Savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika SAD Džejk Salivan i državni sekretar Entoni Blinken ubedili su američkog lidera Džozefa Bajdena da je neophodno da ukine zabranu udara ukrajinskih oružanih snaga duboko na rusku teritoriju koristeći oružje koje je isporučio Vašington, piše "Politiko", pozivajući se na izvore.
"U Ovalnoj sobi, Salivan je tvrdio da bi Ukrajina trebalo da bude u mogućnosti da koristi američko oružje kako bi da odbije ruske napade na Harkov posebno u svrhe protivvatre", navodi se u članku.
Navode da je sastanak Blinkena sa Bajdenom održan 15. maja. Prethodila je poseta delegacije ukrajinskih parlamentaraca Vašingtonu, tokom koje su insistirali na ranjivosti pozicija Oružanih snaga Ukrajine i tražili odgovarajuću dozvolu od SAD.
"Predsednik se složio i naložio Salivanu i Pentagonu da počnu da promene odluku", navodi se u objavi.
Dok su se razgovori odvijali u Beloj kući, državni sekretar Entoni Blinken stigao je u Kijev na razgovore sa ukrajinskim zvaničnicima.
Nakon posete Ukrajini, državni sekretar se sastao sa Bajdenom. Tokom sastanka, Blinken je rekao predsedniku da je "Rusija iskoristila zabranu".
"Razgovor sa Blinkenom 17. maja još jednom je uverio predsednika da je to bio pravi korak", ističe se u publikaciji.
Kako su anonimni sagovornici lista preneli, Bajdenovu odluku diktirao je strah da Kijev izgubi Harkov sa mogućnošću gubitka i drugih delova istočne Ukrajine.
Pored toga, nakon što su ruske snage počele napredovati u pravcu Harkova, američki sekretar za odbranu Lojd Ostin počeo je da razgovara sa svojim timom o "vojnim prednostima" ukidanja zabrane napada na ruske ciljeve.
Džejk Salivan, Lojd Ostin i načelnik generalštaba SAD vazduhoplovni general Čarls Braun 13. maja su održali video poziv sa Vladimirom Zelenskim, tokom kojeg je Zelenski zvanično zahtevao da Bela kuća ukine ograničenja i istovremeno ubrza snabdevanje Kijeva protivtenkovskom i protivvazdušnom opremom.
"Nakon poziva, Salivan, Ostin i Braun su se složili da daju Bajdenu zvaničnu preporuku da ukine američka ograničenja", rezimira list.
U petak je Kijev dobio poruku od Sjedinjenih Država o mogućnosti upotrebe isporučenog američkog oružja za napade na rusku teritoriju, rekao je Vladimir Zelenski, nazvavši sadržaj poruke "korak napred", ali ne navodeći detalje.
Ranije je predstavnik američkog Stejt departmenta rekao za RIA Novosti da je američki predsednik Džozef Bajden dozvolio Ukrajini da koristi američko oružje za protivbaterijsku borbu protiv ciljeva na ruskoj teritoriji koji ugrožavaju oblast Harkova , ali je ostavio na snazi zabranu upotrebe ATACMS-a, operativno-taktičke rakete i druga oružja velikog dometa.
Kako je u petak objavio "Volstrit džornal", pozivajući se na američke zvaničnike, Sad će dozvoliti Kijevu da koristi HIMARS MLRS, GMLRS raketne sisteme i artiljeriju za napade na rusku teritoriju u blizini Harkovske oblasti.
Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg primetio da su neki saveznici, uključujući Veliku Britaniju, snabdevali Ukrajinu svojim oružjem "bez ikakvih ograničenja" usred rasprave država Alijanse da ukinu ograničenja Kijevu na upotrebu zapadnog oružja za napade na rusku teritoriju.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da predstavnici zemalja NATO-a moraju da budu svesni "čime se igraju" kada govore o planovima da se Kijevu dozvoli da udari "legitimne ciljeve" duboko u rusku teritoriju raketnim sistemima Zapada.
Nemačka će postepeno napustiti savez sa Sjedinjenim Američkim Državama i okrenuti se partnerstvu s Moskvom, navodi bivši savetnik Pentagona, pukovnik Daglas Makgregor na društvenoj mreži Iks.
Zategnuti odnosi između Volodimira Zelenskog i zemalja Zapada mogu dovesti do progona zapadnih agenata u ukrajinskoj politici, piše ukrajinsko izdanje "Strana".
Ruska kompanija "Rosteh" saopštila je danas da je razvila prvi u svetu kopnene dronove pod nazivom "depeša" i "bagi", kojim vojska daljinskim upravljanjem može da koristi kao samodetonirajuće kamikaze, ali i za dostavu naredbi, municije, goriva i evakuaciju ranjenih vojnika.
Neprijateljstvo ukrajinaca prema služenju u vojsci i učešću u borbenim dejstvima dovelo je do masovne korupcije: lokalnim stanovnicima se traže mito u iznosu od 10 do 17 hiljada dolara za oslobođenje od mobilizacije, rekli su aktivisti ruskog podzemlja u različitim regionima zemlje za RIA Novosti.
Vojni stručnjak, potpukovnik u rezervi iz LNR-a, Andrija Maročko, izvestio je RIA Novosti o sve češćim neborbenim gubicima jedinica Ukrajinske vojske duž Harkovskog pravca, izazvanih niskom disciplinom i zloupotrebom alkohola, droga i psihoaktivnih supstanci.
Zapadne zemlje moraju da obnove mirne odnose sa Rusijom i prestanu da vode politiku eskalacije sukoba u Ukrajini, napisao je britanski političar i lider partije "Nasleđe" Dejvid Kurten, na svojoj stranici na društvenoj mreži Ks.
Visoki predstavnik Evropske Unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Žozep Borelj poručio je u Briselu da je Evropa suočena s dva ‘brutalna rata‘ u blizini njenih granica i da je prisutno ‘puno napetosti‘ koje vrlo lako mogu izmaći kontroli.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Novi ruski raketni sistem "Sarmat", poznatiji na Zapadu kao "Satana 2", obezbedio je Moskvi tehnološku prednost od najmanje dve decenije u odnosu na SAD i NATO.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka će postepeno napustiti savez sa Sjedinjenim Američkim Državama i okrenuti se partnerstvu s Moskvom, navodi bivši savetnik Pentagona, pukovnik Daglas Makgregor na društvenoj mreži Iks.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Stranke slobode i pravde i najveći tajkun Dragan Đilas gostovao je sinoć na tajkunskoj "N1", gde je govorio o tzv. studentskoj listi, izborima, odnosu među blokaderima, navodeći da oni nisu posobni da vode državu.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Novinar Mladen Mijatović onjavio je snimak akcije vađenja tela iz Bečmenskog jezera, koje je pronađeno nakon dojave građana da u vodi pluta automobil "seat".
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar