• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer/RTS

15.10.2024

13:19

Dan belog štapa: Više od 12.000 slepih i slabovidih u Srbiji, predrasude su glavne prepreke

RINA

Društvo

Dan belog štapa: Više od 12.000 slepih i slabovidih u Srbiji, predrasude su glavne prepreke

Podeli vest

Međunarodni je dan slepih i slabovidih. U Srbiji živi više od 12.000 osoba koje ne vide ili imaju problema sa vidom. Iz Saveza slepih i slabovidih Srbije poručuju da su predrasude najveća prepreka za zapošljavanje osoba da oštećenim vidom, kojima je posao veoma važan da bi obezbedili svoju egzistenciju, ali i da bi bili korisni članovi društva.

Savez slepih i slabovidih Srbije gotovo osam decenija vodi borbu za bolji položaj slepih i slabovidih u Srbiji.

Radio-televizija Srbije, u saradnji sa Savezom slepih Srbije, uspešno je realizovala više projekata prilagođavanja televizijskog programa za osobe oštećenog vida – adaptirane su serije Koreni, Jutro će promeniti sve, Montevideo – Bog te video i Nečista krv, uz audio-opise scena.

Na RTS Planeti je od danas za slepe i slabovide osobe dostupan i film Slepi putnik na brodu ludaka, a trenutno je u pripremi serija Vera.

U planu je nastavak saradnje na audio-deskripciji igranog programa RTS-a.

Beli štap, simbol je njihove borbe za samostalan život i kretanje, ali se u svakodnevnom životu suočavaju sa brojnim problemima. Nesamostalno kretanje, otežano obrazovanje, ali i nezaposlenost – njihova je stvarnost.

Posvećeni i odgovorni radnici

Branka Brkić iz Saveza slepih i slabovidih Srbije rekla je za RTS da su predrasude i neiformisanost poslodavaca glavne prepreke da se slepe i slabovide osobe zaposle.

Prema njenim rečima, prisutan je i strah od prihvatanja, posebno kod osoba sa invaliditetom zbog nedovoljne podrške njihovim porodicima.

"Važno je da se poslodavci bolje informišu o tome kakve su mogućosti i koji su benefiti kada imaju u kolektivu osobu sa invaliditetom. Slepe i slabovide osobe često su odgovorniji radnici, vrlo su posvećeni i imaju vrstu socijalizacije koja je važna za njih, ali i podstiču okruženje na pozitivne promene", ističe Brkićeva.  

Barijere

Brkićeva ukazuje da za osobe koje imaju lakši oblik invaliditeta, potrebno je manje prilagođavanje radnog okruženja, poput nabavke računara sa govornim softverom i postavljanje taktilne staza.

Napominje da sve škole treba da obezbede za slepe i slabovide osobe da budu u odeljenjima sa decom koje vide, ističući da diskriminiacija i sterotipi mogu da budu prepreka u odrastanju.

Milan Stošić, predsednik Saveza slepih Srbije, pak ukazuje da su predrasude najveća barijera u životu i radu osoba sa invaliditetom, posebno u manjim mestima.

"Stvari se menjaju u pogledu većeg stepena obrazovanja slepih i slabovidih, kao i to što se više govori o njihovim problemima, ali bi trebalo više da se radi na njima. Priče ne prate rešavanje problema", kaže Stošić.

Ljudi ne znaju šta su taktilne staze

Milan Nedeljković, predsednik Gradske organizacija slepih Beograda rekao je za RTS da je važno da takve osobe svojim radom mogu da obezbede svoju egzistenciju, jer im daje veliko zadovoljstvo kada mogu da budu korisni članovi društva.

"Zadovoljni smo taktilim stazama koje se postavljaju, jer za nas to predstavlja sigurna zona za kretanje. Problem je kada ljudi ne znaju svrhu tih staza, misle da je to deo dekora, pa se dešava da se automobili parkiraju na tu stazu ili ugostitelji postavljaju stolove ili kante za smeće", ukazuje Nedeljković.

Napominje da je skupo nabaviti psa vodiča za slepe, ali i praktično, jer im se često u prevozu ne dozvoljava da uđu sa njim, ističući da im razvoj veštačke inteligencije veoma pamaže u svakodnevnom funkcionisanju.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

"Dunav osiguranje" - sponzor 10. sajma penzionera u Novom Sadu! Ruka podrške za mirniju starost
Društvo

"Dunav osiguranje" - sponzor 10. sajma penzionera u Novom Sadu! Ruka podrške za mirniju starost

Kompanija "Dunav osiguranje" bila je sponzor Desetog sajma penzionera, koji je pod sloganom "Za bezbednu starost" održan 12. i 13. oktobra u auli Novosadskog sajma. Okupljenim posetiocima i zvaničnicima prilikom otvaranja Sajma u ime "Dunava" obratila se Nikoleta Šubert, direktorka Direkcije za prodaju životnih osiguranja, koja je istakla da je ta kompanija prisutna na svim manifestacijama koje se tokom godine organizuju u čast starije generacije našeg stanovništva. Naročito je podvukla značaj saradnje sa Savezom invalida rada Vojvodine, koja traje punih dvadeset godina, te istakla da je taj savez prepoznao značaj osiguranja za finansijsku sigurnost i stabilnost ljudi u starijem životnom dobu.

15.10.2024

11:57

sledeća vest

TV

Hronika

JOŠ Hronika VESTI

Sport

Planeta

Zabava

Magazin

JOŠ Magazin VESTI

Džet set

Srbija

Sam u selu! Filmska priča penzionera Dragiše iz Mrkovice!
Srbija

Sam u selu! Filmska priča penzionera Dragiše iz Mrkovice!

Pune dve decenije Dragiša Savić (72) jedini je stanovnik Mrkovice, sela u podnožju Čemernika. Kao mladić u potrazi za poslom otišao je u Ivanjicu i tamo se zaposlio, ali kad je preduzeće u kome je radio otišlo u stečaj, vratio se u svoje rodno selo.

15.10.2024

16:36

Nauka

Istraživači napravili "Al naučnika": Evo šta sve on može da radi
Nauka

Istraživači napravili "Al naučnika": Evo šta sve on može da radi

Da li nauka može biti potpuno automatizovana? Tim istraživača specijalizovanih za mašinsko učenje je pokušao da to otkrije. „AI naučnik“, koga je stvorio tim tokijske kompanije Sakana AI i laboratorija u Kanadi i Velikoj Britaniji, može da istražuje čitajući postojeću literaturu o nekom problemu, da formuliše hipotezu, isproba nove mogućnosti i napiše naučni rad. „AI naučnik“ može čak i da uradi recenziju sopstvenog rada, piše Nature.

15.10.2024

14:36