SRBIJA TEK SAD NE SME DA ŽURI, OVO SU POSLEDNJI TRZAJI ZAPADA da lažnu državu učlane u UN! BEOGRAD MORA DA IZDRŽI!
Podeli vest
Prethodna "žurba" iz 2008. godine bila je državno neodgovorna, politički zlokobna, dugoročno štetna. Povrh svega, sada bi to još bilo i neverovatno glupo
Drugi krug predsedničkih izbora u Srbiji održan je trećeg februara 2008. godine. Tačno dve nedelje kasnije - 109 poslanika Privremene skupštine Kosova potpisivanjem „Deklaracije o nezavisnosti" preduzelo je jednostrani korak nakon kojeg više ništa nije bilo isto. Iste večeri tu odluku je priznala Kostarika, a sutradan još sedam članica UN: SAD, Francuska, Velika Britanija i Turska, plus Albanija, Avganistan i Senegal.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel nije isključio ideju o promeni granica, ako bi se o tome saglasili Beograd i Priština, prenela je prištinska Koha, ranije danas
05.05.2020
17:50
Iz dinamike događaja i odluka jasno je kao dan da sve bejaše unapred pripremljeno. Uključujući i predsedničke izbore u Srbiji! Da sramota za Borisa Tadića bude veća, ulogu je odigrao do kraja, zakletvu položio dva dana ranije. Jer, preduslov za potpisivanje „Deklaracije" predstavljao je "konstruktivan stav" zvaničnog Beograda. Otuda i veliki angažman celog zapadnog sveta, uz silna obećanja i poneku sitnu donaciju tokom predizborne kampanje, a kako bi se "amortizovao otpor" i "otupila oštrica" reakcije Srbije.
Čak i u tadašnjim uslovima bez „konstruktivnog" Beograda gotovo da nije bilo moguće operacionalizovati nijednu odluku na terenu. Zato je, već do leta, Srbija faktički prihvatila EULEKS (što je u praksi značilo „miniranje" pozicije UNMIK-a), do jeseni se saglasila sa učešćem „kosovskih zvaničnika" na sednicama Saveta bezbednosti UN (nakon čega, posledično, i u drugim forumima), a potom i odustala od tužbe (išlo se na savetodavno mišljenje sa tragično loše postavljenim pitanjem).
Kakva argumentacija je pratila ovu „konstruktivnost"? Prvi i najčešći argument bio je da se tako ubrzavaju „evrointegracije". A sa izvesnom EU perspektivom sve se menja: stižu investicije, otvaraju radna mesta, gradi infrastruktura. Kako uopšte živeti mimo EU? Drugi argument je da se treba posvetiti budućnosti, ne valja živeti u prošlosti. Treći - moramo brinuti o ljudima (Srbima sa Kosova), a ne o teritorijama. Četvrti - kako su države ionako prevaziđena stvar, čemu preganjanja o međama, ako će granice uskoro postati istorijska kategorija. Vreme je pokazalo da se radilo o čistoj propagandi. Zavođenju za Goleš planinu.
Od evrointegracija niti je šta bilo, niti će; budućnost je bila rezervisana samo za povlašćene, Ramuš Haradinaj je trećeg aprila oslobođen svih optužbi za zločine, dok je Radovan Karadžić uhapšen 21. jula; samoproglašena država se pokazala nesposobnom da brine i o ljudima koji su je želeli, svako ko je mogao iz nje je pobegao; da su teritorije i dalje važne pokazao je KFOR već 17. marta upadom na sever i zauzimanjem zgrade Opštinskog suda - što se do kraja dana pretvorilo u žestok sukob, bilo je i žrtava.
Međutim, da stvar po one koji su zagovarali „konstruktivnost" bude još gora, pokazao je razvoj dešavanja tokom te iste 2008. Naime, ispostavilo se da je proleće te godine bilo poslednji trenutak kada je silni Zapad predvođen Sjedinjenim Državama mogao organizovati jednu takvu političku operaciju. U avgustu je nestrpljivi Mihail Sakašvili napao Južnu Osetiju, nakon koje je usledila intervencija ruskih snaga i priznavanje još ranije proglašenih „odluka o nezavisnosti" Chinvalija i Suhumija. U septembru je bankrotirala moćna investiciona banka „Leman braders", što je označilo početak sloma američkog bankarskog sistema.
Istovremeno, najpre se zahuktavaju unutarstranački izbori u SAD gde se za „nominaciju demokrata" bore Barak Obama i Hilari Klinton, a potom će ovaj prvi na „megdan" Džonu Mekkejnu. Posmatrano iz ove perspektive, zvaničnici Srbije nisu imali niti jedan razlog da žure sa bilo kakvim popuštanjem, isticanjem „konstruktivnosti". Kako bi to Albanci mogli „proglasiti nezavisnost" kada su to pre njih učinili Abhazi i Osetini (samim tim, svaka američka aktivnost na Balkanu, morala bi podrazumevati ustupke na Kavkazu), koliko bi aktuelno bilo „kosovsko pitanje" u trenutku najveće recesije za poslednjih sto godina, da li bi se time na ovakav „jednostran način" bavio bilo ko u vremenu izbora i glasanja? Isto kao što ni danas ne treba žuriti.
Glasine su sa raznih strana da je dogovor već postignut. O razgraničenju! Aljbin Kurti je od toga izgradio celu teoriju. Međutim, ostaje otvoreno pitanje: šta time Srbija dobija? Ovoga puta čak nema ni „propagandnog efekta" kakav je postojao 2008. godine! Ko još veruje da će to poslužiti „ubrzavanjem evrointegracija"? EU se para po šavovima, Bregzitom je započet proces dezintegracije. Ili da je to neophodno radi „dolaska novih investitora"? Investitori su dolazili i prethodnih godina.
Tek neverovatno deluje teza da će se tako osigurati neke „dodatne garancije za Srbe na KiM"!? Pa Albanci nisu poštovali nijedan do sada potpisani sporazum, o kakvim garancijama razgovarati? Neka se najpre ispoštuje ranije dogovoreno. Naposletku, nema razloga za žurbu ni zbog budućih dešavanja, kako u kontinentalnoj, tako i regionalnoj politici.
Kako će svet izgledati nakon pandemije, šta će biti prioriteti u delovanju velikih sila, koje se posledice nastupajuće ekonomske krize očekuju, da li će biti nastavljeni „migrantski talasi" i kako će se sve to odraziti na bezbednost Balkana - otvorena su pitanja. Prethodna „žurba" iz 2008. godine bila je državno neodgovorna, politički zlokobna, dugoročno štetna. Povrh svega, sada bi to još bilo i neverovatno glupo. Gluplje od bilo čega prethodnog.
Kao što je proleće 2008. godine predstavljalo poslednji trenutak za jednostranu odluku Albanaca, tako je i ovo sada poslednji trzaj da se nekakav pritisak izvrši kako bi Srbija prihvatila učlanjenje lažne države Kosovo u UN i dugoročnu legitimizaciju njihove pozicije u međunarodnim okvirima. I kao što je trebalo u proleće 2008. godine istrpeti pritisak, danas je takođe nužno pokazati nepopustljivost. Sve ostalo su bajke i trikovi, koje će vreme brzo demantovati.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel nije isključio ideju o promeni granica, ako bi se o tome saglasili Beograd i Priština, prenela je prištinska Koha, ranije danas
Ukrajinski vojnik je tokom borbe pokušao da iz zasede ubije dvojicu svojih saboraca, izjavio je za RIA Novosti mobilisani vojnik iz Kijevske oblasti, Aleksej Davidenko, koji je ranjen u tom incidentu, zarobljen, i kasnije uspešno operisan dva puta u Rusiji.
U Nikolajevu su se pojavili strani vojnici starosti oko 20 godina, izjavio je koordinator proruskog nikolajevskog pokreta otpora Sergej Lebedev za RIA Novosti.
Gost "Info jutra" Informer televizije bio je profesor sa Fakulteta političkih nauka dr Milan Petričković. On je komentarisao nemire u Turskoj, izazvane problemom sa sirijskim migrantima u toj zemlji.
Ministarstvo prosvete u saradnji sa Vladom Srbije donelo je niz mera u cilju unapređenja školskog sistema i smanjenja nasilja u školama. Ovu vest za Informer je komentarisao Darko Eger, direktor Aktiva novobeogradskih osnovnih škola, tokom gostovanja u "Info jutru".
Radomir Lazović iz Zeleno-levog fronta najavio je da bi deo opozicije mogao da donese alternativnu deklaraciju posvećenu obeležavanju navodnog genocida u Srebrenici. Lazović je osudio održavanje sednice Skupštine Srbije 11. jula jer je, kako kaže, to dan kada se obeležava sećanje na događaje u Srebrenici, a ne trenutak za usvajanje Svesrpske deklaracije. Na ovu šokantnu najavu reagovao je gost "Info jutra" publicista Darko Zlojutro.
Gost emisije "Info jutro" televizije Informer bio je Zoran Spasić iz Centra za bezbednost i međunarodnu politiku. On je komentarisao iskopavanje litijuma u Srbiji.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje instruktoru jahanja Milošu Đukiću, optuženom da je počinio više krivičnih dela silovanja i polnog uznemiravanja nad polaznicama škole jahanja od kojih su neke bile maloletne. U sud su pozvana tri svedoka, a svedočila su dva.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas je za 23. jul zakazano izricanje presude u ponovljenom postupku protiv suspendovanog inspektora SBPOK-a Božidara Stolića, optuženog da je zloupotrebom službenog položaja odavao informacije o istrazi koja se vodi protiv organizatora i dela pripadnika organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Policija u Pančevu uhapsila je M. Š. (22) iz Pančeva zbog neovlašćenog držanja opojnih droga, omogućavanja uživanja opojnih droga, nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i promet oružja i eksplozivnih materija i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Adnan Hot, vehabija iz Novog Pazara, uhapšen je i saslušan u Tužilaštvu za organizovani kriminal zbog podsticanja na terorizam. Pre hapšenja, duže vreme je na društvenim mrežama objavljivao klipove u kojima veliča Islamsku državu i poziva na ubijanje Jevreja.
U višem javnom tužilaštvu u Zaječaru u 10 sati počelo je saslušanje svedoka u slučaju male Danke Ilić (2) koja je 26. marta nestala iz Banjskog Polja, a za čije ubistvo su osumnjičena dvojica radnika JKP "Vodovod" iz Bora, Dejan Dragijević i Srđan Janković.
Selektor košarkaške reprezentacije Australije Brajan Gordžijan objavio je spisak koji će predstavljati zemlju na predstojećim Olimpijskim igrama u Parizu.
Ruski predsednik Vladimir Putin i mađarski premijer Viktor Orban završili su pregovore u Kremlju. Razgovor dvojice lidera trajao je više od dva i po sata, javlja dopisnik TASS-a.
Britanski kralj Čarls poverio je danas mandat za formiranje nove vlade Velike Britanje lideru Laburističke partije Kiru Starmeru, nakon ubedljive pobede njegove stranke na parlamentarnim izborima.
Iako nam se neki razlozi za razvod braka čine bizarnim, kada malo "ragrebete" ispod površine, shvatićete da ništa nije tako naivno. Ova žena se razvela zbog toga što joj je muž godinama zatezao tegle, namerno, toliko da ona ne može da otvori.
Gvinet Li je jedna od najpoznatijih ljubavnica svih vremena. Ne prestaje da fascinira svojim telom i mladim duhom, a ni životnim pričama o radu sa klijentima.
Bivša članica grupe Hurricane, Ivana Boom Nikolić, predstavila je svoj novi duet sa učesnikom i finalistom prve sezone jednog pevačkog šoua, Emel Francom .
Srećnih godina kada su nam sela bila puna žitelja dešavali su se mnogi interesantni događaji. Jedan od tih događaja jeste i krađa devojaka, jer su mnogi brakovi u selima upravo nastali na taj način.
Kafana u Aleksincu, u neposrednoj blizini bolnice u tom mestu, čija je vlasnica Jasmina Stanković (56), dokaz je da ugostiteljski objekti mogu da rade i sa cenama znatno nižim od onih koje obično viđamo, posebno u gradskim sredinama.
Pančevački osnovci koji nisu uspeli da upišu srednju školu u prvom roku imaju priliku danas do 15 sati da odnesu prijave za upis u srednje škole za drugi upisni krug.
Tročlani tim Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu (NTPNS) uspešno je testirao inovaciju koja spaja tehnologiju i gastronomiju – “štampajući” čokoladu uz pomoć 3D štampača!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.