Pusta je želja premijera tzv. Kosova Aljbina Kurtija da pet članica EU koje ne priznaju samoproglašenu nezavisnost južne srpske pokrajine promene stav o tome. Kipar, Grčka, Slovačka, Rumunija i Španija čvrsto drže svoja politička stanovišta, jer bi u suprotnom i same imale problem sa svojim - teritorijalnim integritetom
Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti zatražio je ove nedelje u Briselu od pet država članica Evropske unije, koje nisu priznale samoproglašenu nezavisnost Kosova, da to učine, i rekao da bi to „povelo Kosovo ka evropskim integracijama".
Zašto pet zemalja EU neće priznati tzv. Kosovo
Naučni saradnik Instituta za evropske studije dr Aleksandar Gajić za Sputnjik kaže da je razlog za takvu Kurtijevu izjavu to što nepriznavanje nezavisnosti tzv. Kosova od strane pojedinih zemalja EU nije povoljno za pregovaračke poteze Prištine, koji se zasnivaju na tome da Srbija bude uslovljena da potpiše sporazum o priznanju Kosova da bi pristupila EU.
- On shvata da taj argument ide u prilog Srbiji i da su tih pet zemalja kost u grlu celoj konfekciji koja gura priznavanje Kosova kao nezavisnog. Sve te zemlje se zapravo drže međunarodnog prava i principa, ostaju dosledne tome, dok su ostale zemlje, koje su priznale nezavisnost Kosova, pod pritiskom sponzora nezavisnosti južne srpske pokrajine, zapravo svesne da rade suprotno Rezoluciji 1244 i da je ta samoproklamovana nezavisnost nelegalna po međunarodnom pravu, ali na to pristaju, jer su svesne koja politička moć 'gura' tu priču - ističe Gajić.
Kako kaže, pet država koje nisu priznale Kosovo: Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija, ostale su principijelne pre svega zbog svojih unutrašnjih interesa, odnosno postojećih i potencijalnih problema vezanih za određene delove njihovih teritorija i nacionalne manjine. Važno im je da se presedan koji Kosovo predstavlja ne pretvori u pravilo koje bi moglo da ugrozi njihove teritorijalne integritete.
Kipar i Grčka
Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu predočava da Kipar ima snažne političke nesuglacice s Turskom, zbog toga što je to jedina zemlja koja je zvanično priznala Severni Kipar kao državu, odnosno kao tzv. Tursku republiku Severni Kipar.
- Na njegovoj teritoriji su turske vojne snage. Kipar ne priznaje secesiju zbog toga što to remeti njegovo unutrašnje uređenje - kaže Proroković.
Foto: AP/Reuters fotomontaža
On napominje da Grčka podržava Kipar i da ima dobre odnose sa Srbijom, te da zbog toga ne menja svoj stav o Kosovu. On podseća da je Grčka uticala na to da Kipar sa svojim nerešenim problemom uđe u EU.
- Grčka je 'ozbiljna država'. Ona to sagledava i u geopolitičkom kontekstu. Za Grčku su dve ključne geopolitičke pretnje vezane za turske aspiracije i albanske ambicije. Za Grčku je stvaranje Velike Albanije jednaka pretnja kao i za Srbiju. Mislim da grčka politička elita većinom posmatra Srbiju kao aktuelnog saveznika, ne samo kao potencijalnog - ocenjuje Proroković.
Gajić dodaje da Grčka, osim sa albanskom, ima problem i sa severnomakedonskom nacionalnom manjinom.
Rumunija i Slovačka
Što se tiče Slovačke i Rumunije, Proroković navodi da tradicionalno dobri odnosi te dve zemlje sa Srbijom igraju važnu ulogu u nepromenljivosti njihovog stava o Kosovu, pogotovo kada je u pitanju Rumunija.
- Sa Rumunijom imamo duboke i jake istorijske veze i taj faktor je odigrao značajnu ulogu. I Slovačka i Rumunija su se sretale sa zahtevima za teritorijalnom autonomijom mađarskog stanovništva sredinom devedesetih godina. Za njih je vrlo opasno da prave presedan koji se može odraziti nepovoljno na njihovo unutrašnje uređenje - predočava Proroković.
Španija
Proroković podseća da Španija ima problem izraženog separatizma u Kataloniji, zbog čega zauzima stanovište da se secesija mimo međunarodnog prava ne može priznavati.
- Španija ima problem sa katalonskim, ali i baskijskim separatizmom. Videli smo da EU pre tri godine nije dovoljno ubedljivo stala u odbranu španskog suvereniteta i da je sve to bilo 'na mišiće'. Španija je, pre svega, zbog tih dezintegracionih procesa koji obuhvataju neke njene regije zauzima principijelan stav".
Foto: Fotoilustracija
Zbog svega što stoji između pomenutih pet zemalja i priznavanja Kosova, Gajić zaključuje da se Kurti zauzima za nešto što - nije realno:
- On pokušava da ih javno pozove nadajući se da će evroatlantski odnosi nakon dolaska Bajdena na vlast u Americi i pridruživanje evropskih institucija, pre svega Evropske komisije, toj transatlantskoj agendi učiniti nešto u korist Kosova. Međutim, situacija, generalno, nije takva. Nepovoljnija je nego 2008. godine. Ove zemlje koje su te godine izdržale pritiske i nisu priznale tek sad imaju razloge da ostanu pri tom stavu zbog nemogućnosti EU da štiti suverene države od potencijalnog separatizma i smanjivanja moći SAD u međunarodnim odnosima".
Nakon zaključaka G7 i EU, ostaje još samo da Srbija „prizna Kosovo“, da se Šmit ustoliči u Sarajevu i stvori bezentitetsku državu, i da svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon zaključaka G7 i EU, ostaje još samo da Srbija „prizna Kosovo“, da se Šmit ustoliči u Sarajevu i stvori bezentitetsku državu, i da svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO
Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Jermenija neće moći istovremeno da ide ka Evropskoj uniji i da zadrži sve povlastice koje danas ima u Evroazijskom ekonomskom savezu, poruka je koja iz Moskve sada stiže mnogo oštrije nego ranije.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na nebu, tik iznad kupole Hrama Svetog Save, mogla se videti neobična svetlosna formacija koja je kod mnogih prolaznika izazvala nevericu, ali i brojne reakcije.
Nikola Tesla je jedna od najznačajnijih ličnosti svetske nauke, ali i čovek čije poreklo razne nacije često pokušavaju da prisvoje i prilagode sopstvenim narativima, što su ovoga puta učinili i Bugari.
U subotu uveče u Drnišu Kristijan Aleksić, već osuđivan zbog raznih zločina, upucao je Luku M. (19), nakon čega je pobegao. Ubrzo nakon zločina je i uhapšen, a sada na svetlost izlazi njegova jeziva kriminalna istorija.
U Apelacionom sudu danas je razmatrana žalba odbrane Alije Balijagića, koji je prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana i Milenke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac.
Američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je danas sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom o američkim akcijama sprečavanja Irana da postavi mine i uvede putarinu u Ormuskom moreuzu.
Nemačka stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zatražila je formiranje istražnog odbora koji bi se bavio sabotažom gasovoda Severni tok, ocenjujući da je reč o "skandalu bez kraja".
Katar, smešten na pustinjskom poluostrvu u Persijskom zalivu, transformisao se iz siromašnog regiona poznatog po lovu na bisere u jednu od najbogatijih država na svetu zahvaljujući prirodnom gasu.
Legendarna Katinkina kuća na Dedinju bila je mesto snimanja kultnih ostvarenja poput "Srećnih ljudi", "Žikine dinastije" i filma "Davitelj protiv davitelja".
Glumica Milena Dapčević dobijala je anoniman pretća pisma jer je bila u vezi sa istaknutim partizanskim borcem Pekom Dapčevićem što je u tadašnje vreme bilo neprihvatljivo.
Kontroverzni biografski film "Majkl" do sada je zaradio neverovatnih 700 miliona dolara širom sveta, ostavljajući iza sebe sve skandale koji ga prate od prvog dana snimanja.
Urolog Dž. P. Sing Rana iz bolnice u Nju Delhiju objašnjava da određene vrste hrane, posebno uz premalo vode, mogu podstaći stvaranje kamena u bubregu ili dovesti do njegovog ponovnog javljanja.
Verovatno ste se već susreli sa onim malim poljem "Ja nisam robot" koje treba da označite na mnogim sajtovima. To je funkcija poznata kao reCAPTCHA, koja pomaže u razlikovanju stvarnih korisnika od automatizovanih botova.
Reper Igor Panić Nući večeras je organizovao promociju novog albuma i koncert, a događaj je privukao ogroman broj poznatih ličnosti sa domaće javne scene.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar