PETORKA NEĆE PRODATI SRBIJU! ŠIPTARI MOGU SAMO DA SE NADAJU, Kipar, Grčka, Slovačka, Rumunija i Španija neće priznati lažnu državu!
Podeli vest
Pusta je želja premijera tzv. Kosova Aljbina Kurtija da pet članica EU koje ne priznaju samoproglašenu nezavisnost južne srpske pokrajine promene stav o tome. Kipar, Grčka, Slovačka, Rumunija i Španija čvrsto drže svoja politička stanovišta, jer bi u suprotnom i same imale problem sa svojim - teritorijalnim integritetom
Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti zatražio je ove nedelje u Briselu od pet država članica Evropske unije, koje nisu priznale samoproglašenu nezavisnost Kosova, da to učine, i rekao da bi to „povelo Kosovo ka evropskim integracijama".
Nakon zaključaka G7 i EU, ostaje još samo da Srbija „prizna Kosovo“, da se Šmit ustoliči u Sarajevu i stvori bezentitetsku državu, i da svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO
17.05.2021
18:33
Zašto pet zemalja EU neće priznati tzv. Kosovo
Naučni saradnik Instituta za evropske studije dr Aleksandar Gajić za Sputnjik kaže da je razlog za takvu Kurtijevu izjavu to što nepriznavanje nezavisnosti tzv. Kosova od strane pojedinih zemalja EU nije povoljno za pregovaračke poteze Prištine, koji se zasnivaju na tome da Srbija bude uslovljena da potpiše sporazum o priznanju Kosova da bi pristupila EU.
- On shvata da taj argument ide u prilog Srbiji i da su tih pet zemalja kost u grlu celoj konfekciji koja gura priznavanje Kosova kao nezavisnog. Sve te zemlje se zapravo drže međunarodnog prava i principa, ostaju dosledne tome, dok su ostale zemlje, koje su priznale nezavisnost Kosova, pod pritiskom sponzora nezavisnosti južne srpske pokrajine, zapravo svesne da rade suprotno Rezoluciji 1244 i da je ta samoproklamovana nezavisnost nelegalna po međunarodnom pravu, ali na to pristaju, jer su svesne koja politička moć 'gura' tu priču - ističe Gajić.
Kako kaže, pet država koje nisu priznale Kosovo: Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija, ostale su principijelne pre svega zbog svojih unutrašnjih interesa, odnosno postojećih i potencijalnih problema vezanih za određene delove njihovih teritorija i nacionalne manjine. Važno im je da se presedan koji Kosovo predstavlja ne pretvori u pravilo koje bi moglo da ugrozi njihove teritorijalne integritete.
Kipar i Grčka
Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu predočava da Kipar ima snažne političke nesuglacice s Turskom, zbog toga što je to jedina zemlja koja je zvanično priznala Severni Kipar kao državu, odnosno kao tzv. Tursku republiku Severni Kipar.
- Na njegovoj teritoriji su turske vojne snage. Kipar ne priznaje secesiju zbog toga što to remeti njegovo unutrašnje uređenje - kaže Proroković.
Foto: AP/Reuters fotomontaža
On napominje da Grčka podržava Kipar i da ima dobre odnose sa Srbijom, te da zbog toga ne menja svoj stav o Kosovu. On podseća da je Grčka uticala na to da Kipar sa svojim nerešenim problemom uđe u EU.
- Grčka je 'ozbiljna država'. Ona to sagledava i u geopolitičkom kontekstu. Za Grčku su dve ključne geopolitičke pretnje vezane za turske aspiracije i albanske ambicije. Za Grčku je stvaranje Velike Albanije jednaka pretnja kao i za Srbiju. Mislim da grčka politička elita većinom posmatra Srbiju kao aktuelnog saveznika, ne samo kao potencijalnog - ocenjuje Proroković.
Gajić dodaje da Grčka, osim sa albanskom, ima problem i sa severnomakedonskom nacionalnom manjinom.
Rumunija i Slovačka
Što se tiče Slovačke i Rumunije, Proroković navodi da tradicionalno dobri odnosi te dve zemlje sa Srbijom igraju važnu ulogu u nepromenljivosti njihovog stava o Kosovu, pogotovo kada je u pitanju Rumunija.
- Sa Rumunijom imamo duboke i jake istorijske veze i taj faktor je odigrao značajnu ulogu. I Slovačka i Rumunija su se sretale sa zahtevima za teritorijalnom autonomijom mađarskog stanovništva sredinom devedesetih godina. Za njih je vrlo opasno da prave presedan koji se može odraziti nepovoljno na njihovo unutrašnje uređenje - predočava Proroković.
Španija
Proroković podseća da Španija ima problem izraženog separatizma u Kataloniji, zbog čega zauzima stanovište da se secesija mimo međunarodnog prava ne može priznavati.
- Španija ima problem sa katalonskim, ali i baskijskim separatizmom. Videli smo da EU pre tri godine nije dovoljno ubedljivo stala u odbranu španskog suvereniteta i da je sve to bilo 'na mišiće'. Španija je, pre svega, zbog tih dezintegracionih procesa koji obuhvataju neke njene regije zauzima principijelan stav".
Foto: Fotoilustracija
Zbog svega što stoji između pomenutih pet zemalja i priznavanja Kosova, Gajić zaključuje da se Kurti zauzima za nešto što - nije realno:
- On pokušava da ih javno pozove nadajući se da će evroatlantski odnosi nakon dolaska Bajdena na vlast u Americi i pridruživanje evropskih institucija, pre svega Evropske komisije, toj transatlantskoj agendi učiniti nešto u korist Kosova. Međutim, situacija, generalno, nije takva. Nepovoljnija je nego 2008. godine. Ove zemlje koje su te godine izdržale pritiske i nisu priznale tek sad imaju razloge da ostanu pri tom stavu zbog nemogućnosti EU da štiti suverene države od potencijalnog separatizma i smanjivanja moći SAD u međunarodnim odnosima".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon zaključaka G7 i EU, ostaje još samo da Srbija „prizna Kosovo“, da se Šmit ustoliči u Sarajevu i stvori bezentitetsku državu, i da svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO
Ekipa Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) pronašla je jutros rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu. Kako saznajemo, blokaderski rektor krenuo je na tajnu misiju u Berlin.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
J.V. (50) iz aleksinačkog sela Tešica, protiv koje je podneta krivična prijava zbog ubijanja i zlostavljanja životinja za šta je propisana kazna zatvora do tri godine, pred organima gonjenja priznala je delo.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da isplata treće i četvrte mesečne rate stipendija za izuzetno nadarene učenike i studente počinje u petak, 20. marta.
U Galeriji Matice Srpske, u Novom Sadu, u čast "Kapetana Miše Anastasijevića" uručeno je priznanje - Lider društvene odgovornosti za 2025. godinu direktoru Privrednog društva "Srbijašume" Krstu Janjuševiću.
Brat bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića, Aco Đukanović uhapšen je zbog posedovanja nedozvoljenog arsenala oružja, a kako za Informer tvrdi izvor blizak bezbednosnim crnogorskim službama (ime poznato redakciji), iza njegovog hapšenja stoji FBI.
Nenad K. ubijen je 15. marta u Čačku udarcima čekićem u glavu, a istim oružjem usmrćen je Drago Mašulović 29. januara 2015. godine, ali je njegovo telo i raskomadano. Ubicu iz Mirijeva i osumnjičenog za ubistvo u Čačku povezuje i isti motiv, a to su neraščišćeni računi iz prošlosti.
Zbog smrti Ivana Vijoglavina (35) iz Aradca, čije je telo bačeno u Tisu uhapšene su dve osobe. On je nestao 3. januara ove godine posle boravka u kafani.
Tokom večernjih sati u čačanskom naselju Suvi Breg, došlo je do ogromnog požara kada se, prema prvim nezvaničnim informacijama, zapalila stolarska radionica.
Eskalacija napada na ključne naftne i gasne objekte na Bliskom istoku preti da pokrene novu fazu sukoba, sa ozbiljnim posledicama po globalno snabdevanje energijom i svetsku ekonomiju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu održao je vanrednu konferenciju za medije na kojoj je govorio o aktuelnoj situaciji na frontu, dok se sukob sa Iranom dodatno zaoštrava.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio je da postoje signali iz Sjedinjenih Američkih Država o skorom nastavku mirovnih pregovora, uz upozorenje da Rusija ne sme da uđe u njih sa jačom pozicijom.
Gugl je odlučio da svoju opciju "Personal Intelligence" učini dostupnom svima bez naplate, pa sada uređaji mogu da povežu Gmail, dokumenta i kalendar i na osnovu toga nude prilagođene odgovore i pomoć u svakodnevnim obavezama.
Kupovina kvalitetne posteljine je ulaganje u udoban san, ali njeno pravilno pranje zna da zbuni. Temperatura i način održavanja ključni su za mekoću, dugovečnost i higijenu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar