Evo ko je gradio simbole Beograda! Vesić: Zgrade koje krase naš grad izgradili čuveni „crnotravci” (FOTO)
Podeli vest
Kada prolazimo pored Doma Narodne skupštine, Vlade Srbije, Ministarstva finansija, Univerzitetske biblioteke, Arhiva Srbije, Doma garde u Topčideru, Radio Beograda, stare zgrade Železničke stanice na Savskom trgu, palate Albanija, hotela Moskva, fabrike hartije Milana Vape koja je budući dom Muzeja Nikole Tesle, Univerzitetske biblioteke u Bulevaru kralja Aleksandra, Belog dvora na Dedinju, Komande vazduhoplovstva u Zemunu, pa i restorana „Dva jelena” znamo ko je projektovao ove zgrade i kada su izgrađene.
Ne znamo, nažalost, da su sve ove zgrade kao i mnoge druge koje krase naš grad izgradili neimari Beograda čuveni „crnotravci”.
Nakon održane sednice GS UN u Njujorku, oglasio se ministar Goran Vesić i poručio da cela zemlja s ponosom gleda na lavovsku borbu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je danas radove na rekonstrukciji magistralnog puta Veliki Crljeni - Junkovac, u opštini Lazarevac, gde je istakao da će radovi biti završeni za najduže šest meseci, verovatno i za četiri, što će značajano olakšati život građanima te beogradske opštine.
23.05.2024
15:02
Današnja južna Srbija, severna Makedonija i zapadna Bugarska poznate su vekovima po neimarima ili dunđerima. „Neimar” je reč koja potiče iz arapskog, to jest turskog jezika i opisuje majstora koji po znanju odgovara današnjem građevincu. Reč "dunđer" podrazumeva zanatliju koji poznaje najmanje zidarski, tesarski i kamenorezački zanat.
Dok su ovim prostorima vladale Osmanlije ti poslovi su bili cenjeni ali slabo plaćeni i ljudi su ih obavljali iz nužde kako bi prehranili porodice. Zidali su uglavnom džamije i kuće od naboja.
O istoriji crnotravaca piše Srećko Stanković, građevinski inženjer iz sela Brod kod Crne Trave. Javnost je od Srećka saznala da istorija graditeljstva u crnotravskom kraju počinje 1791. godine kada je turska država dozvoljavala Srbima da obnove porušene i izgrade nove crkve što je dovelo do razvoja građevinarstva.
„Već krajem osamnaestog veka Crnotravci su odlazili da grade u Vlasotincu, Leskovcu i Nišu, a od početka 19. veka i u Aleksincu, Paraćinu, Kragujevcu, ali i Rumuniji i Bugarskoj”, navodi Stanković.
Kada je reč o Beogradu, prvi poznati nalaz o neimarskom doprinosu Crnotravaca je skadarlijska kafana „Dva jelena” koju je izgradio Crnotravac brkati Đorđe 1832. godine otkrio je Stanković. Posle oslobođenja od Turaka, tamošnji neimari sve više odlaze u pečalbu po celoj zemlji, pa tako i u prestonicu u kojoj su 1906. činili čak 80 odsto svih građevinskih radnika.
„Neimari su u pečalbu polazili u starosti od 14 do 16 godina. U prvoj godini rada su nosili cigle, daske i drugi materijal, u drugoj su pravili malter i beton, a u trećoj su počinjali da zidaju u sredini zida pored dva dobra majstora. Potom je birano ko može da bude majstor i grupovođa, a ko će ostati radnik”, ističe Stanković.
Kako je Srbija počela da se osamostaljuje i preuzima prvo civilnu vlast da bi se potom izborila za nezavisnost došlo je do ubrzanog razvoja gradova, pre svega Beograda. Nova gradnja, pod uticajem zapada, postaje sve zahtevnija.
idaju se kuće pa stambene zgrade, vile, crkve, objekti državne uprave i kasarne. U obnovljenu srpsku državu već od dvadesetih godina 19. veka počinju da dolaze prvo radnici iz današnje Makedonije, a sa njima i prvi crnotravci.
Pored neimara i dunđera traže se i zografi i zografske tajfe. Osim Beograda crnotravci počinju da grade Topolu, Požarevac i Kragujevac, a nakon oslobođenja od Turaka 1878. godine i Niš, Vranje, Pirot i Leskovac, a delatnost dunđera i neimara doživljava prvi uspon.
Prema publikaciji Ognjena Tutića koja je pratila izložbu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda „tokom poslednje četvrtine 19. veka, crnotravski dunđeri orjentišu se dominantno ka Beogradu koji, kao prestonica Kneževine, a potom i Kraljevine Srbije, postaje fokus intenzivne graditeljske delatnosti.
O ovom periodu, poznavaoci delatnosti majstora iz Crne Trave govore kao prelomnom, s obzirom da se tada uočava prelaz iz dunđerskog u savremeno doba gradnje a Crnotravci izrastaju u moderne graditelje.
Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka, Crnotravci se u krugovima beogradskih neimara plasiraju kao izvrsni majstori, stiču lep glas kao graditelji i doživaljavaju punu afirmaciju”, pisao je Tutić.
Prvu generaciju uspešnih majstora poreklom iz Crne Trave koji su se proslavili u Beogradu početkom dvadesetog veka predvodili su braća Gorča i Milić Popović iz mahale Popovi.
Proslavio se i inženjer Ivan Ivanović, najobrazovaniji Crnotravac tog vremena iz mahale Ivanovi. Na velikim državnim projektima kao što su stara Železnička stanica, zgrada Uprave fondova, a danas Narodni muzej, Beogradske zadruge iz Karađorđeve kao današnji Studentski kulturni centar radili su Zarija Radosavljević – Dubija i Milan Bogdanović - Češanka iz mahale Zlatanci, Miladin Đorđević iz mahale Karakaši kao i Đura Ilić, Nastas i Vlada Ljubić i Svetozar Jović iz mahale Obradovci. U periodu između dva svetska rata u Beogradu se otvaraju dve stručne škole, Zidarsko – kamenorezačka i Državna građevinska – zanatska škola, pa mnogi mladi Crnotravci stiču formalno obrazovanje koje ih uz prirodni talenat, tradiciju i tajne koje su učili od očeva čini najboljim majstorima Beograda.
Neki od njih postaju preduzimači kao što je Stojadin Anđelković iz mahale Ruplje koji je od 1924. do 1928. godine gradio zgradu Generalštaba u Ulici Miloša Velikog 33, a preduzimač Vlada Kitanović radio je zgrade Arhiva Srbije i Pravnog fakulteta. Crnotravci su se proslavili, braća Popović, izgradnjom male crkve Svetog Save na Vračaru, a ostalo je poznato da je Sima Lepojević iz mahale Dećeve radio na pripremi terena, temelju i postamentu za spomenik Pobednik vajara Ivana Meštrovića.
Posle Drugog svetskog rata osnovana je Srednjotehnička građevinska škola koja i danas radi. Njeni učenici, među kojima je bilo veoma mnogo Crnotravaca, postajali su dobri šefovi gradilišta i direktori gradnje u skoro svim građevinskim preduzećima u Srbiji.Takođe, sve vreme postojanja Jugoslavije, crnotravski neimari će podizati zdanja od Slovenije do Makedonije.
Među njihovim prestoničkim „referencama” su Filološki i Veterinarski fakultet, Beograđanka, hoteli Metropol i Jugoslavija kao i Palata Srbija.
Zato je Beograd 16. juna 2019. godine u Čuburskom parku podigao spomenik crnotravskom neimaru.
Crnotravcima taj spomenik nije bio potreban jer je svaka zgrada koju su izgradili podsećanje na njih. Ovaj gest bio je potreban nama, Beograđankama i Beograđanima, da pokažemo da generacijama ovih divnih ljudi koji su deo istorije našeg grada znamo da kažemo hvala, piše Goran Vesić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon održane sednice GS UN u Njujorku, oglasio se ministar Goran Vesić i poručio da cela zemlja s ponosom gleda na lavovsku borbu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Vlada Danske poziva svoje građane da se pripreme za napad ili drugu potencijalnu krizu tako što će napraviti zalihe vode, hrane i lekova, kao i držati tablete joda kod kuće.
Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni, lajkovao je objavu ukrajinskog blogera Miroslava Oleška, za kojim je u Ukrajini podignuta optužnica, a koji je oštro kritikovao predsednika Volodimira Zelenskog. Objava je naknadno obrisana, što su primetili ukrajinski mediji.
Izborna komisija gradske opštine Vračar usvojila je danas ukupni izveštaj o rezultatima izbora za odbornike Skupštine gradske opštine Vračar, prema kojem je najviše glasova osvojila lista Biramo Vračar.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", progovorio je o ultimatumu liste "Biram borbu" da do ponedeljka donese odluku o sastavljanju vlasti sa njima u Starom gradu i otkrio da pomenutoj listi nad glavom "visi" lično Dragan Đilasa!
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", gostujući u jednoj emisiji, podsetio je na nasilništvo Radomira Lazovića, koji je u izbornom danu 2. juna nasilno upadao u privatne ugostiteljske objekte!
Kako saznajemo, Viši sud u Beogradu sinoć je odbacio tužbe opozicione koalicije “Biramo Vračar” na izborne rezultate na tri biračka mesta. Ovom odlukom izbori za skupštinu gradske opštine Vračar formalno su završeni i Srpska napredna stranka će formirati opštinsku vlast kao i u prethodna dva mandata.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", rekao je da nije korektno ni normalno davati bilo kakve ultimatume, nakon što je Radomir Lazović poručio da Bastać ima rok do ponedeljka da donese odluku o formiranju vlasti na Starom gradu.
O navodnoj mirovnoj konferenciji o Ukrajini, ali i odnosima Zapada i Rusije i mogućem svetskom sukobu supersila, govorili su gosti Info dana Vojslav Milošević, direktor Centra za borbu protiv terorizma i Milutin Ilić iz "Geopolitikona".
Gosti Info dana analitičar Dejan Vuk Stanković i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke, govorili su o raspadu, ali i novim planovima opozicije da ugrozi državu Srbiju i njene građane.
O napadima na Srbe koji stižu iz regiona i sa Zapada, ali i o srpskim žrtvama koje su zverski ubijane u Podrinju i okolini Srebrenice, govorio je gost Info dana Vojin Pavlović "Istočna alternativa".
Filozof i pukovnik Velibor Stević bio je gost "Info jutra" Informer TV. Glavna tema njegovog gostovanja bili su takozvani mirovni pregovori u Švajcarskoj, na kojima je prisutna samo jedna od dve zaraćene strane, budući da Rusija nije pozvana da učestvuje u njima.
Policajac čiji identitet nije saopšte, lakše je povređen sinoć u Ubu tako što ga je žena, koju je zaustavio prilikom kontrole saobraćaja i koja je potom pokušala da pobegne, ugrizla za ruku!
Mesecima unazad Kosta K. (14) pokazuje ravnodušnost i nezainteresovanost za sve što je učinio, a jedino što ga zanima jesu njegovi uslovi na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu u Beogradu u kojoj se nalazi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Vranju podneće krivičnu prijavu protiv pedesetjednogodišnjeg muškarca iz Vranja zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje javnog saobraćaja.
Navijači Engleske napali su Srbe u jednom restoranu u Gelzenkirhenu i pokušali da im otmu zastave, a na kraju se izvukli deblji kraj, saznaje Informer!
Ukrajinske vlasti sprovode obaveznu evakuaciju stanovništva iz još osam naselja u Sumskoj oblasti! TV kanal Publik navodi da je naređena evakuacija meštana naselja koja se nalaze u zoni od 10 kilometara od granice sa Rusijom.
Rusija će nastaviti da stvara sanitarnu zonu sve dok ne osigura bezbednost svoje teritorije od varvarskog granatiranja ukrajinskih Oružanih snaga, saopštio je portparol predsednika Dmitrij Peskov televiziji Rusija 24.
Boris Pistorijus, nemački ministar odbrane, predstavio je svoj koncept borbe protiv nedostatka regruta, pa bi u zamenu za obavezni, trebalo da bude uveden selektivni vojni rok.
Za 50 godina kultni film "Valter brani Sarajevo" pogledalo je više od 11 milijardi ljudi. Osim u bivšoj Jugoslaviji, film je postigao neverovatan uspeh u Kini, gde Velimir Bata Živojinović, koji je odigrao antologijsku ulogu u tom filmu, i danas ima kultni status.
Pevačica Rijana (36) je odlučila da zaboravi na perike i nedavno je viđena u gradu sa svojim prirodnim kratkim kovrdžama. Tokom izlaska ona je sve iznenadila, a ono što je najveći utisak ostavilo, jeste njeno samopouzdanje koje zrači iz nje.
Milan Radonjić, daleko poznatiji kao Milan Tarot, najveći svetski mag kako sam sebe naziva, u Velikoj Britaniji ukrao je šou čak i princezi Kejt Midlton o čijoj se teškoj bici sa najtežom bolešću piše i priča svaki dan, bar što se tiče jednog od najprestižnijih svetskih tabloida - Dejli stara.
Na platou kod Spensa u Novom Sadu održan je sedmi Sajam automobilčića i prvi Oldtajmer šou na kome je učestvovalo više od 140 izlagača iz zemlje i regiona.
Povodom 16. juna, Dana opštine Despotovac danas su dodeljene plakete Despotovčanima Zoranu Galetiću, Viktoriji Ranisavljević i preduzeću Globus, kao i priznanja i novčane nagrade učenicima generacije, najistaknutijim pojedincima i organizacijama.
Piroćanke Ana Ćirić i Sanja Zlatković, posle 237 prepešačenih kilometara. za šest dana stigle su od Pirota do manastira Tumane. Na ovaj put krenule su s humanom misijom da pomognu mladom sugrađaninu i prikupe novac za njegovo lečenje posle strašne saobraćajne nesreće.
Episkop šumadijski mitropolit Jovan uz sasluženje umirovljenog episkopa Zvorničko-tuzlanskog i nekadašnjeg Administratora Eparhije šumadijske Vasilija Kačavende, osveštao je danas hram posvećen Svetim novomučenicima kragujevačkim u Spomen parku u Šumaricama.
Poznati hotelijer iz Kragujevca Milenko Marjanović (83), veliki fan fudbala, verovatno je najstariji navijač koji će reprezentaciju Srbije bodriti sa tribina AufŠalke arene u Gelzenkirhenu na utakmici protiv Engleske!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.