ŠTA VAŠINGTON SMERA NA BALKANU? ODVOJITI SRBE OD RUSIJE I KINE, ALI I... Amerima problem pravi Nemačka, ona ima svoju viziju regiona! SVE U SVEMU ČEKA NAS...
Podeli vest
Promene u svetu koje simbolizuje povlačenje Amerike i NATO saveznika iz Avganistana, a posebno način tog povlačenja, donele su i potpuno novu situaciju u odnosima među zapadnim saveznicima koja bi, kako već sada izgleda, mogla da ima ozbiljne posledice i po takozvani Zapadni Balkan
Suštinske promene u politici prema ovom regionu nije realno očekivati, ali osnovna promena će se osetiti u intenzitetu, agresivnosti i načinu prisustva i upletenosti zapadnih zemalja. To bi mogao da bude novi izazov za zemlje Zapadnog Balkana.
Sjedinjene Države se trenutno suočavaju sa ozbiljnom pretnjom vođenja rata na dva fronta istovremeno sa Rusijom i Kinom zbog njihove sve veće superiornosti nad Sjedinjenim Državama u oblasti nuklearnog, elektromagnetnog (EMP) i sajber oružja
14.10.2021
07:00
U posebno zanimljivom, ali i delikatnom položaju su Evropska unija (EU) i njene vodeće zemlje. Zvanični Vašington u promenama svojih strateških interesa polako politički i u velikoj meri ekonomski napušta EU, izuzev političkih interesa u Istočnoj Evropi. Američki državni sekretar Entoni Blinken je u nedavnom susretu sa zvaničnicima Evropske unije jasno stavio do znanja da je geostrateški fokus Amerike usmeren ka Indo-Pacifiku i posebno Kini, što znači da Vašington više ne vidi Evropu kao važnu na globalnom nivou.
Naravno, Amerika će vojnički ostati prisutna pre svega u Nemačkoj i Italiji, ali politički i ekonomski ona se „seli" u druge delove sveta. Istovremeno, na mnogim skupovima i konferencijama minulih dana američki „eksperti" bliski savetničkim krugovima Bele kuće ukazuju evropskim kolegama da za Ameriku Evropa više nije, najblaže rečeno, prioritet, i da će Vašington ostati aktivan samo u Poljskoj i Rumuniji koje smatra jedinim pouzdanim američkim i NATO saveznicima.
Borba za Balkan
Jedna od nada u Evropi je NATO savez koji bi trebalo da očuva zapadno jedinstvo. Ali NATO sve više gubi svoje dosadašnje mesto. Nedavno su Francuska i Grčka potpisale zaseban odbrambeni pakt. Potom je odmah Amerika obnovila i proširila stari odbrambeni ugovor sa Grčkom. Oba saveza očigledno su usmerena protiv Turske. A sve te zemlje su članice NATO pakta. Ako se sklapaju zasebni odbrambeni savezi među članicama Alijanse, i to protiv druge članice, onda se postavlja pitanje šta je uopšte ostalo od tog severnoatlantskog bloka?
U takvom geopolitičkom ambijentu EU i njene vodeće zemlje će svoju važnost pokušati da održe na Zapadnom Balkanu kao još jedinom prostoru gde i Evropska unija i njene članice mogu da budu primetne. Briselski klub u stvarnosti nema mnogo šta da ponudi izuzev iluzija o „evropskim integracijama", mada sve zemlje Zapadnog Balkana zvanično žele da postanu članice EU. Ali, bez obzira na to, vodeće zemlje EU, pre svih Nemačka, već su krenule u intenzivnije, ili bolje rečeno agresivnije, prisustvo na Zapadnom Balkanu, što u mnogo čemu najavljuje ne rešenja problema nego izazivanja novih kriza. kao što to pokazuje slučaj još uvek nelegalno imenovanog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Kako sada stvari stoje, glavna meta tog nemačko-evropskog angažmana su Srbija i srpski nacionaloni korpus. Cilj je razbiti jedinstvo srpskog nacionalnog korpusa i tako izazvati novu-staru krizu. Jer samo ako postoji kriza onda stranci, u ovom slučaju Nemci i Evropljani, mogu da ostanu prisutni i da se predstavljaju kao „gazde". Na taj način, EU i Nemačka, u gubitku svog značaja na globalnom nivou i za Ameriku, planiraju da održe svoju važnost. U operativnom smislu to je već viđeno, to je pročitana knjiga, ali verovatno je da će biti i nešto novo i to u Republici Srpskoj (RS). Veruje se, naime, da se interesi istočnog dela RS razlikuju od ostalog, pa će se na tome insistirati i pokušati razdvojiti RS, utoliko pre što je istočni deo fizički bliži Srbiji pa se procenjuje da je preko Srbije lakše uticati.
I, naravno, tu je i „večita tema" Kosova i Metohije, mada u tom problemu EU nema dovoljno uticaja - to je „američka priča".
EU i Nemačka se, u stvari, i dalje drže starog austrijskog koncepta iz 19. veka da je ključno razbiti srpski korpus jer su svi drugi lokalni zapadni klijenti slabi i mali. To se nekada zvalo balans lokalne moći koji je bio i ostao osnova spoljne politike Evrope i Zapada.
Amerika protiv Nemačke
Balkanske ambicije Nemačke i EU su, naravno, potpuno jasne zvaničnom Vašingtonu koji, iako praktično napušta veći deo Evrope, u toj evropskoj ambiciji vidi i svoju šansu ne samo za aktivnije prisustvo na Zapadnom Balkanu nego i zgodnu priliku za ugrožavanje i na kraju miniranje i ponižavanje te ambicije. Jedan od do sada vidljivijih primera je u Bosni i Hercegovini.
Nemačka je za visokog predstavnika u BiH poslala Kristijana Šmita, čiji je prvi važniji posao rešavanje nelogičnosti u izbornom zakonu koje se tiču predstavnika Hrvata. Šmit bi, naime, trebalo da realizuje staru nemačku ideju političke autonomije bosansko-hercegovačkih Hrvata. Time bi se, veruje se, izbeglo stvaranje trećeg entiteta u BiH, ali bi se omogućilo da Hrvati sami direktno šalju svog predstavnika u Predsedništvo BiH kako ga, što je prema sadašnjem zakonu, ne bi birali muslimani.
Ali, kako je to obelodanjeno, Vašington je odmah imenovao Metjua Palmera za svog specijalnog predstavnika za izborne zakone. I to samo za izborne zakone. On je odmah obznanio da ima sasvim drugačije ideje i očigledno je da Amerika želi da osujeti nemački koncept.
Prethodno je za specijalnog izaslanika Amerike za Zapadni Balkan imenovan Gabrijel Eskobar, na neki način balkanski starosedalac. Eskobarova profesionalna biografija, barem ono što je javno dostupno, sugeriše da Stejt department nije njegov jedini poslodavac i da je on čovek takozvanih specijalnih operacija. Službovao je i u Banjaluci i u Beogradu, što može da znači da će Srbi biti njegov Zapadni Balkan.
Povratak na mesto zločina
I onda dolazi do iznenadne promene američkog ambasadora u Beogradu. Novi ambasador je Kristofer Hil, diplomatski penzioner koji ima 69 godina. Hil je, međutim, kao i Eskobar, stari poznanik Beograda, a njegova diplomatska biografija svedoči da je takođe čovek specijalnih operacija. U Srbiji je upamćen kao jedan od ključnih ljudi tima Medlin Olbrajt u pripremi bombardovanja Srbije 1999. godine, pa bi se u slobodnoj interpretaciji moglo reći da je to „povratak na mesto zločina". Na „mesto ljubavi" se, kako je govorio Josif Brodski, čovek nikada ne vraća.
U medijskoj propagandi se Hilovo imenovanje nastoji predstaviti kako se Amerika „vraća na Balkan" i kako tom delu sveta poklanja veliku pažnju. Ali, izuzev agresivnijih izjava, pretnji i ucena malo je verovatno da će ambasador Hil i specijalni izaslanik Eskobar bitnije promeniti realnost na terenu. Oni su ljudi starog vremena i njihovi metodi su se već pokazali kao destruktivni, ali i neefikasni. Njihova imenovanja, međutim, svedoče da Amerika nema novih ideja za Zapadni Balkan i da je na političkim pozicijama, barem kada je o Srbiji reč, iz devedesetih godina prošlog veka. A svet se, ipak, promenio.
Glavni posao Hila i Eskobara u Srbiji bi, po svemu sudeći, mogao da bude suzbijanje, pa čak i eliminisanje, uticaja Rusije i Kine. Srbija je samo sredstvo. Eskobar je službovao u Moskvi, a Hil je, kao ambasador u Južnoj Koreji i kasnije pregovarač sa Severnom Korejom, imao intenzivne kontakte sa kineskom političkom elitom. Na Zapadu, naime, još uvek dominira uverenje da je ceo Balkan njegov zabran, njegova interesna zona i da tu nema mesta za neke druge. Svet se, naravno, promenio, kao što su se promenile Amerika i njena moć.
U takvim okolnostima posebno je Srbija u delikatnom položaju. Uprkos svemu što se u skoroj prošlosti događalo, Srbija je pokazala spremnost da „okrene novi list" u odnosima sa Amerikom. Ali, imenovanje ambasadora Hila i specijalnog izaslanika Eskobara ukazuje da Amerika još uvek „lista stare listove" i da nije spremna za „novi". Srbija se već uveliko otvorila i prema drugim zemljama, uspostavila bliske odnose sa novim-starim velikim silama, Rusijom i Kinom.
Utisak je da će Hil i Eskobar sada agresivnije vršiti pritisak da se Srbija opredeli po starom američkom sistemu „ili ste s nama ili protiv nas". I, nije samo reč o Rusiji i Kini, nego i drugim zemljama, na primer Nemačkoj, Francuskoj i Turskoj. To je težak izazov za Srbiju. Ali tektonske promene su se već desile i malo je verovatno da bi moglo doći do ozbiljnijih promena u poziciji Srbije, mada će se generisane krizne situacije nizati jedna za drugom.
SAD će staviti Peking pred izbor između Rusije i Zapada po pitanju trgovine - zapadne kompanije moraju da spreče Moskvu da uvozi kritično važne komponente preko Kine, piše britanski list "Fajnenšal tajms".
Nemački kancelar Olaf Šolc, dok je obavljao funkciju nemačkog ministra finansija, planirao je da zaključi tajni dogovor sa Sjedinjenim Državama kako bi sprečio Vašington da uvede sankcije protiv gasovoda Severni tok 2, prenose mediji.
U novom Info danu gosti su bili prof. dr Boris Bratina i prof. Saša Adamović, istoričar, a oni su govorili o sukobu u Ukrajini, ali i aktuelnoj geopolitičkoj situaciji u svetu, pre svega odnosima Amerike i Rusije.
18.06.2024
17:08
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Hag
pre 2 godine
ha ha ha Koje idiotizme vi pišete!!!!
Hill I Eskobar su bili toliko #neefikasni# da su doveli do toga da se srbija razbije u paramparčad krajem 90ih i vrati stoljeće unazad!!!
Šta ćete da pišete ako budu #efikasni# ? :)
Nemojte da zaboravite.....daleko su baćuške i kina....ovoj je Evropa i NATO sfera utjecaja ;)
Sjedinjene Države se trenutno suočavaju sa ozbiljnom pretnjom vođenja rata na dva fronta istovremeno sa Rusijom i Kinom zbog njihove sve veće superiornosti nad Sjedinjenim Državama u oblasti nuklearnog, elektromagnetnog (EMP) i sajber oružja
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Fudbalska reprezentacija Nemačke morala da je otkaže trening, koji im je ujedno bio i generalna proba pred meč osmine finala Evropskog prvenstva protiv Danske - zbog komaraca!
Ukoliko ukrajinske oružane snage počnu da koriste balističke rakete ATACMS iz pravca Harkova za udare u dubinu Rusije, Ukrajina bi mogla da izgubi Harkov, izjavio je britanski analitičar Aleksandar Merkuris u svom blogu na YouTube-u.
Nemačka vojna kontraobaveštajna služba uskoro bi mogla da dobije dodatna ovlašćenja da se zaštiti od infiltracije navodnih neprijatelja, posebno Rusije, izvestio je u petak novinski list Velt.
Debakl američkog predsednika Džozefa Bajdena na predsedničkoj debati naterao je Demokratsku partiju da se podeli na one koji žele da ga zadrže kao svog kandidata i one koji svoje poverenje stavljaju u Mišel Obamu bivšu prvu damu.
Posle debakla koji je predsednik SAD i kandidat na predstojećim izborima u novembru doživeo tokom suočavanja sa Donaldom Trampom, demokrate razmatraju da ga povuku iz dalje trke za Belu kuću. U igri je nekoliko kandidata, a dobro se kotira Mišel Obama, žena bivšeg lidera Baraka Obame
Slika "Kosovka devojka" nije samo prikaz jedne istorijske scene, već je rezultat želje slikara Uroša Predića da na platnu ostavi svoje viđenje dešavanja na Kosovu polju posle boja.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.