Pusta je želja premijera tzv. Kosova Aljbina Kurtija da pet članica EU koje ne priznaju samoproglašenu nezavisnost južne srpske pokrajine promene stav o tome. Kipar, Grčka, Slovačka, Rumunija i Španija čvrsto drže svoja politička stanovišta, jer bi u suprotnom i same imale problem sa svojim - teritorijalnim integritetom
Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti zatražio je ove nedelje u Briselu od pet država članica Evropske unije, koje nisu priznale samoproglašenu nezavisnost Kosova, da to učine, i rekao da bi to „povelo Kosovo ka evropskim integracijama".
Zašto pet zemalja EU neće priznati tzv. Kosovo
Naučni saradnik Instituta za evropske studije dr Aleksandar Gajić za Sputnjik kaže da je razlog za takvu Kurtijevu izjavu to što nepriznavanje nezavisnosti tzv. Kosova od strane pojedinih zemalja EU nije povoljno za pregovaračke poteze Prištine, koji se zasnivaju na tome da Srbija bude uslovljena da potpiše sporazum o priznanju Kosova da bi pristupila EU.
- On shvata da taj argument ide u prilog Srbiji i da su tih pet zemalja kost u grlu celoj konfekciji koja gura priznavanje Kosova kao nezavisnog. Sve te zemlje se zapravo drže međunarodnog prava i principa, ostaju dosledne tome, dok su ostale zemlje, koje su priznale nezavisnost Kosova, pod pritiskom sponzora nezavisnosti južne srpske pokrajine, zapravo svesne da rade suprotno Rezoluciji 1244 i da je ta samoproklamovana nezavisnost nelegalna po međunarodnom pravu, ali na to pristaju, jer su svesne koja politička moć 'gura' tu priču - ističe Gajić.
Kako kaže, pet država koje nisu priznale Kosovo: Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija, ostale su principijelne pre svega zbog svojih unutrašnjih interesa, odnosno postojećih i potencijalnih problema vezanih za određene delove njihovih teritorija i nacionalne manjine. Važno im je da se presedan koji Kosovo predstavlja ne pretvori u pravilo koje bi moglo da ugrozi njihove teritorijalne integritete.
Kipar i Grčka
Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu predočava da Kipar ima snažne političke nesuglacice s Turskom, zbog toga što je to jedina zemlja koja je zvanično priznala Severni Kipar kao državu, odnosno kao tzv. Tursku republiku Severni Kipar.
- Na njegovoj teritoriji su turske vojne snage. Kipar ne priznaje secesiju zbog toga što to remeti njegovo unutrašnje uređenje - kaže Proroković.
Foto: AP/Reuters fotomontaža
On napominje da Grčka podržava Kipar i da ima dobre odnose sa Srbijom, te da zbog toga ne menja svoj stav o Kosovu. On podseća da je Grčka uticala na to da Kipar sa svojim nerešenim problemom uđe u EU.
- Grčka je 'ozbiljna država'. Ona to sagledava i u geopolitičkom kontekstu. Za Grčku su dve ključne geopolitičke pretnje vezane za turske aspiracije i albanske ambicije. Za Grčku je stvaranje Velike Albanije jednaka pretnja kao i za Srbiju. Mislim da grčka politička elita većinom posmatra Srbiju kao aktuelnog saveznika, ne samo kao potencijalnog - ocenjuje Proroković.
Gajić dodaje da Grčka, osim sa albanskom, ima problem i sa severnomakedonskom nacionalnom manjinom.
Rumunija i Slovačka
Što se tiče Slovačke i Rumunije, Proroković navodi da tradicionalno dobri odnosi te dve zemlje sa Srbijom igraju važnu ulogu u nepromenljivosti njihovog stava o Kosovu, pogotovo kada je u pitanju Rumunija.
- Sa Rumunijom imamo duboke i jake istorijske veze i taj faktor je odigrao značajnu ulogu. I Slovačka i Rumunija su se sretale sa zahtevima za teritorijalnom autonomijom mađarskog stanovništva sredinom devedesetih godina. Za njih je vrlo opasno da prave presedan koji se može odraziti nepovoljno na njihovo unutrašnje uređenje - predočava Proroković.
Španija
Proroković podseća da Španija ima problem izraženog separatizma u Kataloniji, zbog čega zauzima stanovište da se secesija mimo međunarodnog prava ne može priznavati.
- Španija ima problem sa katalonskim, ali i baskijskim separatizmom. Videli smo da EU pre tri godine nije dovoljno ubedljivo stala u odbranu španskog suvereniteta i da je sve to bilo 'na mišiće'. Španija je, pre svega, zbog tih dezintegracionih procesa koji obuhvataju neke njene regije zauzima principijelan stav".
Foto: Fotoilustracija
Zbog svega što stoji između pomenutih pet zemalja i priznavanja Kosova, Gajić zaključuje da se Kurti zauzima za nešto što - nije realno:
- On pokušava da ih javno pozove nadajući se da će evroatlantski odnosi nakon dolaska Bajdena na vlast u Americi i pridruživanje evropskih institucija, pre svega Evropske komisije, toj transatlantskoj agendi učiniti nešto u korist Kosova. Međutim, situacija, generalno, nije takva. Nepovoljnija je nego 2008. godine. Ove zemlje koje su te godine izdržale pritiske i nisu priznale tek sad imaju razloge da ostanu pri tom stavu zbog nemogućnosti EU da štiti suverene države od potencijalnog separatizma i smanjivanja moći SAD u međunarodnim odnosima".
Nakon zaključaka G7 i EU, ostaje još samo da Srbija „prizna Kosovo“, da se Šmit ustoliči u Sarajevu i stvori bezentitetsku državu, i da svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon zaključaka G7 i EU, ostaje još samo da Srbija „prizna Kosovo“, da se Šmit ustoliči u Sarajevu i stvori bezentitetsku državu, i da svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Svega 20-ak kilometara od Niša krije se tirkizni prirodni bazen koji meštani zovu "Mali Karibi", sa vodom stalnih 22 stepena i izvorom za koji se veruje da leči mnoge bolesti.
Kristalno čista voda u bazenu sa pogledom koji neumoljivo podseća na švajcarske Alpe i to za samo 250 dinara dnevno, verovali ili ne, nalazi se u podnožju Suve planine.
Državljanin Sjedinjenih Američkih Država A. H. (31) procesuiran je nakon šenlučenja u Plavu, posle kog je policija pretresla kuću i vozila koje osumnjičeni koristi, te pronašla i oduzela gasni pištolj i municiju.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Oružane snage Rusije su tokom protekla 24 časa nanele udare po objektima energetske i transportne infrastrukture, kao i logističkim centrima koje koriste Oružane snage Ukrajine, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Američki predsednik Donald Tramp i dalje želi da postigne dogovor sa Iranom, ali nije uveren da bi Teheran poštovao obaveze iz eventualnog sporazuma, dok američke vojne procene ukazuju da je strateški prioritet Irana sa nuklearnog programa preusmeren na Ormuski moreuz, objavio je danas NBC Njuz pozivajući se na američkog zvaničnika.
Predsednik Kolumbije Abelardo de la Esprijelja izjavio je da je u zemljotresu koji je pogodio severozapad Kolumbije, poginulo 111 ljudi, prenosi Skaj njuz.
Ako je piletina blago upila miris drugih namirnica iz frižidera, nemojte je odmah bacati. Isprobajte ovaj jednostavan trik i rešite se neprijatnog mirisa.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Voditelj Božo Dobriša osvrnuo se na sezonu na crnogorskom primorju i otkrio da se Ceca Ražnatović naljutila na njega zbog intervjua sa Jelenom Karleušom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.