ZNALI SMO, SVE OVO JE BOLESNI EKSPERIMENT, NAJVEĆI U ISTORIJI! Pandemija smišljena da proveri koliko smo prilagodljivi, UMREĆE HILJADE, POLUDEĆE MILIONI LJUDI!
Podeli vest
Najveći psihološki eksperiment u istoriji je u toku, tvrde psiholozi. Pandemijom virusa korona, karantinima, merama izolacije i samoizolacije pogodene su milijarde ljudi na svetu
Sada brojni psiholozi u mnogim zemljama na primeru pandemije istražuju kako ljudi zapravo reaguju na nedaće, piše "Sajentifik Ameriken".
Priču o tome da je korona deo svetske teorije zavere kako bi ljude zatvorili u kućama i stvorili novi svetski poredak nedavno su dobile novi "dokaz" mural na denverskom aerodromu
06.07.2020
08:11
- Uticaj pandemije na psihičko zdravlje je neverovatan. U jednom trenutku čak trećina svetske populacije bila je zatvorena u kuće. To znači da je 2,6 milijardi ljudi, više nego što ih je bilo na planeti tokom Drugog svetskog rata, doživljavalo emocionalne i finansijske odjeke pandemije. Pandemija i karantini su bez sumnje najveći psihološki eksperiment u istoriji koji je sproveden - napisala je psiholog Elke Van Huf, profesor na Slobodnom univerzitetu u Briselu, prenosi americki naucni list.
Jedna od ključnih osobina ljudi je prilagodljivost, a ona je došla do izražaja i tokom pandemije, navodi psihijatar Džordž Vailant sa Harvard univerziteta, koji kaže "kada se grana savije i ne polomi se, ona se vrati i nastavlja da raste".
U prilog Vailantovoj metafori govore i poslednja saznanja psiholoških istraživanja. Prema njihovim rezultatima, čak dve trećine ljudi vrlo brzo se oporave i ne pate od dužih psiholoških problema posle teških stresnih situacija.
Foto: pexels.com
Dve trećine ljude se potpuno oporavi posle stresa
Medutim, ona jedna trećina pati od pravih psiholoških problema koji mogu trajati mesecima, pa i godinama.
Čak i da se većina pokaže otpornim, dobar deo ljudi je ugrožen psihološkim uticajem pandemije, pa nas očekuje pravi cunami mentalnih bolesti, upozoravaju stručnjaci.
Ljudi se sreću sa višestrukim udarcima - strahom od bolesti, usamljenošću, gubitkom voljenih, posledicama ekonomske krize, neizvesnošću kada će se pandemija završiti. Mnogi će zbog toga patiti od depresije, anksioznosti ili posttraumatskog stresa. To su pokazali i rezultati poslednjih istraživanja.
- Pandemija je pokrenula sve moguće izvore stresa, što će mnogi veoma teško podneti - kaže psiholog Anita Delondžis sa Univerziteta Britanska Kolumbija.
Otpornost svakog pojedinca se dalje komplikuje činjenicom da nisu svi izloženi pandemiji na isti način i da to zavisi od ličnog zdravstvenog stanja, ekonomskog i socijalnog položaja, navodi medicinski antropolog Kerol Vortman sa Emori univerziteta.
Foto: Pixabay
Niko ne zna kolike će tačno biti posledice
Zbog takvog uticaja na mentalno zdravlje i psiholozi su, po ugledu na naučnike koji ubrzano rade na vakcini protiv korone, pojacali svoja istraživanja o psihološkim posledicama pandemije.
Masovni prelazak na virtualne forme rada i druženja doprineo je i ubrzanju istraživanja. Psihijatar Denis Cerni sa Maunt sinaj medicinske škole u Njujorku, navodi da će to doprineti novoj "nauci o prilagodljivosti".
- Moći ćemo da naucčmo kako da pomognemo ljudima da postanu otporni na nešto čak i pre nego što se to dogodi - kaže on.
Džordž Bonano sa Kolumbija univerziteta, koji je istraživao psihološke posledice velikih trauma, navodi da 65 odsto ljudi pokaže minimalne psihološke simptome kad se suoče sa velikim stresom. Medutim, 25 odsto ima privremene probleme, dok 10 odsto pati od trajnih mentalnih poremećaja. Medutim, kako dodaje, ono što je zabrinjavajuće je da se za ljude koji su niže na ekonomskoj lestvici, opasnost od psihijatrijskih poremećaja udvostrucava.
Foto: Pixabay
Stariji se bolje nose sa izolacijom
Medutim, stručnjaci upozoravaju da bi posledice trenutne pandemije mogle biti teže. Kako navodi Dejzi Fankur, epidemiolog sa Univerziteta London, "ovo je prvi put u istoriji da imamo globalni karantin koji tako dugo traje", što bi moglo veoma negativno da utiče na psihu ljudi.
Jedno od velikih psiholoških istraživanja već je završeno u Kini, koja je prva pogodena epidemijom novog virusa korona. Prema njenim rezultatima, cak 35 odsto ljudi je reklo kako je kao posledicu karantina imalo psihološke probleme.
Druga studija iz SAD pokazala je da karantin naročito pogoršava anksioznost kod ljudi koji od nje već pate.
Nije virus korona zapretio samo fizickom zdravlju starijih, već i mentalnom, pokazuje studija koja se sprovodi na 64.000 ljudi širom sveta. Iako nisu izloženi svakodnevnom stresu kao što su posao i slicni egzistencijalni problemi, stari su u toj studiji tokom pandemije pokazali isti nivo stresa kao i radno sposobna populacija, kaže Nensi Sin, psiholog sa Univerziteta Kolumbija.
Ono što je pozitivno je da se stariji bolje nose sa tim stresom nego mladi. Psiholozi pretpostavljaju da je to što su zbog velikog životnog iskustva razvili mehanizme za odbranu od stresa.
Dejzi Fankur navodi da u Velikoj Britaniji sprovode istraživanje na 84.000 ljudi, čiji su prvi rezultati pokazali da je nivo depresije daleko viši nego pre pandemije. Najpogodeniji su oni koji su već patili od nje, oni koji žive sami, ali i mladi ljudi.
Fankur kaže da mnogi ljudi izvlače i psihološku korist iz pandemije, jer razvijaju mehanizme za odbranu od stresa koji će im koristiti i kasnije, kao što su dovoljno sna, zdravija ishrana, održavanje društvenih kontakata, vežbanje...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Tanja
pre 5 godina
E dosta je ovih "istrazivaca" i "naucnika"... Svaki dan nesto novo a sutra ipak nije to to.. Nemate pojma ni kako, ni zasto ni dokle. Prestanite da smarate i sludjujete ljude.
Priču o tome da je korona deo svetske teorije zavere kako bi ljude zatvorili u kućama i stvorili novi svetski poredak nedavno su dobile novi "dokaz" mural na denverskom aerodromu
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je detalje sa suđenja na koje je išao po tužbi profesorke Maje Stanković sa niškog PMF-a, a zatim razotkrio i skandalozno ponašanje sudije.
Grčki premijer Kirjakos Micotakis izjavio je da je neprihvatljivo da brodovi plaćaju naknadu za prolazak kroz Ormuski moreuz kako je predložio Iran, ocenivši da bi takav potez predstavljao opasan presedan za slobodu plovidbe.
Na današnjoj sednici Nastavno-naučnog veća Filozofskog fakulteta u Beogradu, dekan Danijel Sinani izjavio je da je upoznat sa tim da se u kolektivu fakulteta govori o njegovoj ostavci i zamerio kolegama zato što pričaju o tome iza njegovih leđa.
Tenkisti ove nedelje na poligonu "Orešac" realizuju taktička uvežbavanja i gađanja spregnutim mitraljezom iz mesta i u pokretu, u pripremi za složenije oblike obuke, taktičke vežbe i bojeva gađanja
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić upozorio je danas na sednici Saveta bezbednosti UN na ubrzani proces militarizacije koju Priština sprovodi na Kosovu i Metohiji i poručio da se to ne može posmatrati kao neutralan proces, jer se time menja bezbednosna ravnoteža, povećava neizvesnost, ali i rizik od eskalacija.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon razgovarao je danas u Beogradu sa studentima master studija prestižnog francuskog Univerziteta Sorbona iz Pariza, koji borave u Srbiji u okviru studijskog putovanja.
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru objasnio je novi ugao gledanja na smrt studentkinje na Filozofskom fakultetu.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Poslednjih godina nalepnice za jaja sa crkvenim simbolima postale su mega popularne. Prečasni protonamesnik inž. Hadži Željko Jovanović kaže da možete tako ukrašavati vaskršnja jaja pod uslovom da ćete te nalepnice nakon praznika negde odložiti, a ne baciti u kantu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštava da јe rešenjem direktora policiјe o privremenom premeštaјu na radno mesto načelnika Policiјske uprave Novi Sad postavljen pukovnik policiјe Vladan Stoјanović, saopštio je MUP.
Izraz "Potemkinova sela" nastao je još u 18. veku u Rusiji sve zbog Grigorija Potemkina koji je prema pričama pravio lažna sela i gradove kako bi impresionirao caricu Katarinu Veliku.
Ako želite da osvežite svoj izgled, prava nijansa kose može da učini da delujete mlađe i svežije nego ikad. Ove sezone posebno se izdvaja čokoladno smeđa koja pristaje gotovo svakom tenu i prirodno naglašava crte lica.
Lavanda je jedna od najmirisnijih biljaka koja ne voli promene mesta, ali ako je neophodno da je presadite, najbolje je slediti savete iskusnih baštovana.
Istraživači su napravili veliki tehnološki iskorak razvijanjem bežičnog prijemnika koji može da funkcioniše u ekstremnim uslovima nuklearnog reaktora gde bi obična elektronika momentalno otkazala zbog jakog zračenja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar