden izgubi na izborima i u Belu kuću uđe Donald Tramp.
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.